SEKUÉNSIA BALUN BA AKORDU 5 MAIU 1999

378

Nasoens Unidas entrega proposta ho kontiúdu planu autonomia iha fulan Fevereiru 1999, ho naran SARET (Special Autonomous Region of East Timor). Indonézia mak sei kontrola nafatin asuntu negosiu estranjeiru, moeda, defeza no finansa, enkuantu Konsellu Rejionál Timorense sei asume puder ne’ebé luan ba lejislativu, no kontrola polísia no sistema judisiál. Militár Indonézia (TNI) sei uza de’it ba defeza externa, alende ne’e sei koloka de’it iha kuartél sira.

Iha fulan Marsu, Indonézia anúnsia votasaun sifrajiu direta. Indonézia hakarak atu akordu ne’e labele atu irrecusável no definitiva. Votasaun ne’e sei bolu nudár ‘Konsulta Populár, no lakohi atu bolu ho liafuan referendu, ne’ebé indiretamente implika ba autodeterminasaun no eskolla soberania ba povu Timoroan, ne’ebé tuir Indonézia akontese ona liu husi petisiaun governu provizoriu iha tinan 1976, kona-ba integrasaun no Lei nº. 7 tinan 1976, kona-ba integrasaun Timor-Leste ba Indonézia nudár provinsia ba dala – 27.

Ho degredasaun situasaun seguransa ba diálogu ne’ebé patrisinu husi Nasoens Unidas entre Portugál no Indonézia iha loron 22 Abríl debate kestaun seguransa balun atu dezarma milisia, redúz efetivu militár Indonézia no akontanamentu membru FALINTIL, no kriasaun polísi sivíl. Maibé Ministru Negosiu Estranjeiru Indonézia Ali Alatas rekuza atu aprova planu espesífiku sira. Tantu Estadu Unidus Amerika, nune’e mós Australia fó konsellu ba Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Jamsheed Marker atu la kria perigu ba negosiasaun hodi fó presaun ne’ebé boot liu ba seguransa.

Ho nune’e, iha loron 5 Maiu 1999, Indonézia no Portugál asina akordu balun kona-ba implementasaun konsulta populár. Indonézia pretende atu iha ona rezultadu antes Reuniaun MPR iha fulan Setembru, nune’e sira bele ratifika tuir lejislasaun Indonézia nian. Data ne’ebé aprova mak 8 Agostu. Data ida ne’e hatudu kalendáriu ne’ebé aperta no oportunidade ne’ebé limitadu. Liafuan sira ne’ebé aprova ba votasaun mak husu ba Povu Timor-Leste atu aseita ka rejeita autonomia espesiál ne’ebé oferese ba Timor-Leste iha Estadu Unitáriu Repúblika Indonézia. Akordu sira ne’e subliña realizasaun “Votasaun ida ne’ebé direta, sekreta no universál” (arigu 1),  no katak “responsabilidade Governu Indonézia atu mantein paz no seguransa iha Timor-Leste iha forma garante konsulta populár ne’e  realiza iha forma ida ne’ebé livre husi intimidasaun, violénsia ka intervensaun husi parte rua”. (artigu 3). Sira mós halo definisaun periodu tranzisaun ida hafoin konsulta populár, ho prezensa adekuadu husi Nasoens Unidas iha Timor-Leste. Diretiva husi SARET hanesan parte ida husi akordu ne’e, no Nasoens Unidas mak responsabiliza atu hala’o kampaña informasaun ba públiku no divulgasaun. Tantu Indonézia, ou Portugál proibidu halo kampaña ba opsaun saida de’it.

MEDIDA SEGURANSA IHA AKORDU 5 MAIU.

Akordu 5 Maiu 1999 la konsege define maneira responsabilidade seguransa ne’ebé adekuadu. Polísia Indonézia formalmente hetan responsabilidade ba seguransa. Polísia foin separa husi forsa militár, no sei hela nafatin iha supervizaun Komandu Jenerál Wiranto, ne’ebé hanesan Ministru Defesa. Akordu ne’e destaka elementu polísia sivíl internasionál dezarmadu na’in 300 atu apoia ekipa eleitorál ONU nian, hafoin númeru ne’e aumenta tan ho ofisiál ligasaun militár na’in 50, ne’ebé konsidera merese liu ho kapasidade atu iha ligasaun ho militár Indonézia.

Akordu ne’e ezije “neutralidade absoluta husi TNI”, maibé failla atu obriga TNI redúz númeru efetivu ou halo dezarmamentu. Sira ho vervalmente hateten, KPS ne’ebé foin forma mak responsabiliza ba dezarmamentu. José Ramos Horta konsiente katak, defisiensia ba medida seguransa, mak nia la marka prezensa iha asina akordu ne’e. Ramos Horta antes ne’e fó ona atensaun ba ONU, liu husi surat ida ba Kofi Annan katak, Timor-Leste la sente seguru “ho protesaun ne’ebé fó husi militár ne’ebé hanesan no grupu kriminozu ne’ebé transforma nasaun ne’e sai ona hanesan infernu ida”. ONU lakosiente ho perigu husi medida seguransa, no Sekretariu Jerál hakerek ba Indonézia hodi hato’o kona-ba preokupasaun no lamentasaun balun. Nia  monstra dispostu atu kansela votasaun ne’e, karik kondisaun seguransa la di’ak. Maibé karta ne’e la ofisiál no nia kondisaun sira laaprova husi Indonézia. Entaun, kestaun ne’e mak halo fraku pozisaun ONU durante prosesu ne’e. Ian Martin, Reprezentante Espesiál Sekretáriu Jeral ONU tuir mai hakerek katak maske ho dispozitivu seguransa ne’ebé  forte liu mós ONU sei hasoru dilema ne’ebé sei mosu: sei kontinua ka lae iha kondisaun seguransa sira ne’ebé ho klaru viola akordu Indonézia.

Iha loron 5 Maiu 1999, Vise Xefe Estadu Maiór Exérsitu Tenente Jenerál Johny Lumintang haruka telegrama ba Komandu Rejionál Militár Bali (Kodam IX Udayana) husu hodi halo preparasaun planu mai Timor-Leste. Ida ne’e hamosu elaborasaun planu ba parte polísia no militár hafoin votasaun, hanesan halo evakuasaun ba baluk-ida-haat husi populasaun Timor-Leste. Planu ida nee komprova antipatia Militár Indonézia ba autór sosiedade sivíl oi-oin, inklui lider rezisténsia no estudante universitáriu sira, igreja, observadór internasionál no ONU, ne’ebé klaru katak kontrariu ho netralidade ne’ebé ezije iha Akordu 5 Maiu. Tantu Polísia no TNI la informa ba ONU kona-ba elaborasaun planu ida ne’e to’o momentu ikus ona atu realiza votasaun.

Entretantu iha loron ne’ebé hanesan, Milisia Besi Merah Putih (BMP) tuir relatóriu oho ema balun ne’ebé sira detein. Iha loron 5 Maiu 1999, membru BMP oho mane na’in rua ho naran Antonio no Rosario besik sira nia postu iha Aldeia Ediri, Suku Vatuvou, Postu Administrativu Maubara, Munisipiu Liquiça.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X