Sekuénsia Masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991

386

Iha loron 12 Novembru 1991 dadeer, Tropas Seguransa Indonézia tiru manifestante rihus-resin ne’ebé halibur malu iha Semitériu Santa Cruz – Dili. Manifestasaun kontra okupasaun Indonézia ne’e organiza husi grupu klandestina iha Dili, no konsidera nu’udar manifestasaun boot liu sura husi tinan 1975. Tensaun iha Dili aumenta relasiona ho anúnsiu iha fulan Agostu kona-ba vizita delegasaun Parlamentu Portugés. Rezisténsia sira prepara manifestasaun boot ida koinsidi ho vizita ne’ebé planeia ba loron 4 Novembru ne’e. Maibé, iha loron 25 Outubru, Parlamentu Portugés kansella vizita ne’e nu’udar protestu ba pedidu Indonézia atu jornalista Jill Jolliffe no Rui Araújo la permite akompaña iha delegasaun. Kanselamentu vizita ne’e halo parte reziténsia sira frustradu, liu-liu tanba preparasaun sira ne’ebé halo husi movimentu klandestina iha teritoriu tomak foti risku hato’o sira nia rede ba servisu informasaun Indonézia.

Tama ba finál Outubru, presaun militár Indonézia hasoru ativista sira iha Dili aumenta, ho nia akontesimentu prinsipál mak atake ba Igreja Motael iha loron 28 Outubru. Atake ne’e kauza ema na’in rua mate, “Intel” Timoroan ida no ativista Klandestina, Sebastião Gomes Rangel ne’ebé nia funerál halo iha loron tuir mai. Parte rezisténsia deside atu uza serimonia kari ai-funal ba Sebastião Gomes iha loron 12 Novembru – no altura ne’ebá Relatór Espesiál Nasoen Unidas ba Turutura, Prof. Peter Kooijmans iha hela Dili – atu halo minifestasaun hodi ezije indepéndensia.

Ema kuaze 3.500 mak partisipa misa iha Igreja Motael ne’ebé remata maizumenus tuku 07:00 dadeer iha loron 12 Novembru 1991. Hafoin tuir kedas ho prosesaun ida husi Igreja ba Semitériu Santa Cruz. Prosesaun ne’e muda sai fali manifestasaun ida. Ativista pro-indepéndensia sira hatudu espanduk no bandeira indepéndensia. Hafoin liu tiha Edifisiu Governadór, manifestante sira fila ba parte súl besik Kuártel Kodim, tanba dalan ba Hotel Turizmu blokeia tiha husi Brimob. Maizumenus tuku 07:15 dadeer, iha Edifisiu Dharma Wanita nia oin, akontese baku malu ne’ebé sira sona Major Andi Gerhan no hakanek nia asisténte Soldadu Domingos. Leonardo de Araújo, nu’udar manifestante ida hato’o ba Komisaun katak nia mós hetan sona iha ain husi ema ida ne’ebé uza farda militár besik Kodim. Bainhira manifestasaun kontinua, manifestasaun balun tuda fatuk ba Bank Summa no Kuartél Polwil iha Estrada Bispu Madeiros. Manifestasaun ne’e muda ba parte leste iha kruzamentu Destakamentu Polísia Militár no Igreja Balide, no to’o iha Semitériu Santa Cruz maizumenus tuku 07:50 dadeer, iha ne’ebé manifestante kuaze 500 mak hein ona iha ne’ebá.

Iha tinan 2004, Komisaun hetan dokumentu militár Indonézia nian neen (6) kona-ba masakre iha loron 12 Novembru 1991, ne’ebé esplika Unidade sira  ne’ebé mobiliza hasoru manifestasaun ne’e. Unidade sira ne’e mak hanesan:

  1. Primeiru Sarjentu UDIN SYUKUR mak tiru dahuluk iha Masakre Santa Cruz
  2. Pelotaun ida husi Unidade BRIMOB 5486 ne’ebé komanda hosi Primeiru Tenente Maman Hermawan.
  3. Kompañia kombinadu ne’ebé lidera hosi segundu tenente Sugiman Mursanip, nia kompozisaun mak pelotaun ida hosi Unidade Polísia BRIMOB 5486 ne’ebé komanda hosi Segundu Tenente Rodolf A. Roj
  4. Pelotaun 3 hosi Batallaun Militár 303 ho nia Komandante Segundu Tenente Jhon Aritonang
  5. Batallaun Militár 303 Kompi D, ho nia komandante  Tenente Hadrianus Eddy Sunaryo
  6. Grupu ida hosi Kompi A Batallaun 303 ho Soldadu 24 ne’ebé komanda hosi Kapitaun Yustin Dino.  Grupu ida ne’e inklui Timor oan sira hosi HANSIP ba Estrutura regular Militár Indonézia nian mak hanesan Soldadu Barreto, Domingos da Conceição no Financio Barreto.
  7. Unidade Militár hosi Batallaun 744

Investigasaun Polísia Militár (POM) identifika Primeiru Sarjentu Udin Syukur mak hanesan primeiru militár ne’ebé halo tiru. Iha nia julgamentu, Sarjentu Syukur hateten, nia baku malu ho manifestante sira, ne’ebé tuir nia reklamasaun, halo nia hodi tiru ba sorin no lakona ema ruma. Marito Mota, Koordenadór Grupu Juventude Klandestina Fitun hateten ba komisaun katak, nia hamriik dadaun iha kruzamentu forma hamutuk ho nia kolega minifestante sira ne’ebé hateke ba forsa seguransa sira. Marito Mota hateten, nia haree manifestante ida hakbesik ba tropas sira ne’e no esforsu atu hateten buat ruma. Ema ida ne’e mak hetan tiru dahuluk no hafoin ne’e manifestans sira komesa halai arbiru tanba paniku.

Lakleur, akontese tiru ho intensivu durante tempu balun. Russell Anderson, nu’udar testamuña estranjeiru ba masakre ne’e, deskreve oinsá asaun tiru husi tropas sira ne’e derepente aumenta:

“Ha’u no Bob Muntz deside di’ak liu ami ba. Ha’u halo ona pasu lalais sanulu hanesan ne’e ba parte norte iha parede semitériu nian no hateke ba kotuk haree kapasete primeira liña militár book-an tun-sae, halai no forma ba sira ne’ebé halibur malu. Sira ne’ebé halibur malu komesa hakat ba kotuk, hadook-an no balun halai ona. Derepente rona tiru rajada ho kilat automatiku ne’ebé akontese durante minutu rua to’o minitu tolu. Rona ba hanesan Ema na’in 15 ne’ebé iha liña oin aperta gatillu. Sira tiru diretamente ba manifestante sira.

Relatóriu Polísia Militár ba dala tolu konklui katak “elementu” husi pelutaun rua Batallaun 303, ne’ebé komanda husi Segundu Tenente Mursanib, hamutuk ho Kompi Batallaun 303 husi Taibessi mak kontrola pelutaun Brimob ne’e tanba Brimob hanesan duvida atu halo asaun. “Elementu” sira ne’e forma Unidade ida iha pelutaun Brimob nia oin. Musanib fó orden hodi halo tiru samada dala rua, maibe bainhira halo tiru segundu, forsa segurasan, inklui Timoroan na’in tolu ne’ebé ajuda Batallaun 303, komesa tiru ona ba manifestante sira. Jacinto Alves, ativista klandetina ida ne’ebé envolve hodi organiza manifestasaun ne’e, rona orden atu tiru bainhira nia la’o liu husi tropas sira ne’ebé mai husi Taibessi. Tinan balun liu tiha, nia konta ne’e ba Komisaun Investigadór ONU.

Relatóriu ida hosi Organizasaun Non Governamental Portugés nian, ne’ebé halo publikasaun kona-ba Masakre Santa Cruz hatete katak ema na’in 271 mak mate, na’in 382 mak kanek no na’in 250 mak lakon.

Relatóriu ne’e haforsa liutan ho investigasaun internal Militár Indonézia ne’ebé hateten katak númeru ema kanek ne’ebé lori ba Óspital Wirahusada kuaze ema na’in 400 resin. 

Sasin na’in tolu, ne’ebé CAVR rona, hanesan Inocensio da Costa Maria Freitas (Membru Intelijente KODIM Dili), Aviano Antonio Faria (Sobrevivente Masakre Santa Cruz) no João Antonio Dias hatete katak, Timor-oan sira  ne’ebé kanek  mak hodi ba Ospitál Wirahusada (Lahane) mós hetan atake no oho hosi militár Indonesia nian.

(Referensia husi Relatoriu Chega!)




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X