Ha’u Sira Kastigu Iha KORAMIL

64

Ida ne’e mak istória pesoal Calistro da Costa Belo “Mau-Selok” nian ne’ebé moris iha loron 10 fulan Outubro 1954, Aldeia Lia-Lesuk, Suku Tirilolo, Postu Admnistrativu Baucau Villa, Munisipiu Baucau.

Iha loron 20 fulan-Agostu tinan 1975, ami forma grupu ida naran milísia FRETILIN. Ninia komandante mak Cancio da Costa no Daniel da Costa Uru. Iha tinan 1978 militár Indonézia ho aviaun, ro ahi no tanke funu nian mai atake ami ho FALINTIL sira. Ami komesa reziste no rekua ba ai-laran. Iha ai-laran ami forma filafali postu, ida naran Postu Mar no ida seluk naran Postu Planalto ho nia sanak rua: ida mak 76 no ida tan mak 120. Depois ami komesa mobiliza populasaun husi suku Buruma, Kaibada, Bahu no lori hotu ba ko[1]mando Louvito.

Ami hela iha-ne’ebá no kontinua halo patrulla. Iha loron 16 fulan-Janeiru tinan 1976, ami ba halo emboskada iha fatin ida naran Watudara. Ami tiru malu ho militár Indonézia husi Pasmar 46. Ami oho ema na’in ida no foti nia kilat, depois ami rekua filafali ba ami-nia postu Planalto. Kilat ne’ebé ami foti, ami aprez[1]enta ba iha Postu Mar, depois mak filafali mai iha postu 76 no 120. Durante fulan lima nia laran, ami evakua povu ba hotu ai-laran (ba iha komandu Louvito). Iha loron 15 fulan-Juñu 1976, militár In[1]donézia mai asalta ami. Ami tiru malu kalan ida loron ida. Militár Indonézia lori morteiru ho kañaun hasoru ami, ami lori de’it kilat G-3 7 ho Mauser mak hasoru sira. Militár Indonézia tiru mate FALINTIL na’in ida naran Jaumera Costa Ekin. Ami komesa rekua fali ba iha postu hodi forma filafali kompañia ida naran Lemorai. Ami monta nia sanak rua: ida iha Belulai ida seluk iha Uteru. Iha loron 26 fulan-Outubru 1976, ami tiru malu tan ho militár In[1]donézia sira, ami oho tan militar Indonézia na’in ida no ami foti nia kilat. Kilat ne’e ami entrega ba kompañia Lemorai. Hafoin fulan lima ka ne’en hanesan ne’e ami muda fali ba kompañia 114.

Iha-ne’ebá ami troka malu patrulla iha seksaun no halo koperativa to’os no natar. Iha loron 11 fulan-Novembru 1976, militár Indonézia batallaun ida mai asalta Komandu 20 de Maio. Ami tau hamutuk forsa kom[1]pañia ha’at mak hasoru sira. Ami tiru malu durante loron rua kalan rua. Ami kaer moris militár Indonézia na’in tolu ho nia kilat, no husi ami-nia parte forsa FALINTIL na’in lima mak mate iha fatin akon[1]tesimentu ne’e. Forsa FALINTIL hirak ne’ebé mate mak hanesan Komandante Kompañia João Cancio, Kaitetu, Jerafel, Lamberto no João Freitas (Segundu Komandante Kompañia Koluna). Nune’e ami forma filafali kompañia 114 no hili ninia komandante foun mak Nuno Horta (Maukoli), segundu komandante mak António da Cos[1]ta (Derok Masin). Iha situasaun normal, ami komesa hahú filafali koperativa to’os no natar. To’o iha fulan-Abril 1978, militár Indonézia nian komesa avansa hamutuk mai iha ami-nia kompañia 114. Ami ho komandante Maukoli ho Derok Masin orienta atu komesa evakua tanbá forsa Indonézia sira ho morteiru ho kañaun, entaun ami evakua uluk populasaun mak ami tuir.

Iha fatin ida naran Fatu Ai–Kabalu, ami tama ona emboskada militár Indonézia nian. Iha sorin-sorin foho hotu, ami iha de’it mota ida nia klaran, ami atu sai mós labele iha de’it emboskada laran to’o tuku sanulu kalan mak ami foin bele sai husi mota ne’e. Tuku haat madrugada ami to’o iha mota Dilor no kontinua la’o to’o iha Natarb- ora. Iha-ne’ebé forsa husi Sentro Sul no Sentru Leste kosentra ha[1]mutuk. Depois dirijente sira komesa fahe komandante kompañia ida-idak ho ninia soldadu sira. Ami hetan orientasaun hodi desta[1]ka iha aldeia Oitu (Ai-Latutuuk). Bainhira hala’o hela patrulla, ami tama iha emboskada laran, militar Indonézia sira tiru mate ami-nia kamarada ida naran Findu Oecusse. Ha’u filafali mai konsentra iha aldeia Oitu, fahe malu ho komandante Nahak husi Viqueque. De[1]pois ho komandante Marito Reis no komandante na’in ida tan, ami tun fali ba Mota Batar Kain, tun mai Kuljaga to’o Fitun-Mutin. Ami halo patrulla iha-ne’ebá kuaze loron ha’at ka lima. Ha’u rekua ba fali iha eis komando Louvito. Ha’u nia maluk sira kon[1]sege mai tan ona, ami hamutuk filafali no hela iha eis postu 120 durante tinan ida nia laran.

Durante iha-ne’ebá ami halo kontaktu filafali hodi ba buka tuir ami-nia komandante sira maibé ami lakon[1]sege tanbá dalan ema taka metin ona, depois forsa Indonézia sira kaptura ami ho populasaun balu. Forsa Indonézia sira deskonfia ami. Balu sira hatama ba kadeia laran, ha’u sira kastigu iha KORAMIL. Hafoin kepala desa (xefe suku) ida naran Francisco Ribeiro Costa (matebian) ho populasaun na’in haat ba hasoru KORAMIL mak hasai ha’u. Ha’u sai husi KORAMIL iha loron 15 fulan-Maiu tinan 1983, maibé kada segunda tenke mai aprezenta an iha KORAMIL. Sai husi ne’ebá populasaun foti ha’u sai hanesan Kepala Dusun. Iha loron 16 fulan-Fevereiru tinan 1991, ha’u hetan fali ligasaun serbisu.

Ami hahú forma filafali grupu ida naran Santúariu, liga ba sagrada familía. Sekretáriu grupu mak Armindo no ha’u nu’udár segunda kolaboradór. Iha loron 3 fulan-Marsu tinan 1993, forsa timoroan naran JV ho MG deskobre ona ha’u. JV baku ha’u to’o desmaia mak lori ha’u ba baixa iha hospital. Sai husi hospital ha’u hala’o nafatin serbisu to’o ami ba hamutuk konsentra iha Fatuma[1]ka. Ha’u-nia grupu lori sigaru, fos, masin-midar, garnada fuan ida, bala kaixa ida no sapatu militár nian ida. Ami ba hasoru katuas Eli iha Abucha. 8 Iha loron 1 fulan-Janeiru tinan 1999, ha’u komesa forma ona Nurep Sirkum. Ha’u simu kargu nu’udar Jurkam no fó treinamentu ba ferik no katuas sira kona-ba prosesu no oinsá mak ba vota iha loron 30 fulan-Agostu tinan 1999. Hafoin ukun rasik-an, ha’u hanesan xefe aldeia no halo negósiu hodi sustenta ninia famílía.

Hakerek husi: Rogerio Jorge da Costa Belo, Estudante Ensino Se[1]cundario Santo Antonio-Manatuto




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X