Komunikadu Imprensa: Centro Chega!I.P Hamutuk GT-PRT Fasilita Diálogu Ba Dame Ba Konflitu Pasadu

11

(Ainaro, 20 Juñu 2026) – Centro Nacional Chega!I.P hamutuk ho Grupu Traballu Prosesu Rekonsilisaun Timoroan (GT-PRT) fasilita dialogu ba dame entre komunidade sira iha Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare, Postu Administrativu Hatubuiliku, Munisipiu Ainaro ba konflitu pasadu liu-liu liga ba levantamentu armada ne’ebé akontese iha fulan Agostu tinan 1982. Levantamentu armada ne’e mosu nu’udar planu komandu da luta nian ho objetivu atu kontinua hatudu rezistensia nia existensia ba luta libertasaun, planu ba levantamentu trasa iha Suku Mauchiga no nia implementasaun liu husi asaltu hala’o iha Dare, Hatubuiliku no Rotutu.

Rezultadu husi levantamentu armada iha tinan 1982 hasoru militár Indonézia ne’e hamosu konsekuensia lubuk ida, konsekuensia ida mak militár Indonézia halo operasaun limpeza ne’ebé rezulta violasaun Direitus Umanus todan hasoru povu sivíl, ne’ebé barak akontese iha área Dare, Mauchiga no fatin seluk. Konsekuensia husi levantamentu armada tinan 1982 lori to’o agora tanba komunidade barak moris ho sofrementu fiziku no psikolijia no balun lakon familia.

Hafoin Timor-Leste hetan independensia total, mosu “fragmentasaun memória” kona-ba narativa memória prosesu no fatin levantamentu entre komunidade Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare.  Narativia ne’ebé hamosu fragmentasaun foka ba se mak luta liu no se mak sai nain lolos ba levantamentu ida ne’e ou kona-ba fatin loloos akontesimentu.

Ho situasaun inserteza ba problema “fragmentasaun memória” kona-ba narativa se mak luta liu no se mak sai nain lolos ba levantamentu ida ne’e to’o ohin loron sei hamosu narativa oin-oin halo komunidade Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare sai duvida no hamosu odiu no vingansa iha komunidade nia leet.

Situasaun ida ne’e, kontribui ba estraga koezaun sosiál entre komunidade husi fatin rua husi Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare, Postu Administrativu Hatubuiliku, Munisipiu Ainaro, ne’ebé uluk iha relasaun kulturál ba malu no iha pasadu moris unidus hodi luta ba independensia. To’o agora komunidade sira sei kontinua deskonfia malu no akuza malu. Situsaun hahu sai grave liu, tanba sentimentu diskonfia no odiu malu, komesa hatun ba jerasaun foun sira.

Ho situasaun ida ne’e mak, Centro Chega! hare katak, wainhira ita husik problema odiu no vingansa ne’e la’o nafatin husi jerasaun ba jerasaun mak sei kontinua nafatin, tan ne’e, Centro Chega!I.P hamutuk ho GT-PRT hola inisiativa halo intervensaun ho dalan paziva liu husi dialogu ba dame, konvida sira tuur hamutuk hodi hakotu korente odiu no vingansa entre jerasaun ba jerasaun.

Nune’e, Centro Chega! hamutuk ho GT-PRT fasilita dialogu ba dame entre komunidade Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare. Objetivu prinsipal husi atividade diálogu ba dame atu hakotu problema pasadu, atu hakotu odiu no vingansa iha komunidade nia leet atu nune’e komunidade sira bele moris iha ambiente hakmatek no paz entre komunidade sira husi Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare, atu halakon rivalidade entre foinsa’e sira, atu hakotu vingansa ne’ebé tutan husi jerasaun ba jerasaun sira, atu kria fali ambiente moris hakmatek iha komunidade nia laran, atu entidade públiku no sosiedade fo importansia hodi aprende no espresa valor direitus umanus, atu istória no mekanizmu justisa tranzisionál, komunidade, vítima no veteranu hetan rekoñesimentu no dignifikadu, no atu aliña vizaun komun kona-ba oinsá fo valor ba istória liu husi prezervasaun memória pasadu ne’ebé dignu iha fatin rua (Mauchiga no Mulo-Dare) inklui iha fatin seluk, no fahe informasaun lolos ba komunidade sira kona-ba faktu istória lolos ba levantamentu armada tinan 1982.

Atividade diálogu ba dame hahu ho prosesu HALISAN (Halo tuir Lisan) husi lia na’in sira hodi hatur ukun no bandu, hodi hakotu tia siklu odiu no vingansa iha komunidade no kria situasaun hakmatek, hadi’ak relasaun entre komuniddae Suku Mauchiga no Suku Mulo-Dare. Depois kontinua ba atividade diálogu ba dame. Atividade hirak ne’e hala’o nu’udar kontribuisaun ida ba implementasaun rekomendasaun Chega! nian espesifiku ba misaun Centro Chega! kona-ba prezerva memória pasadu hodi promove direitu no valor umanu, inklui kontribui ba objetivu estadu nian ne’ebé hatur iha priamblu Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste katak, respeita no garante direitus umanus hodi harii país ida justu, prósperu no dezenvolve sosiedade ida solidária no fraternal.

Entertantu, Centro Chega!I.P hala’o atividade hirak ne’e bazeia ba dekretu-Lei nº 48/2016, ho vizaun atu harii Sosiedade ida ne’ebé mak inklusivu, la repete istória pasadu nian, moris iha dame, no respeitu dereitus umanus. Centro Chega! nia misaun mak atu harii Centru póz-konflitu ne’ebé prezerva memória pasadu nian hodi promove direitu no valór umanu no harii parseria nasionál no internasionál hodi reforsa rede servisu sira atu implementa rekomendasaun sira husi Relatóriu Finál Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR)- Chega! no Per Memoriam Ad Spem (PMAS) husi Comissão da Verdade e Amizade (CVA), sira ne’ebé relevante.

Detallu informasaun klik iha docpdf: Kom.Imprensa-Dialogu Dame




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

X