Governu Lansa Livru Titulu “Meniti Jalan Berduri”

156

Dili – (29 Agustu 2023), IX Governu Konstitusional liu husi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão hamutuk ho Diretór Ezekutivu Centro Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes no Provedor Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Virgilio da Silva Guterres “Lamukan”, eskritor livru George Junus Aditjondro halo lansamentu livru titulu “Meniti Jalan Berduri” mengenang George Junus Aditjondro.

Lansamentu ne’e nu’udar omenajen ida ba saudoso George Junus Aditjondro nia kontribuisaun luta ba prosesu ukun rasik-an.

Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão iha diskursu, lansamentu livru ida ne’e fo omenajen ba saudoso George Junus Aditjondro nia kontribuisaun luta ba Timor-Leste nia Independensia.

Tanba ne’e, SEAK husu ba joven foin sae sira, atu hatene respeita no tau konsiderasaun ba joven rezistensia sira, ne’ebé mak durante ne’e fo nia kontribui luta ba rai ida ne’e.

“Agradese tebes ba eskritor sira hotu ne’ebé mak hakerek ona livru ne’e, ohin ita halo lansamentu ba livru ida ne’e, hodi fo homenagem no konsiderasaun ba apoiu solidaridade husi matebian George,” SEAK iha diskursu abertura serimonia lansamentu livru, ne’ebé realiza iha Salaun Konferensia Centro Nacional Chega!I.P Antigo Comarca Balide-Dili.

Iha biban ne’e, Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega!I.P, Hugo Maria Fernandes hateten, ohin hala’o lansamentu livru ne’e, iha ámbitu selebrasaun loron konsulta popular ba dala 24 no loron internasional ema lakon forsadu.

Lansamentu livru ida ne’e, atu fo  ita nia respeitu no konsiderasaun ba Jos Railakan tanba ita nia konsidera nu’udar ema ida ne’ebé mak halo mudansa ba istória Timor nian. La’os de’it ema Timor atu hatene, maibé importante ba ema Indonézia atu hatene istória Timor nian.

Livru ida ne’e atu fo korajen ba jerasaun foun, tanba livru ne’e ko’alia kona-ba istoria timor nian husi prespetiva ema barak nian, oinsa mak ema Indonézia liu-liu iha saudoso Jos Railakan nia kontribuisaun luta ba Timor-Leste nia independensia.

“Livru ne’e importante ba akadémiku sira oinsa mak ema ida hanesan Jos akadémiku ida, intelektual ida, maibé nia brani sai husi akadémiku, defende ema kbiit la’ek. Iha akadémiku barak mak hakmatek iha kampus, Jos lae,” nia esplika.

Livru ne’e sai nu’udar referensia importante ba ita hotu-hotu no ba jerasaun foun sira, brani atu ko’alia sai saida mak los no saida mak sala. Livru ida ne’e mos ko’alia kona-ba Jos ativista no akadémiku ida brani ko’alia, hases-an husi vida akadémiku tun hamutuk ho ema baibain sira onsa luta ba ukun rasik-an.

Eskritor Livru, Aderito Soares esplika, konteudu livru ne’e la’os de’it ko’alia kona-ba timor nian, maibé ko’alia mos kona-ba Indonézia tomak. Iha livru ne’e kapitúlu balun ko’alia kona-ba Papua, ba kazu korupsaun iha Indonézia, ba ativizmu no ba Timor-Leste.

“Hakerek livru ne’e parte ida haforsa nafatin ita nia solidariedade entre Timor-Leste ho Indonézia iha nivel intelektualidade komunidade. Ida ne’e ita kria nafatin no solidariedade liu husi aspeitu kultural. Entaun livru ne’e obra ida. Hau agradese CNC bele fasilita lansamentu,” nia agradese.

Iha fatin hanesan, Provedor Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Virgilio da Silva Guterres “Lamukan” esplika, saudoso George merese hetan ita nia respeitu no valorizasaun tanba nia mos fo nia kontribuisaun luta ba Timor-Leste nia ukun rasik-an.

Media Chega!.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X