Paulino Monteiro: Ha’u sai husi kadeia iha tinan 1994

184

Mai ita hatene ema nian istória pasadu durante konflitu polítiku (1975-1999) liu husi Programa Hatutan Memória. Nune’e, iha publikasaun ida ne’e, ami fahe informasaun ba maluk sira kona-ba istória Paulino Monteiro Soares Babo hahú tama eskola iha tinan 1975, iha Missão Catolica Ermera ho idade 13. Ho idade minor Paulino hahú involve an iha polítika hodi apoiu partidu FRETILIN, nia hili partidu ne’e tanbá nia familía mesak ema FRETILIN.

I ha klandestina ha’u sai hanesan xefe juventude iha rejiaun kuatru nian no iha munisípu Ermera mós juventude sira fó fiar ba ha’u nu’udar xefe juventude nian. Tanbá ha’u iha responsabilidade rua, iha tinan 1989 kargu xefe juventude Ermera nian ha’u entrega ba Mauricio dos Reis mak kaer. Husi ne’ebá organizasaun juventude nian hahú hamriik ona iha fatin-fatin. Bainhira Amo Papa João Paulo II vizita mai Timor iha loron 12 fulan-Outubru 1989, ha’u envolve iha grupu rua ne’ebé organiza an atu halo demostrasaun iha Tasi Tolu.

Grupu ida mak Auloron no Rau, grupu ida seluk husi Bairru-Pite nian. Iha manisfestasaun ne’e ha’u lori panfletu ida-ne’ebé hakerek ho lian Portugues, dehan: “Estamos no Inferno e na boca dos leões” hatudu ba Santo Padre no so’e tama panfleto ne’e ba Santo Padre nia karreta laran. Hafoin manifestasaun iha Tasi Tolu, militár Indonézia hahú kaptura juventude sira no halakon ema iha fatin-fatin. 48 Iha loron 04 fulan-Setembru tinan 1989, ha’u ho ha’u-nia maluk sira halo tan manifestasaun ida hasoru militár sira tanba sira hakarak asaltu rezidénsia Amo Bispo Dom Carlos Filipe Ximenes Belo nian iha Licidere.

 Iha manifestasun ne’e ha’u hetan kaptura no kastigu. Manifestasaun seluk ne’ebé ha’u ho ha’u-nia maluk sira halo tan mak iha loron 17 fulan-Janeiru 1990, ami halo manifestasaun bo’ot ida hasoru Embaixador Amerika, John Monjo, iha Hotel Turismo. Manifestasaun seluk mak iha Auloron, Bairo dos Grilos, Mahkota (Hotel Timor), Comoro no manifestasaun boot liu mak iha 12 fulan-Novembro 1991 iha Santa Cruz. Iha tinan 1992, ha’u hetan kaptura dala ida tan hodi tama kadeia iha fulan-Setembru, fulan ida antes militár Indonézia kaptura Comandante em Chefe Kay Rala Xanana Gusmão.

Ha’u sai husi kadeia iha tinan 1994. Maske livre ona, maibé tanba hetan presaun oinoin, ha’u tenke muda husi Dili ba Ermera. No, maske sai ona husi kadeia, maibé kontinua halo apresentasaun periodika to’o iha referendun tinan 1999. Ha’u kontinua serbisu hanesan membru Komite Ezekutivu nian ne’ebé iha ligasaun ba Comando da Luta Frente Armada (FA) no ba Frente Diplomatika. Ami hola parte iha serbisu kona-ba informasaun no ajitasaun polítika. Ami hola parte mós iha serbisu ba justisa nian ne’ebé liga ho Suika liuliu iha parte direitu umanu nian. Ami sempre iha reuniaun ho delegasaun direitu umanu nian, Cruz Vermelha Internasional, igreja no Bispo sira.

Hakerek husi: Rolando Cruzinho da Silva Babo, Estudante Ensino Secundario Imaculada Coceição-Ermera




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X