Mai Ita Koñese Sobrevivente Duarte Agusto Soares

158

Sobrevivente Duarte Agusto Soares, moris iha loron 12 Outobru 1969, iha Suku Fadabloku, Postu Administrativu Remexio, Munisípiu Aileu. Nia nu’udar oan dalima husi maun-alin na’in lima, husi ai-funan domin Aman Berleki no Inan Simau. Duarte idade 53, kaben ho Lucia de Fatima Souza no sira iha oan nain haat (4), feto ida (1) no mane tolu (3).

Iha tempu okupasaun Indonézia, Duarte partisipa iha luta ukun rasik-an nu’udar estafeta ba FALINTIL (Forsa Armada Libertasaun Nasional Timor-Leste). Iha 10 Juñu 1980, bainhira akontese Levantamentu Marabia, Duarte hetan kapturasaun husi Militár Indonézia TNI (Tentara Nasional Indonesia) hodi halo torturasaun, baku, tuku no tebe tanba nia partisipa luta ba ukun rasik-an. Militar Indonézia halo torturasaun ba nia dalatolu depois husik nia fila ba uma.

Iha tinan 1981, militár Indonézia hamutuk ho Hansip halo ameasa ba nia ho nia família, nune’e sira muda obrigatóriu husi Aileu mai Dili tanba militar Indonézia deskobre katak Duarte nu’udar estafeta ba FALINTIL ne’ebé iha ligasaun di’ak.

Hanesan Sobrevivente, Duarte mos lakon nia aman Berleki ne’ebé sira hadomi. Nia aman lakon iha tinan 1979 hanesan mistériu, no to’o agora seidauk hatene se loos mak oho nia aman no la hatene nia paradeiru iha ne’ebé?

Sofrementu ne’ebé Duarte hetan iha tempu pasadu no ho nia aman nia mate, halo nia hanoin barak hodi afeita ba nia kondisaun saúde fiziku to’o nia hetan moras mentál.

Moras ne’ebé Duarte hetan komesa iha tinan 2018 to’o mai agora no seidauk hetan asisténsia saúde ruma husi governu liu-liu Ministériu Saúde (MS). Duarte hetan moras mentál tanba kauza husi torturasaun makaas ne’ebé hala’o husi militar Indonézia ba nia, bainhira nia defende liafuan lulik “mate ka moris ukun rasik-an”.

Ho kondisaun saúde ne’ebé Duarte hasoru, halo nia labele servisu, tuur de’it iha uma. Dalaruma nia tuur hanoin hetan fali nia sofrementu sira iha tempu pasadu halo nia trauma, dalaruma tanis mesak-mesak, nia ko’alia mesak no bainhira ko’alia ho família mosu dezentendimentu no la iha koneksaun ba malu.

Ho problema hirak ne’e mak Centro Nacional Chega!I.P servisu hamutuk ho Asosiasaun Vitima Konflitu Polítiku 1974-1999 hanesan parseiru implementadór halo konstrusaun uma “Da Memória À Esperança” ba Duarte Agusto Soares iha Aldeia Nahaek, Suku Dare, Postu Administrativu Vera Cruz, Munisípiu Dili. Uma ho medida 9 x 7 metru2, kompostu husi, Kuartu 3, sala 1, haris fatin 1, varanda 1 no mos dapur, kompleta ho instalasaun eletrisidade, plafon, nahe ho keramik. Orsamentu ba konstrusaun ne’e hamutuk $ 14.800 (Dollar Amerikanu Rihun Sanulu resin Haat, Atus Ualu), ne’ebé inklui ona ho Badaen nia kolen.

Uma “Da Memória À Esperança” nu’udar parte ida husi implementasaun mandatu Centro Chega! nian tuir Dekretu Lei 48/2016 mak atu tau-matan no apoiu Sobrevivente sira husi Violasaun Direitu Umanu ne’ebé akontese iha periodu 1974-1999. Nune’e mos nu’udar programa prioridade Oitavu Governu Konstitusionál nian ne’ebé hatur iha Centro Chega! nia responsabilidade atu fó tulun ba prezervasaun memória pasadu sira no kontinua promove direitu umanu no rekonsiliasaun.

 Media Chega!




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X