HISTORIA BADAK HUSI MANIFESTASAUN NO MASAKRE SANTA CRUZ, 12 NOVEMBRU 1991

257

Wainhira ka’er toa me’an, buti nia lian-serene iha Igreja Motael nia oin, sinal katak manifestação 12 de Nov 1991 atu hahu’u, no ajuda organiza massa iha terenu iha tempu neba’a, hau sente katak hau mane los, la sente tauk no haluha tiha perigu ba vida. Maibe ikus mai rona hikas serene lian liu husi toa me’an ne’e, hau sente isin fulin atu hamrik.

Depois de akontese masakre iha Cemitério Santa Cruz 1991 husi militar Indonesia, kolegas barak mak mate, kolegas lubun kapturadu iha cemiteriu, inklkui hau alin Enço Rodrigues, no hau sai persegidu husi militar Indonesia maka tauk komesa falun hau moris lor-loron iha fulan barak nia laran.

Ser perseguidu depois de manifestação 12 Nov 1991 todan liu duke ser perseguidu husi asaun sira seluk ne’ebe akontese antes iha Dili.

Subar husi uma ida ba uma seluk, hahu primeira noite masakre Santa Cruz, 12 de Nov. 1991, hau subar iha Bidau Lecidere, toba iha Mano Joanico dos Santos nia uma, kalan tuir mai toba subar iha Maun Basilio no Mana Kata nia uma. Loron sira ikus toba subar iha Amu Bispo Belo nia rezidensia maibe sein iha konhesimentu husi Amu Bispo rasik. Iha kolega Amândio, Marito, Olandino, Mau-Kai mak hatene deit ami nain hira ne’ebe subar iha amu nia residência, tamba ami hela kuartu sira iha parte kotuk.

Husi amu bispu nia residência, hau muda subar fatin mai tiu Paulo Freitas Ossorua (mana Ângela Freitas nia pai) nia uma iha Formoza, depois muda subar-fatin mai prima sira iha Audian.

Hau muda husi subar-fatin ida ba subar-fatin seluk ne’e mak hau nia ritme moris nian durante fulan 7 ho balun. Sai husi subar-fatin ida ba subar-fatin seluk sempre hala’o iha tempu rai komesa nakaras atu nune’e la deteta husi intelijen militar Indonesia.

Uma rasik iha Vila-Verde hau la sama desde akontesimentu masakre Santa Cruz tamba militar no Intelijen Indonésia nian sempre ba buka hau iha uma. Mãe no pai dehan ba militar sira katak hau mate tiha ona iha cemitério Santa Cruz.

Informação konaba hau mate tiha ona, kolega balun, inklui reitor atual, maun Chico la fiar katak hau sei moris wainhira hasoru fali hau depois de nia sai retor iha UNTL. Hasoru hau kaer liman tiha, koalia dada lia, depois hau mos ses an ba hau nia mesa atu order hahan. Reitor husu ba ami nia kolega Victorino Lemorai, se mak hau. Victorino hatan katak nia Filipe. Maun Chico hakat mai hakuak fali hau, nia dehan katak la espera katak hau sei moris. hahaha

Iha fali kolega ida naran Manuel Manulin, iha preparasaun 25 Anos manifestsaun John Monjo iha Novo Hotel Turismo, nia mai tur hau nia oin koalia dada lia naruk ho hau ho kolega seluk. Ikus nia husu hau, ita se, hau hatan hau Filipe. nia la fiar, nia dehan la fiar, tamba nia hatene hau mate tiha ona iha cemitério Santa Cruz, maibe ikus nia ho terpaksa fiar hau mak Filipe. Aban fali ami hasoru malu iha fatin hanesan, nia ba dok husi hau, nia husu ba kolega ida, “ema nia oan ida tur iha neba’a ne’e se, nia hatudu liman mai hau”. Kolega ne’e hatan ba nia dehan, “neba’a ne’e Filipe”.
Hau hakat ba sira nain 2 hau husu, nusa hatudu liman mai hau, kolega ida fali hatan, “Manuel husu ita bot ne’e se, ne’bee hau dhan ba nia, neba’a ne’e Filipe.”
Hau dehan ba Manuel orkalan ita rua tur hamutuk koalia hemu serveja hamutuk, hau dehan ona katak hau mak Filipe, nusa mak o o la fiar. Manuel hatan, hau mai konfirma ho kolega ne’e deit, tamba hau la fiar Filipe sei moris. hahahaha

Fila ba tempu ser perseguidu sira iha kotuk, entaun hau nia subar-fatin mak fatin ne’ebe hau temi ona iha leten (Lecidere, Audian, Formosa), toba ba mai, no sai sempre iha rai nakaras.

Iha Domingo ida, hanesan bai-bain missa iha residência Amu Bispo nian, kalan antes, hau mai toba-subar iha Amu Bispo nia residência. Domingo ne’e amigas Celita Lobato no Sandra de Jesus mai missa no hakat mai vizita iha kuartu ne’ebe hau toba ba, sira rua dehan mai hau, “kolega sira iha sela polícia nian hameno atu o tenki subar metin, se militar ka’er kona o maka sei la iha eskapa tamba liga ho autoflantik me’an ne’ebe o kaer iha loron manifestasaun, 12 de Nov 1991.”

Rona lian menon sira ne’e, tauk aumenta liu tan.

Iha lorokraik ida, hau sai husi subar-fatin Audian atu ba residensia amu Bispu nian. Hanesan bai-bain, kuandu atu sai husi subar-fatin ida ba fatin seluk, hau sempre uza jaket kulit metan ida no xapeo militar, fuk ida uluk naruk iha loron manifestação tesi badak, cepak hanesan membru militar. Hau sai husi Audian, hamri’ik iha estrada ibun, taksi ida mai para, taksista fo’o boa tarde mai hau, hau hateke tama ba taksi laran, taksista ne’e Nando Maia (matebian membru PNTL) , iha fileira kadeira kotuk iha ema nain 3.

Taksista Nando haruka, “maun sa’e/tu’ur iha oin.” Hau loke odamatan sa’e no tu’ur iha oin, foin tu’ur deit, Nando hato’o pergunta, “maun, operasaun iha Lospalos la’o diak hotu ka? rona dehan Maun sira ka’er no oho Fretilin lubuk ida!”

Pergunta Nando nian fofoun halo hau atrapalha uit o’an maibe ikus hau koko kontrola a’an no ho lais hau hatan, “sim, operasaun la’o diak no ami oho no hadau kilat 5 husi GPK Fretilin”.

Nando husu tan fali, “bainhira mak Maun fila ba Lospalos?” hau hatan, “semana rua tan”. Nando hamenon, “sa’e ba halo operasaun karik, maun limpa hotu deit GPK Fretilin sira, selae ita moris moris la hakmatek iha tempu integrasaun nia laran.” Hau hatan, “ne’e pasti, ami sei halo operasaun no sei ka’er i oho hotu GPK Fretilin sira.”

Pergunta no resposta iha situasaun nebe la konbinadu ne’e atu rezolve matebian Nando Maia nia prekupasaun/tauk nebe’e iha antes ona, ho hau nia kondisaun nebe ser perseguidu husi militar Indonesià depois de manifestação 12 Nov 1991.

Taksi nebe Nando lori tun husi Audian mai Lapangan Pramuka, kona iha Banku de Urgencia no mai para iha KODIM nia oin hodi hatun uluk penumpang nai’n 3 nebe’e tur hela iha kotuk. Ano o’an na’in 3 tu’un no hakat ba GADAPAKSI nia sede nebe’e iha mos KODIM ne’e.

Afinal ano o’an nain 3 ne’e membru Gadapaksi, grupu Mau-Hu’u militar Indonesia nian ne’ebe tempu neba’a “ai-han-rai-los” iha Dili.

Sira na’in 3 tu’un tiha, hau dehan ba matebian, taksista Nando, “o so para atu halo mate hau deit”. Nando hatan, “sira konhese hela hau, no hau tauk sira atu ka’er hau. Tamba ne’e mak hau tula o para salva hau”. Persegidu ida salva tiha taksista “konhesidu ” ida. Hahahaha.

Ikus Nando lori hau ba hatu’un hela iha Bispo nia residensia iha Lecidere. Hau hanoin kala la selu, afinal Nando haruka hau selu nia taksi. Hahahaha, at ida be’eee. Sudah dibantu, minta bayaran pula. J

Koalia konaba toa me’an, iha mos história ho kompatriota, matebian Nando Gulit (historia ho ema sira naran Nando deit 🙂 ).

Wainhira iha seminar international iha MNEC konaba ro-ahi expresso, hau tama uluk ba aula no buka fatin tur. Matebian Nando Gulit mai tur iha hau nia kotuk lolos, hau la hetene. to’o horas Breack ba café, hau hamrik husi hau nia kadeira fila oin ba kotuk, hateke hetan los Nando Gulit. Nando “hakilar, tolok hau, nia dehan “o sai husi hau nia oin, hau trauma hare ó nia oin.”

Hau hatan, be nusa? Nando hatan, “gara-gara toa mean ne’ebe o kaer ne’e militar Indonesia inkeritu hau kalan loron, baku hau to’o dolar, les hau nia ulun kulit tamba sira dehan hau (Nando) mak ba hola toa iha loja hodi fo’o ba Filipe kaer iha manifestação 12 de Nov., tamba ne’e mak hau trauma hare o nia oin.”

Ita fila hikas ba pasadu, Depois de masakre Santa Cruz hau la fila ba uma kuaze fulan 7 ho balun, tamba intelijen militar Indonesia ta’u matan hela ba Ami nia uma hodi buka kaptura hau.

Ho kondisaun ne’ebe hau atravesa, hau rona dehan kolega balun, sobrevivente masakre Santa Cruz grupu ida ne’ebe perseguidus mos koko atu sai husi Dili ba Indonesia, liu husi Kupang. Hau mos koko buka dalan atu oinsa bele ses a’an husi kondisaun ser perseguidu iha Timor-Leste tempu ne’eba. Depois konsulta ho pai e mãe, ikus deside sai husi Dili ho tujuan Jakarta. Kalan ida antes atu husik Dili, hau buka jeitu atu kalan ida bele fila ba toba iha hau nia uma, Vila-Verde, ne’ebe mak hau husik kuaze fulan 7 ho balun ona. Pai halo kontaktu ho hau nia maun sarani, Abilio Exposto (matebian) atu iha lorokraik, rai-nakaras bele mai tula hau iha Bairo Central, prima Tereza Rodrigues no primu Jorge Carrascalao nia uma atu lori hau ba toba netik kalan ida iha uma, antes husik hela Dili, aban.

Maun Abilio Exposto mai tula duni hau, hodi ikus lori ba uma Vila-Verde, tamba maun Abilio nia uma situa iha ami nia uma kotuk, entaun hau ba tu’un iha maun Abilio Exposto nia uma hodi tama ba hau nia uma husi parte kotuk, sa’e janela tama ba kuartu laran. Wainhira hau tama husi janela ba kuartu laran, iha membru intelijen na’in ida hamutuk ho pai no mae sira nonton hela televizaun iha sala.

Toba tiha kalan ida ho seguru, lorokraik tuir mai, rai-nakaras, maun Abilio Exposto tula hikas fali hau ba subar-fatin iha Formosa, mana Angela Freitas nia pai nia uma. No iha aban lorokraik ro’o-ahi Dobonsolo tama Dili.

Depois de simu bilhete ro’o nian husi pai, no ro-ahi Dobonsolo tama Portu Dili no mos maun Moises-Berta ba tafu’i tiha ai-kulit matanhelik iha Portu Dili, kolega Banito Albano tula hau ho motor ba hatu’un iha Portu Dili. Ho xapeu militar ne’ebe taka hau nia ulun, jaket-metan ida hau husik kolega Banito Albano hodi hakat tama ba Portu laran ho laran taridu, no hau nia matan foti hateke los deit ba ro’o-ahi Dobonsolo, tamba luli atu hateke ba kotuk, ai-kulit tafui tiha ona. Hau la’o tama ba, la iha ema ida mak konhese hau, maibe wainhira besik ba ro-ahi Dobonsolo iha ema ida hase’e hau, ema ne’e mak maun Peu Balhasa, Taibessi. Ho hakat pasu nafatin, hau dehan ba Maun Peu Bailhasa hau sai ba leur.

Ro-ahi Dobonsolo tama Jakarta iha 31 Julho 1992. Tun iha Jakarta, hau nia maun Martinho Rodrigues mai simu hau. Afinal maun Martinho mos perseguidu ida hotu depois de demonstrasaun 19 de Novembru 1991 iha Jakarta. Tamba perseguidu nia muda tiha nia naran ba Agus (hahaha). Hau ba hela iha area Rawasari. Iha neba’a hasoru maun Antonio Fatuk-Mutin, kolega Jorge Camoes,kolega Jose Cornelio, maun Egas Freitas, kolega Rui Lourenco, Nuno “Metan” Pereira, Ano Canelas, maun Avelino Coelho, no sel-seluk tan. To’o iha Jakarta lorokraik, lorokraik ne’e duni ba kedas Monas, akompanha husi Nuno Metan(hahahaha).

Liu tiha loron hirak nune’e, sobreviventes grupu ida ne’ebe tama husi Kupang to’o iha Jakarta, mak hanesan amigus Profirio, Jose Kuluhun, Atino Breok no sel-seluk tan. Ami konsentra uluk iha Rawasari, depois fahe malu, balun ba hela ho padre sira.

La kleur iha membrus Parlamentu Nasional Australia vizita Indonesia, mana Kirsty Sowrd Gusmao no mana Victoria Markwick-Smith fasilita enkontru ida iha sira na’in rua nia uma, Jln. Kimia, hodi ami sobreviventes masakre Santa Cruz hato’o lamentasoins ba membrus parlementu Australia ne’ebe tempu neba’a sai amigu diak ho Indonesia.

Kompara ho Dili no Jakarta, iha Jakarta ami sente mais livre uit o’an tamba bele la’o ba mai. La hanesan iha Dili, lor-loron sulan a’an iha kuartu laran no bele sai deit iha tempu rai-nakaras. Maske nune’e, iha Jakarta sei iha nafatin tauk nia laran, tamba ami/hau sente, ami nia movimentu hanesan sei iha intel sira nia hafuhu laran.

Iha loron ida, hau la’o sai pasiar iha cidade Jakarta nia laran. Hau tu’un husi bis, hau la’o atu hakat husi lampu merah ida, hau la’o hakruk hela, wainhira hau foti-matan hare policia ida hamrik iha lampu merah sorin, hau hakfodak no halai ses a’an tiha, koko atu haksumik a’an husi policia ne’e tamba tauk nia bele kaptura hau. Maibe wainhira hau halai ses tiha provolta de 150 metrus nune’e, hau hare fila mai policia ne’ebe hamrik iha lampu merah nia sorin ne’e, sei nafatin hamrik iha neba’a, ho pozisaun hanesan ho ohin. Depois de hau hare didiak fali husi dok, afinal polisia ne’e estatua ida. Hummmm. La’os ema moris. Trauma ida be’eeeeee. Trauma tebes ho membru militar no polisia iha Dili lori tama to’o Jakarta. J

Depois de fulan hirak nia laran, mosu planu husi Materestu 12 Nov 1991 atu oinsa bele halo asaun ruma, ikus mai koordena ho mana Kirsty S. Gusmao no mana Victoria, Maun martinho, Atoi Fatuk Mutin no Joao Camara, grupu materestu ida halo asilu politiku (suaka politika) iha embaixada rua iha Jakarta. Hau no sobreviventes 12 Nov. 1991 sira seluk hili hela iha Jakarta hodi ajuda konstrui relasaun ho estudantes pro-demokrasi iha Indonesia.

Sobreviventes 12 Nov 1991 no estudantes Timor o’an sira seluk ne’ebe konsege sai ba leur (Europa) liu husi aksaun asilu politiku iha embaixa sira iha Jakarta, ikus fo’o mos sira nia kontribuisaun ida entre kontribuisaun sira seluk, ajuda hari unidade nasional ba Timor o’an sira iha extranjeiru.

Viva Juventude Loriku Asuwa’in.

Viva as Martires da Patria.

Viva Povu Amado Timor-Leste.

(Hakerek nain: Filipe Rodrigues Pereira, Sobrevivente 12 Novembru – Juventude Lorico Asuwa’in).




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X