UMbE Reprezenta Memória No Monumentu Moris Ba Sobrevivente Ana Freitas, Iha Suku Uailili

45

Baucau, (22 Dezembru 2025) – Reprezentante Vise Ministru Asuntu Parlamentar (VMAP) atúal Prezidente Konsellu Administrasaun Centro Nacional Chega!I.P, Manuel Pereira, Membru Konsellu Administrasaun Chega!, Inocêncio de Jesus Xavier no Aniceto Guro Berteni Neves, Diretór Ezekutivu Centro Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes hamutuk ho Reprezentante Sentru Solidariedade Sosiál no Inkluzaun Munisipiu Baucau (SSSIMB) no Reprezentante Prezidente Autoridade Munisipiu Baucau ho Autoridade Lokal Suku Uailili no mos Asosiasaun Vitima Konflitu Politika 1974-1999 entrega Uma Memória ba Esperansa (UMbE) ba Sobrevivente, Ana Freitas, hafoin hetan inagurasaun ne’ebé hala’o iha Suku Uailili, Postu Administrativu Baucau, Munisipiu Baucau.

Iha diskursu serimonia inagurasaun, Diretór Ezekutivu Centro Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes hateten, Uma Memória ba Esperansa ne’ebé Centro Chega!I.P entrega ba vitima no sobrevivente sira reprezenta memória no monumentu moris nian.

“UMbE ne’ebé Centro Chega!I.P halo ba sobrevivente sira ita labele haree de’it hosi uma nia kor azul, iha kuartu 3 iha laran, maibé uma ida ne’e reprezenta memória, reprezenta monumentu moris nian”, dehan Diretór iha diskursu serimonia inagurasaun.

Uma Memória ba Esperansa ne’ebé Centro Chega!I.P halo ba sobrevivente sira liu-liu, Ana Freitas iha Suku Uailili, Postu Administrativu Baucau, Munisipiu Baucau, reprezenta memória no reprezenta monumentu moris Sobrevivente Ana Freitas nian tanba durante tinan naruk nia hetan violasaun direitus umanus oin-oin hosi Militar Indonézia tanba de’it defende ukun rasik-an.

Diretór hatutan, Uma Memória ba Esperansa mak uma ida ne’ebé tau fatuk metin no uma ne’e nia laran nakonu ho memória, nakonu ho istória ne’ebé mak ita tenke hatene. Tanba ne’e, alin sira, familia sira iha Uailili mai haree uma la’os de’it haree uma nia kor azul, uma ne’e besik dalan, uma ne’e boot, uma ne’e di’ak no uma ne’e furak, maibé husu ama Ana atu konta istoria.

Ho istória no memória Sobrevivente Ana Freitas nian mak, Centro Nacional Chega!I.P hanesan Instituto Publiku (CNC I.P) ne’ebé hetan kna’ar hosi governu hodi fo tulun ba vitima no sobrevivente sira ne’ebé fo sira nia kontribuisaun ba luta ukun rasik-an, maibé ninia istória lahakerek iha livru istoria. Entaun, uma ida ne’e reprezenta sentidu ida ne’e, sentidu dedikasaun, ondra no respeitu hosi estadu.

Reprezentante Vise Ministru Asuntu Parlamentar (VMAP) atúal Prezidente Konsellu Administrasaun Centro Nacional Chega!I.P, Manuel Pereira, lori nuno governu nia naran hato’o agradesimentu ba CNC tanba bele tau matan ba ama Ana sai hanesan benefisariu ba programa UMbE.

Haree UMbE labele haree hosi substansia, maibé haree hosi nia valor ne’ebé mak hosik iha uma ne’e nia laran, “Ne’e hanesan memória ida hosi luta, terus, susar sira ne’ebé ama Ana hakat liu ona. Valor sira iha laran ne’e tenke transforma mos ba domin. Kuadu ema hotu-hotu haree bele liu mai buka tuir, husu tuir tansa mak uma ne’e iha, tanbasa mak uma ne’e ama Ana tenke simu. Entaun ida ne’e sai hanesan istória ida”.

Xefe Suku Uailili, Hernani de J. A. Ribeiro hato’o apresia ba governu liu hosi Chega! bele halo uma ba nia komunidade ne’ebé moris ho kondisaun vulneravel no nia merese duni hetan tanba iha pasadu kontribui ba luta ukun rasik-an.

Sobrevivente, Ana Freitas hato’o sentimentu kontente tanba bele hetan uma, ne’ebé oferese hosi Chega! no obrigado wain Chega! tanba bele halo ona uma ba nia hodi hela ba.

Profile Sobrevivente Ana Freitas

Sobrevivente Ana Freitas, moris iha dia 03 Novembru 1951, Suku Uailili, Postu Administrativu Baucau, Munisipiu Baucau. Nia nu’udar oan daikus hosi maun alin na’in 7 hosi aifuan domin Inan Casilda Freitas Xavier (matebian) no Aman Ricardo Neto Xavier (matebian). Sobrevivente Ana Freitas iha oan na’in 10.

Iha tempu pasadu, Ana Freitas partisipa luta ba ukun rasik-an. Militar Indonézia halo violasaun direitus umanus oin-oin ba sobrevivente ne’e. Aktu ne’ebé militar indonézia halo ba nia ohin loron impaktu ba nia saude tanba halo nia moras no trauma kuandu tur hanoin mesak.

Atividade loron-loron Sobrevivente nia mak halo tos. Agora dadauk hela ho kondisaun uma lafavoravel. Ho problema hirak ne’e, Centro Nacional Chega!I.P servisu hamutuk ho Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974-1999 hanesan parseiru implementadór halo konstrusaun uma “Da Memória À Esperança” ba Ana Freitas iha suku Uailili. Uma ho medida 9×7, kompostu husi, Kuartu 3, sala 1, haris fatin 1, varanda 1 no mos dapur, kompleta ho instalasaun eletrisidade, plafon no keramik, exeptu dapur ho totál kustu $ 14.016.95 inklui ona selu badae.

Uma “Da Memória À Esperança” nudar parte ida husi implementasaun Mandatu Centro Chega! nian tuir Dekretu Lei 48/2016 mak atu tau-matan no apoiu Sobrevivente sira husi Violasaun Direitu Umanu ne’ebé akontese iha periodu1974-1999. Nune’e mos nudar programa prioridade nuno governu konstitusional nian ne’ebé hatur iha CNC I.P nia responsabilidade atu fo tulun ba prezervasaun memória pasadu sira no kontinua promove direitu umanu no rekonsiliasaun.

Entertantu, tuir dadus Centro Chega!I.P liu hosi Divizaun Solidariedade ba Reparasaun (DSR) rejista katak, hosi 2021 to’o 2025, Centro Chega!I.P entrega ona Uma Memória ba Esperansa (UMbE) ba sobrevivente mais vulneravel hamutuk 26.

Media Chega!.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

X