Malerek “Hau Hetan Torturasaun No Detensaun Prolongada”

5

Mai Ita Hatene Rafael Freitas Lobato “Malerek” Nia Istória Pasadu Durante Konflitu Politiku (1975-1999) Liu Husi Programa Hatutan Memoria.

Iha publikasaun ida ne’e ami fahe informasaun ba maluk sira kona-ba istória Rafael Freitas Lobato “Malerek” Moris iha Likisá, loron 20 fulan-Outubro tinan 1956.

Iha tinan 1974 hau idade adultu ona no sai hanesan manorin iha eskola primária Lukulai. Iha períodu formasaun partidu, hau sai hanesan Delegadu ASDT nian. Momentu ne’ebá, líder ne’ebá lidera ami mak Afonso dos Santos. Bainhira partidu UDT hamosu golpe, sira kaptura no detein hau iha Likisá Vila, antigu Eskola Primária No.1 Likisá. Hau hetan torturasaun barak to’o lori fali hau ba detein iha fatin Eskola Primári Maubara. Iha-ne’ebá mak la keleur hau hetan livre. Iha tinan 1975 to’o 1976 bainhira militár Indonézia invade no haluan nia okupasaun, ami hotu halai ba ai-laran. Iha-ne’ebá, bainhira dirijente sira reaorganiza populasaun nu’udar baze apoiu, hau sai hanesan responsavel Aldeia Pukulera to’o tinan 1978. Iha períodu ne’e populasaun barak mak mate ba hamlaha, moras no hetan oho husi militár Indonézia nia kilat. Tama iha tinan 1979 bainhira baze apoiu rahun ona, hau deside tun ba rende iha Likisá Vila.

Hau rende ba batallaun 132, sira lori hau ba iha KODIM. Iha-ne’ebá hau hetan torturasaun barak no detensaun prolongada to’o tinan 1986 tanba hau hanesan responsavel aldeia no hau-nia apalidu hanesan ho Nicolao dos Reis Lobato. Ho razaun hanesan, husi tinan 1986 to’o 1988 sira fó nafatin hau detensaun preventiva ne’ebé iha obrigasaun atu halo aprezentasaun períodika. Litu tiha 1988 mak hau foin hetan livre, fila ba Aldeia Pukulera, hau hetan fali kargu nu’udar Responsavel Selcom.

Besik ba referendu hau la hakmatek ona tanba milísia Besi Merah Putih iha aldeia Pukulera rasik kalan-kalan mai hafuhu hau-nia uma. Tan ne’e hau mos tenke buka hau-nia maluk sira hodi toba iha sira-nia uma. Loron ida bainhira hau tun husi foho mai iha vila, milísia sira kaer hau, baku, tebe no lori hau ba iha KORAMIL.

Iha-ne’ebá hau hetan sofreimentu barak, sira halo torturasaun maka’as. Milísia ida tebe hau husi parte kanotak nia sorin no sama hau-nia kotuk laran. Ho ida-ne’e to’o agora dalabarak hau sei sente moras.

Husi: Bonifacio de Oliveira Lisboa, Membru ASEMUL.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

X