Funsionáriu Publiku Hanesan Aparellu Estadu Tenke Hatene Istória TL

107

Dili, (22 Juñu 2022) – Vise Ministru Administrasaun Estatal (VMAE), Lino de Jesus Torrezão apela ba Funsionáriu Publiku (FP) sira iha timor laran tomak tenke hatene istória Timor-Leste nian kona-ba prosesu luta ba ukun rasik-an.

Tanba independénsia ne’ebé ohin ita hetan ne’e, la’os milagre tun husi lalehan, maibé sofrementu lubuk boot ida ne’ebé ema barak fó sira nia isin ba mate tanba defende povu no rai ida ne’e hakarak hakmatek ho nia emar sira moris ho livre no laiha intimiadasaun oioin hosi rai seluk.

“Mensajen ba Funsionáriu Publiku sira hanesan aparellu estadu ninia tenke iha koñesimentu klean kona-ba istória Timor-Leste”, dehan Vise MAE ba jornalista sira iha salaun konferensa Centro Chega! Antigu Comarca Balide-Dili, Kuarta-feira (22/06/2022).

Bainhira FP hatene istória Timor-Leste liu-liu sítiu istóriku sira ida ne’e hatudu ita nia nasionalidade hanesan Timoroan ida ne’ebé hala’o knar iha istituisaun estadu atu servi povu no rai ida ne’e hodi la’o ba oin.

Ba funsionáriu presiza hatene duni istória tanba funsionáriu mos sai vitima ba ita nia prosesu ba independénsia. No funsionariu barak ema kaer, tortura sira, sunu sira, baku sira. Funsionariu sira ne’ebé moris iha ukun-an ida ne’e sira tenke hateke ba kotuk para hatene istória ne’ebé mak iha, ida ne’e mak esénsial ba ita.

Nune’e, ho komemorasaun loron funsaun públika nian ita hateke ba kotuk ita nia pasadu para ita konsolida fila fali ita nia istória ne’ebé mak iha, tanba istória barak mak funsionáriu publiku sira seidauk hatene.

“Funsionáriu barak liu mak lahatene. Ida ne’e fó hanoin ba ita hotu katak ita mós tenke ser iha ita nia interese ba ita nia istória ne’ebé mak sira seluk rai hela ba ita”, nia sujere.

Entaun, liuhosi atividade desiminasaun informasaun kona-ba relatóriu Chega! no Komisaun Verdade no Amizade (CVA Sigla-Portugés) no loke filme ho titúlu ‘Rezistir e Vencer’ mak ohin ita akompaña barak mak haree ho laran triste tanba haree kontesimentu sira ne’ebé liu, tortura sira ne’ebé mak sira hasoru durante invazaun Indonézia tinan 24 nia laran ne’e hatudu ba ita katak ita hetan idenependénsia no ita liberta rai ida ne’e la’os milagre tun husi lalehan.*

Media Chega!




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X