Centro Chega! Prontu Fasilita Timoroan Hakerek Istória

141

Dili – Ema ne’ebé konta istória nia bele inventa istória, maibé ema ne’ebé halo istória nia sei lainventa istória tanba nia mak halo istória no nia mak konta istória. Ida ne’e mak protagonista istória.

Liafuan ne’e hato’o husi Membru Konsellu Administrasaun Centro Chega!, Pe. Juvito Rêgo de Jesus Araujo bainhira partisipa lansamentu livru rezisténsia Postu Loré Munisípiu Lautem kona-ba Maunana “Humilde no Revolusionáriu”, iha Kuartel Jeral F-FDTL, Tersa-feira, (30 Agusto 2022).

Livru hamutuk 227 pajina hakerek husi eskritór joven timoroan Amito Qonuseres Araújo nu’udar jornalista. Agora dadaun nia servisu iha instituisaun Governu Radiu no Televizaun Timor-Leste, Empreza Publika (RTTL, EP). Livru ne’e, lansa iha Auditoriu Quartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada-Dili, iha ambitu komemorasaun loron konsulta popular 30 Agusto ba dala-23.

Livru halo lansamentu husi Xefe Estadu Maior FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál, Falur Rate Laek, Sekretariu Estadu Komunikasaun Sosiál, Mericio Juvinal dos Reis “Akara” no Eis Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Tenente Jenerál Reformadu, Lere Anan Timur no partisipa husi deputadu no familia sira.

Iha serimonia lansamentu, Pe. Juvito apela ba veteranu sira ne’ebé mak oras ne’e sei moris konta no hakerek imi nia istória. Bainhira hakerek no “konta istoria hanesan ne’e protagonista istoria ninia. Ema ne’ebé konta istória, ema ne’ebé inventa. Ema ne’ebé halo istória konta vida, nia vida mak halo istória”.

Nasaun ida iha nia istória, istória importante, istória mak ita nia identidade, istória nu’udar aliserse ba deznvolvimentu. Joven tenke aprende istória, se joven lahatene istória mak nia lahatene ninia pasadu.

Nia agradese ba joven foinsa’e ne’ebé hahú hakerek dadaun istória rezisténsia Chefe do Estado-Maior-General das F-FDTLBrigadeiro-General Cornélio Ximenes “Mau Nana” ninia durante tinan 24 iha ailaran.

Livru ida ne’e importante tebes tanba ne’e hanesan mapamentu istóriku umanu. Livru ida ne’e mós hanesan motivasaun ida ba veteranu sira seluk bele hakerek istória saida mak sira enfrenta iha ailaran. Dalaruma ema wain temi uluk funu iha ailaran, maibé ita tenke hatene saida mak ailaran?. Tinan 24 iha ailaran ne’e hasoru buat barak, tama embuskada dala hira?, ema serka dala hira?, han hahan ne’ebé la’os ema ninia ne’e han lakon hotu. Bee laiha, dulas tali dikin hemu. Buat sira ne’e mak vida iha ailaran.

Prosesu luta ba ukun rasik-an ema hotu-hotu nia kontribuisaun tanba ne’e ema idak-idak tenke hakerek ninia istória “hau apresia tebes ho istória hirak ne’e komesa hakerek pesonalidade idak-idak. Ita komesa hatene saida mak ema idak-idak halo. Saida mak ema idak-idak involve iha funu. Timoroan hotu-hotu funu, maibé maneira funu ne’e diferente”.

Nia afirma, Centro Nacional Chega!I.P, Da Memória à Esperança (Centro Chega!) hamri’ik nu’udar institutu públiku ida ne’ebé estabelese ho dekretu Lei no. 48/2016 nia vizaun mak: “Sosiedade ida ne’ebé inkluzivu, la repete istória passadu nian, moris iha dame, no respeitu ba direitus umanu”.

Atu atinji vizaun ne’e, Centro Chega! iha programa oin-oin programa ida mak komunidade ida istória ida, programa seluk mak hatutan memória. Programa sira ne’e atu motiva joven sira hakerek istória pasadu. Tanba ne’e, joven sira ne’ebé interese hakerek istória, Centro Chega! prontu fasilita sira.

Media Chega!

 




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X