Kamal Bamadhaj Nia Mate iha 12 Novembru 1991

511

Husi Relátoriu Chega! – Kamal Bin Ahmed Bamadhaj, tinan 21, nu’udar úniku sidadaun estranjeiru ida ne’ebé mate iha Dili, iha loron 12 Novembru 1991. Nia haree hela manifestasaun iha Semitériu Santa Cruz hamutuk ho estranjeiru na’in neen seluk. Posibilidade boot nia hamriik besik iha liña oin ho manifestante sira, bainhira tropas Indonézia halibur malu iha entrosamentu (pertigaan). Maibé lahatene oinsá mak Kamal konsege halai sees husi masakre ne’e no to’o iha Estrada Bispu Madeiros, fatin ne’ebé Patrulla Militár tiru nia bainhira nia liu husi fatin ne’ebá. Tribunál militár Indonézia julga tropas Timoroan na’in rua ho deviza ki’ik – Segundu Kabu Afonsu de Jesus no Segundu Kabu Mateus Maia – ho akuzasaun relasiona ho Kamal nia mate.

Kamal nia inan – Helen Todd ko’alia kona-ba Kamal nia mate durante audiénsia públika CAVR kona-ba masakre ne’e:

Kamal núdar estudante ida ne’ebé moris no eskola iha Malasia. Nia nu’udar musulmana ida. Bainhira akontese masakre Santa Cruz, Kamal hanesan estudante universitária segundu anu iha Australia. Bainhira nia muda ba Australia hodi kontinua estudu, nia hakfodak tebes ho situasaun iha Timor. Iha Malasia nia nunka rona buat ruma kona-ba Timor-Leste.

Kamal lahetan tiru iha Santa Cruz. Hafoin akontese tiru iha Semitériu Santa Cruz, nia la’o ain liu husi estrada merkadu lama. Hanesan imi hotu hatene, antes ne’e iha ajente intelijente ida ne’ebé ema sona. Unidade ABRI ne’ebé lori ajente ne’e ba Ospitál iha hela viajen fila ba sira nia fatin no haree Kamal la’o mesak hela, nune’e sira tiru nia. Pesoál Cruz Vermella Internasionál ida esforsu atu lori Kamal ne’ebé kanek ho ran ba ospitál jerál, maibé parte ospitál la simu no obriga tenke lori ba ospitál militár, nune’e nia lakon tempu barak ne’ebé presiza tebes. Kamal mate hafoin tama ospitál tanba lakon ran barak. Kamal nia mate nu’udar parte ki’ik ida iha luta libertasaun ema rihun-resin. Buat ida ne’ebé ki’ik, maibé imi sei kompriende karik kestaun ne’e importante ba ha’u.

Akontese buat bosok barak hafoin Kamal nia mate. Max Stahl halo klaru kedas ho informasaun bosok sira ne’ebé fó sai hafoin masakre Santa Cruz. Ha’u bele fó sasin katak ida ne’e loos. Durante loron tolu parte Indonézia nega katak iha sidadaun estranjeiru ne’ebé mate tanba oho. Relatóriu ofisiál Indonézia fó sai katak Kamal mate iha akontesimentu tiru malu. Hafoin sira dehan nia hanesan turista ida ne’ebé beikten, ne’ebé ema oho tanba tuir loloos nia labele iha ne’ebá.

Governu Nova Zelandés iha inisiu esforsu tebes ajuda foti mate isin Kamal nian, maibé hafoin ne’e sira hanesan baibain fali, halo buat saida de’it importante Indonézia kontente. Malasia kuaze atu la rekoñese asasinatu ne’e. Jornal ho lian Inglés hakerek kona-ba asasinatu ne’e, ho nia editoriál  hateten joven sira loloos la partisipa iha asuntu polítika, tanba karik envolve mak sira konsidera hanesan aranja problema de’it.  

Cruz Vermella iha Dili ajuda tebes. Antes ne’e Kamal hakoi iha semitériu ida ne’ebé la ho naran iha Hera. Ho apoiu husi reprezentante Cruz Vermella, Anton Manti, ami bele muda nia mate isin no lori ba hakoi iha Malasia.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X