Bia Shana Fallu

Bia Shana Fallu Ponta Leste Nia Oan Feto “Simu Moruk Tan Murak Rai”

2533

“Ha’u nia dignidade lakon tiha de’it, “Inimigo sempre inimigo onde passa sempre deixa vestigio”. Maibé pasiensia, ha’u nia terus no suspira entrega deit ba Na’in tanba murak rai Timor.”(Bia Shana Fallu)

Periodu 1960-1975

Paya Karasu (Naran Orijin Lautein), Albina Marçal Freitas (Naran Sarani), Bia Shana Fallu (Naran Revolusionária) moris iha loron 12 fevereiru 1960 iha Suku Bauro, Postu Lospalos, Munisipiu Lautein. Moris husi uma kain Maca-niky ho inan-aman, Marçal Freitas no Julieta Freitas.

Periodu 1968-1973

Iha 1968, Eskola Primária Lospalos la-simu (Rejeita) Bia Shana Fallu atu hahú nia ensinu iha ne’ebá, ha’foin ida ne’e Bia Sanha la’o tuir nia Adelino ne’ebé hanorin iha Luro nu’udar director ba eskola Katolika iha Luro. Husi ne’e Bia Sanha komesa hahú eskola iha pre-primaria liu tiha ida ne’e Bia Shana muda fali mai Moru-Parlamentu hodi hasai primeira Klase, ha’foin remata primeira klase Bia Sanha kontinua hasai Segundu klase iha Mehara-Tutuala; Terseiru Klase no Kuarta Klase Bia Sanha hasai iha Colegio Governador Oscar Ruas Ossu/Vikeke husi 1971-1973

Periodu 1973-1975

Tinan ida ne’e tinan difisil tebes ba Bia Sanha nia estudu no vida umanu nian, tanba nia lakon ‘Mama Doben’ biar iha situasaun susar nia laran Bia Sanha kontinua Eskola Siklu Preparatório 1o ano iha Lospalos. Iha 1973-1974 Bia Sanha kontinua fali ba Kolejiu Fuiloru hodi hasai 2o iha 1974-1975

Knua Macaniki

Macaniki hanesan Knua boot husi Jerasaun ka Família Bia Shana Fallu nian iha Suku Bauro Postu Lospalos knua ne’e konsidera hanesan fatin ritual ba maun alin  ne’ebé hanaran Cau-Irin mak sai nudar nain ba knua ida ne’e. Iha knua ne’e moris maun alin hamutuk nain 7 (hitu) feto nain 2 no mane nain 5 hanesan Ma’acai (Jose Antonio Gandara), Lalucai, Serema’a (Marchal Freitas), Lere Cai (Clemente Freitas), Jose (falecido), Kasa Rai (falecido), Lari Vata (Pedro Nogueira).

Ma’acai nia oan mane hamutuk na’in  (7) hitu, nain (4) hat mate ba luta libertasaun nasionál mak (Victor Gandara, Manuel Gandara, Dinis Gandara no Hermengildo Gandara. Nain tolu seluk hanesan Egidio Gandara, Aurelio Gandara no Flaviano Gandara destera ba Ataúro iha 1981 no nia aman. Bainhira sira nain (3) fila Ataúro sira sempre hetan torturasaun no persegisaun inimigu to’o funu remata. Victor ho nia fen Felicidade Lopez inimigu sira lori lakon. Nian oan nain-2, Sonia no Tommy inimigu lori ba Jakarta iha 1979, Sonia entrega ba panti asuhan no Tommy, komandante ABRI ida mak hakiak no iha 1995, familia sira buka iha Jakarta no lori hikas mai Timor. Tanba situasaun real Timor iha 1997 ho perseguisaun no dekonfiansa, Tommy halai ba portugal atu bele salva a’an hodi lori nian aman nia naran, destinu hatudu buat seluk Tommy hakotu nia i’is  2000, no Sonia mesak sei moris.

Marçal Freitas nia oan hamutuk nain-8; Adelino Freitas (koñesidu ho komisáriu politiku Harin Nere, mak mate iha Aitana / Laline iha 1981), Adelina Freitas mate iha kombate 1978 iha Alahira, Ernesto Freitas (nudar membru zona, mate iha kombate funu iha 1976 iha Cai-keri), Herminia Freitas (destera Atauro fila mai mos persege no hetan torturasaun, sei moris), Benedita Freitas (koñesida ho Adjunta Dircy Betty mate tanba emboskada inimigu iha 1987 iha area Mehara), Albina Marçal Freitas “Bia Shana Fallu), Angelico Freitas (mate ho otas ki’ik), Arcanjo Marçal Freitas (mate ho otas ki’ik)

Komisáriu Politiku Hari-Nere kaben ho Olinda Morais no iha oan nain (3) tolu mak hanesan ; Julieta (Leta), Lolina (Lola) no Ernesto (Nene). Oan nain-3 ne’e, ema mak hakiak tanba inan aman iha hotu ailaran.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X