SEAK Deklara Festivál Fronteira 2023 Programa Prioridade Governu Dasiak

133

Maliana – (15 Novembru 2023), Governu Konstitusionál Dasia liu-husi Ministériu Juventude Desportu Arte no Kultura (MJDAK), Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) no Centro Nacional Chega!I.P organiza Festivál Fronteira 2023 ho tema “Intemkambiu Kulturál ba Hametin Rekonsiliasaun”. 

Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão hatete, Festivál Fronteira 2023 ne’ebé realiza iha liña Fronteira entre Timor-Leste no Indonézia liu-liu iha Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro hanesan programa Governu Dasia nian.

SEAK haktuir, Festivál Fronteira hanesan estratéjia ida atu asegura diversidade, hatene espresaun artístika no elementu kultura, respeitu ba istória no jeográfia iha nasaun rua, Timor-Leste no Indonézia no mós aumenta kooperasaun no interkámbiu artístika no Kultura ho nasaun seluk, ho orgnizasaun internasionál iha sentidu atu promove kultura no patrimóniu Timor-Leste nian.

Festivál Fronteira ne’e mós nu’udar estratéjia ida ba aprendizajen no formasaun ba ita-nia instituisaun kulturál, produtór/a kulturál no artista nasionál sira.

Ita hotu hatene katak iha pasadu, ita hamosu esperiénsia akontesimentu ne’ebé nakukun no moruk, ida ne’e sai istória ba ita idak-idak ninia moris. Akontesimentu pasadu sai ita-nia istória nasionál nasaun rua ninian.

Akontesimentu pasadu obriga ita atu halo opsaun barak iha ita-nia moris. Obriga ita atu husik ita-nia família, amigus, tradisaun no kulturál. Depois ita moris fali ho família, amigus, tradisaun no kultura seluk. Ida ne’e konsekuénsia funu nian, hakarak ka la la’e, ida ne’e hola parte iha ita-nia istória moris.

Situasaun ida ne’e halo ita triste, maibé la halakon ita-nia tradisaun no kultura tanbá tradisaun no kultura ne’ebé mak ita-nia beiala sira kuda iha ita-nia moris nu’udar povu Timor-Leste. Ita haforsa nu’udar Timoroan ida maske iha situasaun mukit no manas ninia laran, latauk atu salva no konfirma kultura tradisionál ida ne’e.

“Ohin povu nasaun rua mai hamutuk iha Festivál Fronteira ida ne’e atu hamutuk hatudu no prova katak tempu funu sei la halakon identidade kulturál ne’ebé mak identifika ona dezde ita hahú moris iha mundu ida ne’e. Ita ko’alia kona-ba kulturál sei laiha fronteira tanbá aproximasaun diplomátiku kulturál sei fó vantajen ida di’ak liu ba komunidade nasaun rua ne’ebé moris iha área fronteira”, dehan SEAK iha abertura Festivál Fronteira 2023, iha Postu Maliana, Munisipiu Bobonaro.

Tanbá ne’e, nia salenta, festivál kulturál ida ne’e sai eventu espesiál ida ne’ebé mak oferese oportunidade no momentu ne’ebé nakonu ho amizade atu ita partilla iha hanoin no hakarak ida de’it, tradisaun, kostume sai poténsia halibur ita nu’udar ema komunidade no povu husi fatin ida.

“Governu konstitusional Dasiak ne’ebé tau importánsia iha ninia polítika prezervasaun, konservasaun no promosaun kultura no arte Timor-Leste nian. Konsidera eventu ida ne’e nu’udar programa esensial ida ne’ebé mak bele kria povu no nasaun rua nia leet, vontade no forsa atu prezerva tradisaun kultura antigu husi ita nia beiala sira no loke espasu ba kapasidade artistiku, hodi bele lori potensialidade kultural artistiku hakat liu fronteira”, nia informa.

Ho ida ne’e, lori Governu Dasiak ninia naran hato’o agradesimentu boot ba Governu Indonézia no autoridade Indonézia ne’ebé mak integra no apoiu direita no indireita ba eventu ida ne’e. Servisu hamutuk ne’ebé hatudu mai ita katak, pasadu ne’ebé marka no hatudu mai ita sai hanesan pájina ida husi livru istória luta nasaun rua nian ne’ebé mak ita hasai ona. Hamutuk iha espiritu rekonsiliasaun no amizade ninia laran. Ita kria pájina foun ida iha istória idak-idak nian, komunidade no nasaun nian no hatudu oinsá kultura no arte bele lori ita hamutuk bele halakon diferénsia polítika no sosiál.

Iha biban ida ne’e, hato’o mós agradesimentu ba parte hotu ne’ebé involve iha atividade ida ne’e, ba Ministériu Turizmu no Ambiente (MTA), Ministériu Administrasaun Estatal (MAE), Ministériu Komersiu no Industria (MKI), Ministériu Interior (MI), Ministériu Obras Públika (MOP), Ministériu Finansas (MF), Ministériu Defeza (MD), Ministériu Saúde (MS), Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) liu-liu Konsuladu Timor-Leste iha Kupang no Konsuladu Timor-Leste iha Atambua ne’ebé mak apoiu tebes ba realizasaun Festivál Fronteira ne’e.

Ba autoridade Munisipiu Bobonaro nian, “hau hato’o obrigado wa’in ba ita-boot-sira-nia kooperasaun no tulun eventu ida ne’e realiza. Hein katak vontade ida ne’e kontinua buras atu hamutuk ita bele realiza atividade sira seluk hodi prezerva no promove ita-nia kultura iha teritóriu fronteira sira”.

Ikus liu hato’o agradese wa’in ba inan-aman-sira ne’ebé mak loke feira produtu lokál no produtu arte ne’ebé mak iha.

(Media CNC)




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X