Ha’u-Nia Maun Flaviano Indonézia Kastigu Iha Komarka Balide

92

Ida ne’e mak istória pesoal, Adriano Soares Lemos, moris iha Hatulia, loron 21 fulan-Dezembru 1963. Iha tinan 1975 ha’u nu’udar estudante iha Pre-Seminario São Francisco Xavier Dare. Ha’u-nia aman mak simu kartaun UDT nian hodi fahe ba militante sira FRETILIN nian. Iha loron 1 fulan-Marsu, bainhira militár Indonézia tama ona iha área Letefoho, komandante Pedro Gonsalves Lemos “Teky” lori forsa sira ba hasoru avansu inimigu ne’e. Ha’u, hamutuk ho maun Flaviano Magno Lemos, alin feto Ana Xavier da Conceição Lemos, ho seluk tan ami subar iha abrigu. Hahú oras tuku sanolu resin, ami rona kilat tarutu iha área suku Fatugau-Letefoho nian. Iha fulan-Abril tinan 1976, bainhira avansu militár Indonézia hakat ona mai iha Raimerhei-Lalinlau no Ermera, ha’u ho família sira halai hotu ba ai-laran. Ami hela iha Poerema, Asulan Fatubesi-Raimerudu. Bainhira militár Indonézia okupa ona Fatubesi, ami halai fali ba fatin ida naran Kailaku.

Iha-ne’ebá mak ha’u-nia avo mane (Adriano Lequi Bere) no alin (Nicasio do Rosario da Conceição Lemos) mate iha área fatuk hun mota Grae nian. Ha’u-nia maun-alin sira mate tanba kilat musan no balun hetan kastigu hafoin militár Indonézia sira lori ba oho iha Kdidir, Ermera Vila nian. Ha’u-nia aman, Sebastião Lemos, militár Indonézia oho ADRIANO SOARES LEMOS 3 iha loron 1 fulan-Marsu tinan 1976 iha área Railaku, suku Fatugau, Postu Administrativu Letefoho. Iha fulan-Jullu to’o fulan-Agostu tinan 1976, komandante Teky lori populasaun no forsa sira halai hotu ba ai-laran. Forsa Indonézia kaer fali ha’u-nia aman ki’ik ida no lori ba kastigu iha KODIM Ermera. Liu tia fulan ida, militár Indonézia sira futu nia lori ba rai kuak ida hodi oho (tiru). Hau-nia aman ida naran Estevao Nai-Buti (komandante Teky nia espiaun) mós forsa Indonézia kaer kastigu no oho iha Kdidir.

Forsa Indonézia sira kaer tan ha’u-nia aman ida naran Gaspar da Silva lori ba kastigu no ikusmai oho hamutuk ho liurai Raimerhei Sr. Mateus Maia iha rai kuak ida. Enkuantu komandante Teky, forsa Indonézia sira kaer iha loron 14 fula-Juñu tinan 1980, kastigu no lakon to’o ohin loron tanbá kauza husi levantamentu Marabia iha loron 10 fulan-Juñu tinan 1980. Bainhira remata ha’u-nia estudu iha ensinu sekundária tinan 1986, ha’u hetan serbisu nu’udar funsionáriu. Ho oportunidade ba serbisu ne’e, ha’u bele tulun hodi sustenta família. Momentu ne’ebá ami hela iha área Sospol nian to’o tinan 1999. Bainhira ha’u hela iha Sospol, ha’u iha oportunidade atu bele salva ha’u-nia família sira ne’ebé tenke halo wajib lapor kada fulan. Ha’u hala’o klandestina ho ha’u nia aman ki’ik Angelino Brites hodi fó informasaun ruma bainhira ha’u hetan informasaun husi KODIM ka POLRES. Iha ha’u-nia hela fatin joven sira balu mós ba iha-ne’ebá kuandu sira iha problema ruma.

Ha’u-nia alin Isodoro de Jesus Soares Lemos “Chaves” sai ba ai-laran iha tinan 1994/1995 hodi ba hamutuk ho komandante Dudu. Husi momentu ne’e kedas ha’u-nia uma sai hanesan fatin halibur malu. Iha fatin ne’e bele fasilita joven sira ne’ebé buka hela dalan atu sai tuir komandante Chaves ba ai-laran no fatin ne’e mos sai fatin titip sasan sira hanesan radio ka HT hodi lori ba komandante sira. Ha’u-nia inan mak rai sasan hirak ne’e kuandu ami sente la seguru atu lori sai sasan hirak ne’e. Bainhira udan, forsa FALINTIL sira hela iha ha’u-nia bin-bo’ot Re4 gina Araujo “Bui-Kiak” nia uma. Hau-nia alin fó roupa atu sira bele troka hodi kontinua la’o. Forsa sira ne’e alin mane “komandante Chaves” mak lori mai. Molok to’o Fatubesi sira lori ha’u ho família kolaboradór Teky nian ba iha Tedylema hodi aprezenta ba komandu TNI iha akampamentu.

Momentu ne’ebá forsa Indonézia 512 mak kontrola, komanda husi koronél ida naran Umar. Tanba ami hanesan família komandante Teky nian, militár Indonézia haruka ami hela besik iha koronél Umar nia hela fatin. Liutiha fulan ida, militár Indonézia muda ami ba Ermera, hela besik iha Kodim 1637 atu komandante Teky ho nia alin sira hanesan Clementino Reis (komandante kompañia Relampajo) Gabriel Ximenes (Segundu komandante komapañia Kudadrulah) sira bele wajib lapor. To’o ikus, ho akontesementu levantamentu Marabia iha loron 10 fulan-Juñu tinan 1980, Komandate Teky hetan kaptura iha loron 14 fulan-Juñu 1980 iha Ermera no lakon to’o ohin loron.

Ha’u-nia alin Feto naran Ana Xavier da Conceição ne’ebé hanesan mos Vise Sekretária OMT sub-Rejiaun 7 de Dezembro Ermera nian, forsa Indonézia no milísia sira oho iha Kaitarahei área Tokoluli, Railaku nian iha loron 13 fulan-Setembru 1999. Ha’u-nia maun Flaviano Magno Lemos mós hetan kaer husi forsa Indonézia no kastigu iha Komarka Balide tanba ba buka tuir Pedro Gonçalves Lemos. Iha komarka laran nia hetan torturasaun oinoin inklui lori eletrisidade hodi soke.

Hakerek husi: Adriano Soares Lemos




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X