Dili – (25 Setembru 2025), Centro Nacional Chega!I.P organiza diskusaun temátiku kona-ba Relatóriu CAVR (Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação)-Kapitulu V: “Rezisténsia: Estrutura no Estratéjia”, ne’ebé partisipa hosi estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Siensia Sosiais e Politika (FSSP), Departamentu Siensia Politika hamutuk na’in 50 kompostu feto 28 no mane 22, ne’ebé realiza iha salaun konferensia Centro Chega!I.P Antigo Comarca Balide-Dili.
Oradór importante sira iha diskusaun temátiku ne’e mak hanesan, Eis Komisáriu CAVR-Chega! no CVA, Jacinto das Neves Raimundo Alves hanesan mos prizoneiru polítiku iha tempu Indonézia halo aprezentasaun kona-ba “refleksaun krítika ba prespetiva aproximasaun metodolójia no fonte-sira ba elaborasaun relatóriu Chega!”. Nug Katjasungkana, halo aprezentasaun kona-ba “Kapitulu V: Rezisténsia: Estrutura no Estratéjia”. Fatima Kalçona fahe esperiénsia kona-ba “partisipasaun feto nian iha luta libertasaun”.
Diskusaun temátiku ne’e hola parte iha atividade Hatutan Memória ho objetivu prinsipal mak nu’udar espasu aprendizajen ida ba estudante sira atu aprende istória liu hosi memória inan aman ka familia nian. Prezerva memória oin-oin hodi sai balansu ida iha narativu istória kona-ba funu. Hakama’an ema bain-bain sira ne’ebé hetan konsekuensia no trauma hosi hahalok kruel sira iha pasadu. Hakama’an tanba buat ne’ebé sira rai-hela iha sira nia laran bele hatete sai ona ba públiku. Aprende istória hosi memória ema nian nu’udar alisersu ba hasa’e nasionalismu no patriotismu jerasun foun sira. Uza narativu sira iha arkivu ba objetivu hasa’e koñesimentu no konsiensia. Halo reflesaun no diskusaun kona-ba sa mak akontese iha pasadu hodi refleta ba oin. Fo importansia ba narativu memória istóriku sira ba luta ukun rasik-an. Inisiativa ba kolesaun istória no memória hosi parte oin-oin. Forma ida atu bolu atensaun ba peskizadór sira atu halo peskiza iha arkivu. Estudante sira hahu aprende halo peskiza iha nivel eskolaridade molok ba universidade.
Objetivu seluk mak atu halo prezervasaun ba memória sira ne’ebé akontese ona iha pasadu maibé atividade ne’e halo hodi hataan ba sa-mak rekomendasaun sira hosi relatóriu final CAVR no CVA ne’ebé dehan: Utilizasaun dokumentu no narativu istoriku sira hodi kontribui ba justice, paz no rekonsiliasaun, transforma sentimentu sira ne’ebé kauza hosi violasaun direitus umanus hodi l’arii fila fali dame, no memória sai hanesan lisaun aprende hosi violasaun sira ne’ebé akontese iha pasadu hodi transforma konflitu sai dame no respeita ema seluk iha sosiedade ida.
Memória ema nia bele konstrui faktu signifikate sira ne’ebé akontese iha tempu ne’ebé liu ona. Atu memórializa ka fo hanoin fila fali sa mak akontese iha pasadu, uniku ema nia memória ho faktu sira mak bele relata pasadu ida ba jerasaun foun sira. Klaru, pasadu husik hela buat oin-oin, iha orgolho maibé iha mos triste barak tanba lakon buat oin-oin. Buat hirak ne’e hotu presiza dokumenta no prezerva atu aban bain-rua sai lisaun ida ba jerasaun sira ne’ebé mai.
Prezervasaun istória no memória pasadu estadu hala’o ona liu hosi estabelesimentu Komisaun Simu Malu, Lia Loos no Rekonsiliasaun (CAVR) iha tinan 2001 no funsiona to’o tinan 2005 ne’ebé halo servisu oin-oin hodi dokumenta no produs ona relatóriu final ida hanaran Relatóriu Chega!. La-naton deit ba estabelese komisaun simu malu no rekonsiliasaun maibé iha tinan 2005 estadu Timor-Leste ho Estadu Indonézia estabelese tan Komisaun Verdade no Amizade (CVA) no funsiona durante tinan tolu (to’o 2008) hodi produs mos relatóriu Per Memóriam Ad-Spem (PMAS), relatóriu ne’e sita akontesimentu oin-oin ka krime sira kontra umanidade ne’ebé akontese iha tinan 1999.
Detallu informasaun klik: Komun. Impre. Disku. Tematiku