Bolseira Centro Chega!I.P Hetan Graduasaun iha UNDIL

122

Hakarak atu hetan susesu iha estudu xave importante mak pasiénsia tanba pasiénsia ne’e la’os ita atu sai atan ba ema ida, maibé pasiénsia ne’e esperansa ida, ne’ebé mak motiva ita no lori ita atu hakat ba oin hodi atinji saida mak ita mehi. Liafuan ne’e refleta ba graduada ho naran Fátima Raimundo Pinto, hanesan bolseira ida hosi Centro Nacional Chega!I.P relasiona ho nia prosesu estudu iha nivel ensinu superior iha Universidade Dili (UNDIL).

Bolseira Fátima esplika, durante hala’o estudu iha Universidade Dili (UNDIL) dezafius barak nia hasoru mak hanesan, hela iha Dili dook hosi inan, aman, hela ho ema haree ladi’ak, susar atu estuda, sai eskola ba uma dalaruma hahan laiha, hela iha uma kos, dalaruma osan selu mikrolet laiha la’o hosi kampus ba uma to’o iha Becora no sira seluk tan.

Problema hirak ne’e sai dezafius ida, maibé sempre kaer metin liafuan ne’ebé sai nu’udar motivasaun ida hosi nia aman (Gilberto) ne’ebé tatoli hela ba nia katak, “problema saida de’it mak hasoru tenke pasiénsia tanba pasiénsia la’os atu sai atan maibé hosi pasiénsia mak sai susesu”, dehan Fátima ba Media Chega! foin lalais ne’e iha Antigo Comarca Balide-Dili.

Bolseira Fátima Raimundo Pinto, moris iha loron 31 Maiu 2002, iha Suku Caraubalo, Postu Administrativu Viqueque, Munisipiu Viqueque. Fátima nu’udar oan dalima 5 hosi maun alin hamutuk na’in 7 kompostu feto 3 no mane 4, hosi aifuan domin inan Alzira Pinto (matebian) no aman Gilberto Raimundo Guterres Amaral nu’udar Sobrevivente ba konflitu pasadu 1974-1999.

Fátima hahú nia estudu ensinu Primaria iha tinan 2008 no remata iha tinan 2013. Iha tinan 2014, hala’o nia estudu Pre-sekundaria iha Eskola 01 Viqueque no remata iha tinan 2016. Iha tinan 2017 kontinua nia estudu Ensinu Sekundariu iha Eskola 4 Setembru Viqueque no remata iha tinan 2019. Bainhira remata Ensinu Sekundaria iha tinan 2019, hakarak atu kontinua kedas ba Ensinu Superior, maibé lakonsege kontinua tanba problema finanseira. Iha tinan 2021 kontinua nia estudu nivel ensinu superior iha Universidade Dili (UNDIL), Fakuldade Siensia da Saúde, Departementu Enfarmajen Jerál no remata iha tinan 2025 ne’ebé hetan valór 3.50.

Fátima esplika, durante estudu iha Universidade Dili (UNDIL) Centro Chega!I.P fo apoiu subsidiu estudu ba nia tanba momentu ne’e osan laiha atu selu eskola ho apoiu hosi Centro Chega!I.P konsege tuir graduasaun tanba ne’e “Hau hakarak hato’o agradesimentu ba Centro Chega!I.P tanba fo ona apoiu ba hau, iha situasaun difisil to’o hetan graduasaun”.

Sobrevivente Gilberto Raimundo Guterres Amaral

Sobrevivente Gilberto Raimundo Guterres Amaral nu’udar Eis Prizoneiru Polítiku ne’ebé fo nia kontribuisaun luta ba ukun rasik-an. Durante prosesu luta ba ukun rasik-an nia aman mos envolve iha organizasaun oin-oin hanesan Organizasaun Popular Juventude Timor (OPJT), Organizasaun Santo Antonio no sira seluk tan. Nia aman mos hetan torturasaun oin-oin hosi Militar Indonézia hanesan halo detensaun, torturasaun no violasaun direitus umanus oin-oin tanba defende ukun rasik-an.

Razaun Centro Chega! fo apoiu subsidiu estudu ba sobrevivente nia oan sira hodi asesu edukasuan iha nivel ensinu superior nu’udar garante ba sira nia jerasaun nia futuru di’ak. Subsidiu estudu ne’ebé Centro Chega!I.P oferese haktuir iha Rekomendasaun CAVR (Chega!) nian, relasiona ho reparasaun ba Vitima konflitu politiku pasadu nian, ne’ebé husu ba Governu Timor-Leste hodi garantia moris di’ak ba povu ne’ebé sai vítima funu ba libertasaun pátria durante tinan 24 nia laran. Rekomendasaun Chega! kona-ba “Reparasaun 12.12” ne’ebè husu ba governu/estadu Timor-Leste hodi fo bolsu estudu ba vítima sira nia oan ne’ebe mak seidauk bele asesu ba eskola, ensinu sekundária to’o ensinu superior tanba laiha kbi’it ba aspetu ekonomia.

Alende ne’e, objetivu Centro Chega!I.P oferese bolsu estudu ba sobrevivente nia oan tanba Edukasaun nu’udar xave ba hadi’ak oportunidade hosi povo nia moris, no hodi konkretiza no alkansa potensia hotu-hotu hodi hasa’e kresimentu ekonomia no desenvolvimento nasional, ho vizaun mak, labarik hotu-hotu ba eskola no simu edukasaun ho kualidade no permite hodi sira hetan moris saudavel no produtivu kontribui ba dezenvolvimentu nasional.

Media Chega!.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

X