Profíl Sobrevivente David Rodrigues ne’ebé Lakon Ain Sorin iha Funu Laran

138

Sobrevivente David Rodrigues, moris iha loron 03 Fevereiru 1960, iha Hatu-Quero, Suku Mausiga Postu Administrativu Hatubuilico, Munisipiu Ainaro. David nu’udar oan dahuluk husi maun alin nain rua (2) husi aifuan domin aman – Avelino Bosco no inan – Rita dos Santos. David ho idade 62 kaben ho inan feton Rosalina da Costa, iha oan na’in-haat (4); feto tolu (3) no mane-ida (1).

Iha tempu passadu, tinan 1975 bainhira militár Indonéziu halo invazaun mai Timor-Leste, David nia aman Avelino Bosco lori familia halai ba ai-laran iha foho Kabalaki huun. Durante iha ai-laran, David ho familia simu instrusaun husi FALINTIL (Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste) hodi luta kontra invazór Indonézia.

Iha tinan 1976, David ho família tun hosi foho Kablaki huun ba foti hahan lori ba komandu FALINTIL, maibé derepente tama iha serku laran (emboskada) tropa Indonéziu ABRI (Angkat Bersenjata Republik Indonesia) tiru David ho nia aman, no kilat musan konsege kona David nia ain no kona mós David nia aman nia liman.

David nia ain, kurativu de’it ho ai-moruk tradisionál, kanek ne’e di’ak tiha no provoka bubu maka’as to’o atu kotu, maka nia aman tesi kotu tiha iha ai-laran iha Foho Kablaki nia tutun. Enkuantu David nia aman konsege kura nia kanek iha tempu naruk nia laran, maibé tanba infeksaun hosi laran, kanek ne’e la bele kura no ran sai maka’as halo nia aman lakon vida (mate) iha funu laran.

Iha tinan 1977 bainhira militár Indonéziu rebenta foho Kablaki, David ho familia rende. Maske sira rende, maibé fuan ho laran metin nafatin ba Timor ho prinsipiu ida katak mate ka moris ukun rasik-an. Nune’e iha loron 20 Agostu 1982, David hamutuk ho nia maluk sira seluk mobiliza malu halo levantamentu Mausiga iha ámbitu komemorasaun loron FALINTIL nian.

Hosi levantamentu ne’e, bapa TNI hamutukk ho Hansip kaer nia (David) hamutuk ho komunidade sira seluk desterra tiha ba Atauro, no komunidade barak mos ABRI kaer no lori sira ba soe moris de’it tuun ba iha rai naruk ne’ebé koñesidu ho naran Jakarta II.

Sofrementu ne’ebé David hasoru no saúde fiziku liu-liu ain ne’ebé tesi kotuk iha tempu pasadu, ohin loron afeita ba nia kondisaun saúde. Nia labele halo servisu todan, maibé nia halo de’it atividade loron-loron, moris hanesan ema ho defisiénsia halo de’it to’os no ku’u kafé iha sira-nia kintál hodi sustenta nesesidade uma-laran.

Ho problema hirak ne’e, Centro Nacional Chega!I.P servisu hamutuk ho Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku 1974-1999 nu’udar parseiru implementadór halo konstrusaun uma “Da Memória À Esperança” ba David Rodrigues iha Suku Mausiga Postu Administrativu Hatubuilico, Munisipiu Ainaro. Uma  ho medida 9×7, kompostu husi, Kuartu 3, sala 1, haris fatin 1, varanda 1 no mos dapur, kompleta ho instalasaun eletrisidade, plafon no keramik, exeptu dapur ho totál kustu $ 14.800 inklui ona selu badae.

Uma “Da Memória À Esperança” nudar parte ida husi implementasaun Mandatu Centro Chega! nian tuir Dekretu Lei 48/2016 mak atu tau-matan no apoiu Sobrevivente sira husi Violasaun Direitu Umanu ne’ebé akontese iha periodu1974-1999. Nune’e mos nudar programa prioridade Governu Konstitusional Oitavu nian ne’ebé hatur iha CNC nia responsabilidade atu fo tulun ba prezervasaun memória pasadu sira no kontinua promove direitu umanu no rekonsiliasaun.

Media Chega!




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X