Centro Chega!I.P Komemora 7 Dezembru Ho Atividade Diskusaun Livru No Kari Aifunan Iha Monumentu 7 Dezembru Iha Portu Dili

36

Dili – (07 Dezembru 2025), Centro Nacional Chega!I.P komemora 7 Dezembru ba dala-50 (1975-1999) ho atividade diskusaun livru 7 Dezembru, Sobrevivente sira konta sira nia memória pasadu. Feira do Livru partisipa hosi Xanana Reading Room, Monimento Letras, Green Book no Biblioteka Centro Chega!I.P, kari aifunan, sunu lilin iha Monumentu 7 Dezembru Portu Dili no mos kari aifunan ba iha tasi Portu Dili nian ho objetivu atu dignifika no valoriza sira tanba defende ukun rasik-an.

Atividade hirak ne’e partisipa hosi Estudante Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Saúde, Departementu Medisina Jeral hamutuk na’in 70 ho dosente no sobrevivente sira.

Iha diskursu abertura atividade, Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes destaka importansia hosi loron 7 Dezembro ne’ebé nu’udar loron invazaun Indonézia no loron ne’e mos sai nu’udar loron memória nasional ne’ebé estadu dekreta ona.

Diretór hatutan, 7 Dezembru nu’udar loron memória nasional tanba fórsa Indonézia sira mai invade Timor-Leste uza fórsa ne’ebé boot tama hosi lalehan, tasi no rai maran ho ró-ahi ne’ebé okupa teritoriu Timor laran tomak halo violasaun direitus umanus oin-oin ba Timoroan sira.

 “7 Dezembru ne’e nu’udar loron invazaun tanba iha loron ne’e mak nasaun Indonézia halo invazaun mai ita. Halo atrosidade oin-oin ba Timoroan sira hanesan oho ema, halo torturasaun no violasaun direitus umanus oin-oin ba Timoroan sira”, dehan Diretór Chega! iha diskursu abertura atividade ne’ebé hala’o iha Salaun Konferensia Centro Chega!I.P, Antigo Comarca Balide, Domingo (07 Dezembru 2025).

7 Dezembru 1975 to’o iha 1999 Timoroan barak lakon vida to’o ohin loron balun seidauk hetan sira nia ruin exemplu Saudozu Prezidente, Nicolao Lobato no sira seluk. Estadu iha responsabilidade buka tuir nafatin. 

Nia afirma, durante tinan 24 nia laran ema idak-idak iha ninia memória no istória ne’e ita labele haluha la’os atu rai odio, labele haluha para labele repete tan. Ita aprende para ita hatene sala ne’e iha ne’ebé, ita labele halo tan. Memória ne’e hanorin mai ita atu labele halo tan, hanorin ba ita saida mak aat no saida mak dia’k. Ida di’ak ne’e ita la’o, ida at ne’e ita labele halo tan.

“Lisaun di’ak ba ita mak espiritu atu sakrifika-an ba rai ida ne’e. Espiritu de sakrifisiu no mos espiritu persisténsia, terus oin-oin, buat oin-oin akontese lahakiduk. Espiritu ida solidariedade tulun malu, uandu militar kaer sira, inkeritu sira, baku sira, maibé sira lahateten sai tanba sira solidaria. espiritu de sakrifisiu no mos espiritu persisténsia. Persisténsia ne’e dehan terus oin-oin, buat oin-oin akontese lahakiduk”, Diretór refórsa.

Antonio Aitahan Matak hanesan Sobrevivente ne’ebé partisipa iha atividade ne’e esplika, 7 dezembru ne’e data ida ne’ebé ita koloka data invazaun ilegal. 7 dezembro ne’e mos hanesan loron memória nasional tanba iha loron 7 dezembru 1975 mak akontese masakra iha Timor laran tomak tanba fórsa Indonézia tama mai Timor-Leste hosi lalehan, tasi no rai-maran ho ró-ahi, aviaun, tanki de guera no seluk tan.

Matak haktuir, iha muzika 7 dezembru ne’ebé dedika espesial ba loron 7 dezembru 1975 invazaun Indonézia mai Timor-Leste. Muzika ne’e mak hanaran “7 dezembru prakelista tun rai Timor, halo ita Timoroan, duni ita Timoroan, ita nia laran susar tebes”.

Ho komemorasaun ne’e, Matak apela ba  jerasaun fóun sira atu buka aprende istória pasadu luta povu Timor-Leste nian ba prosesu ukun rasik-an liu-liu kona-ba kauza hosi invazaun ilegal ne’ebé Indonézia halo ba povu Timor-Leste durante tinan 24 nia laran.

Iha oportunidade hanesan, Estudante Departementu Medisina Jerál UNTL, John Sani dehan, hanesan estudante sente kontente ho komemorasaun 7 dezembru ne’ebé organiza hosi Centro Chega!I.P tanba bele partisipa hodi aprende istória kona-ba loron 7 dezembru.

Dosente-UNTL, João B. Pereira Amaral espresa sentimentu kontente tanba bele lori estudante sira partisipa iha atividade ida ne’e, atu bele aumenta estudante sira nia koñesimentu kona-ba loron 7 dezembru nian.

“Ho komemorasaun ida ne’e hakarak fó ondra no gloria ba ita nia asuwain sira ne’ebé lakon iha funu ida ne’e. Lori ona sira nia isin selu ona ba rai ida ne’e nia independensia ne’ebé fólin karun tebtebes. Lori sira nia ran pinta ona naran RDTL. Lori sira nia ruin sai hanesan fatuk ne’ebé sai fóndasi ba ita nia rain ida ne’e”, nia fó ondra.

Nia agradese ba éroi sira tanba sira nia dedikasaun, sira nia luta ba ita rai. Ohin husik soberania ida ne’e perfeitamente ba jerasaun foun goja. Ita nia istória importante, ita presiza prezerva no kontinua nafatin ba jerasaun fóun. Joven sira aprende hosi ita nia istória kaer metin ita nia nasionalizmu, ita nia patriotizmu, kaer metin kuda talin ida ukun rasik-an ida forte no forsa ba nafatin.

Media Chega!.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

X