Francisco: Ami-Nia Família Hasoru Hamlaha No Intimidasaun

106

Francisco Faria da Cruz “Franco” Moris iha loron 8 fulan-Juñu 1962, iha Airema, Aldeia Railori, Suku Mertuto, Postu Administrativu Ermera, Munisípiu Ermera.

Mai Ita Hatene Ema Nian Istória Pasadu Durante Konflitu Polítiku (1975-1999) liu husi Programa Hatutan Memória. Nune’e, iha publikasaun ida ne’e, ami fahe informasaun ba maluk sira kona-ba istória Francisco Faria da Cruz “Franco”moris iha loron 8 fulan-Juñu 1962, iha Airema, Aldeia Railori, Suku Mertuto, Postu Administrativu Ermera, Munisípiu Ermera.

Francisca konta tuir nia istória pasadu; Ha’u hahú tama eskola pre-primária iha eskola misaun katólika Ermera iha tinan 1969 no remata eskola primária iha tinan 1974. Iha tinan 1975 ha’u kontinua eskola siklu prepa ratóriu iha duni eskola misaun ne’e. Partidu polítiku sira mós hahú halo ona kampaña iha tempu ne’ebá. Ha’u-nia kontribuisaun ba ukun rasik-an hahú kedas husi ne’ebá hodi fó apoiu ba partidu ASDT. Ha’u hahú hasoru difikulidade bainhira iha loron 11 fulan-Agostu 1975, partidu UDT halo koligasaun ho partidu Apodeti, Kota no Trabalista, hahú halo golpe hasoru partidu ASDT.

Husi ne’ebá ami-nia família hahú hasoru ona hamlaha no intimidasaun. Iha loron 20 fulan-Agostu 1975, ASDT/FRETILIN hamutuk ho forsa FALINTIL hamriik hodi retoma filafali território tomak nune’e dirijente husi UDT, APODETI, KOTA no Trabalista, halai ba Atambua, Indonézia. Iha tempu ne’ebá, ha’u dedika ha’u-nia an hanesan to’os na’in, hodi halo to’os no natar. Produsaun ne’ebé ami hetan, balu ami konsumu no balu ami ajuda ba seleiru Komite Rejional nian hodi fó han ba forsa sira. Iha loron 28 fulan-Novembru 1975, proklamasaun independénsia unilaterál Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian no invazaun Indonézia iha loron 7 fulan-Dezembru 1975, halo situasaun sai aat liu tan. 24 Ami subar iha suku Mertuto. Iha loron 23 fulan-Marsu 1975, ami hetan kaptura husi militár Indonézia.

Militár Indonézia haruka ami tama iha uma hotu labele subar iha liur. Militár Indonézia haruka ami oho animal sira hotu, hahú husi manu to’o kuda no karau. Nune’e mós halo ba ai-horis sira hanesan ai-farina, fehuk, talas no kontas fokit sai hotu. Hahán ne’ebé sei iha uma, militár sira haruka TBO ba lelan hotu. Tan ne’e ami tenke han mak kontas fuik no lakeru fuik. Liutiha fulan ida, iha fulan-maiu tinan 1975, forsa Indonézia batallaun 315 bolu ha’u ba halo vijilánsia iha postu militár iha foho Mirtutulau. Loron-loron ami TBO ba hili ai, kuru bee no buka modo. Kalan ami mós halo vijilánsia troka malu ho militár sira to’o rai loron. Iha tempu ne’ebá ha’u tinan 13 ona. Tanba postu vijilánsia ne’e besik vila Maria, área ne’ebé kontrola husi FALINTIL sira, ne’e halo situasaun loron no kalan alarma hela de’it. Ha’u buka dalan tun sa’e atu sees, entaun ha’u ba eskola iha Ermera (Klase V).

 Roupa troka laiha, kadernu no lapis ka lapizeira mós laiha. Tan kbiit laiha, nune’e ha’u eskola fulan lima de’it. Iha tinan 1982 ha’u serbisu voluntáriu hanesan sekretáriu iha sede suku Estado nian. Tinan 1987 até 1991, ofisialmente ha’u sai duni nu’udar sekretáriu suku nian. Iha-ne’ebá mak ha’u aprende serbisu no hetan esperiénsia barak kona-ba administrasaun no envlove iha grupu klandestina hamutuk ho maun Gorge Manuel Albino (Poskompi), Carlos Lemos (Ardhat), Caetano Lopes Ximenes (T6). No ikusmai ha’u hola parte mós hanesan elementu ida iha kaixa Subterranea Comando da Luta nian iha Mertuto. Iha tinan 1991, ha’u-nia knaar iha suku hanesan sekretáriu ramata ona, nune’e katekista no pároku Ermera nian bolu ha’u atu ajuda halo fali serbisu iha kartóriu. Iha tinan 1991, área Rejiaun 4 nian situasaun mós hahú manas liu tan, tanbá joven barak sai ona ba ai-laran hodi reforsa no apoiu komandante Ernesto Fernandes (DUDU) no FALINTIL sira.

Situasaun ne’e halo loron-loron igreja sempre simu keixa no lamentasaun kona-ba torturasaun, violensia, asasiníu ne’ebé populasaun no 25 sarani sira hasoru. Tanbá de’it informasaun no keixa sira sempre mai bebeik kona-ba hahalok aat militár Indonézia nian, ami ne’ebé envolve iha grupu deside atu simu de’it iha dader tuku 08.00 to’o 14.00. Tuku 14.00 ba leten ha’u tenke elabora informasaun ne’ebé tama ona mai iha kartóriu liuhusi katekista suku sira, estafeta no sarani sira hodi konfirma no verifika molok hakerek hodi hato’o ba diresaun sira hanesan, Amo Bispo, Amo Vigario Geral, Cruz Vermelha Internasional, komisaun dos Direitos Humanos no Justisa no organizasaun naun-governamental sira seluk, atu nune’e bele halo intervensaun lais hodi bele salva populasaun sira.

To’o ikus salva duni ema barak. Ha’u serbisu kona-ba informasaun nian hahú tinan 1991 to’o tinan 1999. Iha tinan 1994, Amo Papa João Paulo II legaliza tan Komisaun Justisa e Paz hodi estabelese komisaun ne’e iha Dioseze no Sub-komisaun iha Parokia ida-idak. Ida-ne’e fó tan korajen mai ha’u no ba belun katekista sira atu halo serbisu ne’e di’ak liu tan hodi hato’o informasaun hotu-hotu ba diresaun ida mak Komisaun Justisa no Paz dioseze nian. Serbisu informasaun nian ne’e ami hala’o ho ekipa, ha’u mak elabora, verifika, konfirma, no hakerek, mestre Florentino de Jesus Martins no mestre Luis Antonio Salsinha mak lori ba fahe iha Dili, mestre Roberto dos Santos no mestre Caetano Lopes Ximenes mak lori ba hato’o iha Comando da Luta. Informasaun ne’ebé ami halo ne’e la’ós hasoru de’it hahalok aat militár Indonézia de’it, maibé mós hahalok aat ne’ebé prátika husi FALINTIL sira.

Ami-nia serbisu hahú husi tinan 1991 até 1999 ne’e nakonu ho risku tanba sempre simu ameasa, tortura, vingansa no ódio husi ema barak. Husi sorin seluk, serbisu kartóriu iha tempu ne’ebá la’os hato’o informasaun ba nai ulun sira de’it para halo intervensaun hodi salva prezu sira no ezije justisa ba ema sira ne’ebé hetan intimidasaun, maibé Nai-lulik no katekista sira kura ema sira ne’ebé kanek iha funu, protéje no subar ema sira ne’ebé TNI ka FALINTIL sira buka atu oho, protéjé mós inan feton sira ne’ebé hasoru violasaun no tulun refujiadu sira ne’ebé halai ba mai. Serbisu ne’ebé 26 ami halo iha tempu ne’ebá la’os fasil, sempre hasoru risku, maibé ami-nia unidade, ami-nia estratéjia no tátika mak rezulta susesu. Ida-ne’e mak hanesan ami-nia kontribuisaun ba luta libertasaun atu harii nasaun Timor-Leste.

Hakerek husi: Otilia Faria, Estudante Ensino Secundario Imaculada Conceição-Ermera




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X