Festivál Fronteira 2023 Hatudu Relasaun Di’ak Entre Timoroan

135

Maliana – (15 Novembru 2023), Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), Nelyo Isaac Sarmento hatete, Festivál Fronteira 2023 ho tema “Interkambiu Kultural ba Hametin Rekonsiliasaun” hatudu relasaun di’ak entre Timoroan sira iha Timor Osidentál, Nusa Tenggarah Timor (NTT)-Indonézia no Timoroan sira iha Timor-Leste.

Ministru haktuir, Festivál ne’e programa ida ne’ebé importante tebtebes tanbá liu husi Festivál ne’e bele halo ligasaun entre nasaun rua Timor-Leste no Indonézia liu-liu ba populasaun sira ne’ebé hela iha liña fronteira.

“Programa ida ne’e importante tanbá ita halo ligasaun entre Timor-Leste no Indonézia liu-liu ba sira ne’ebé hela iha fronteira”, dehan Ministru iha diskursu abertura serimonia Festivál Fronteira 2023 ne’ebé realiza iha Postu Maliana, Munisipiu Bobonaro.

Ministru esplika, Timor-Leste ohin loron sai nasaun ida, labele hamrik mesak, halo ligasaun ho nasaun seluk liu-liu nasaun vizinu Indonézia, “bainhira ita ko’alia kona-ba hametin relasaun, ita mós konsente katak, ra’i ida ne’e iha nia kultura, tradisaun rasik. Ita iha kór ida de’it, fuk mulatu/kritin, metan, fuuk been, mutin. Ita iha multi kulturais, ita iha diferensia tanbá ita iha tradisaun ida úniku. Nu’udar umanu ita sempre tane aas ema”.

Munisipiu Bobonaro, Postu Administrativu sai uma nain ba Festivál Fronteira 2023 ho tema “Interkambiu Kulturál ba Hametin Rekonsiliasaun”. Liu-husi Festivál Fronteira ida ne’e, Malianaoan-sira hatudu ba Timoroan sira iha Timor-Leste no ba mundu katak Malianaoan-sira sempre kria pás no dame.

Ho situasaun hakmatek ne’e, Ministru informa, lori Governu nia naran hakarak agradese ba autoridade munisípiu Bobonaro ne’ebé koopera di’ak, ita bele realiza programa ida ne’e.

“Hau hakarak fo hanoin ba komunidade hotu-hotu iha Maliana, iha loron hirak tuir mai ita boot sira sei rona no hatene kona-ba istória loloos husi matenek nain sira iha Timor-Leste no mós iha Timor Osidentál hodi troka hanoin hodi buka hatene loloos kona-ba Timór nia orijinalidade kultura”, nia esplika.

Nia salienta katak, ho Festivál Fronteira ne’e, hakarak hato’o mensajen espesial ba joven sira iha Bobonaro, katak, Festivál ne’e oportunidade di’ak atu imi koñese di’ak liu tan ita nia relasaun iha Timor-Leste ho Timor Osidentál, oportunidade interkambiu ida ne’e, aban bainrua imi sai jerasaun ida ne’ebé hadomi no respeitu malu no hakribi violensia.

“Bele ita iha diferensia hanoin, maibé di’ak liu ita diferesia ne’e, hodi kadi ho ita nia kakutak duke ita uza  kekerasaan tanbá tempu agora kekerasaan laiha ona fatin. Timór tenke hatudu ema Timór, tau aas domin ho fuan”, Ministru afirma.

Povu Timor-Leste populasaun ne’ebé maioria kristaun tenke hanoin buat di’ak labele kria problema. M0    inistru sita Amu Papa nia liafuan katak, fraternidade entre ema ho ema tenke sai ita-nia mehi ne’ebé ita hakiak iha mundu, inklui Timor-Leste.

“Ha’u atu termina, hau hakarak hatete ba Prezidente Autoridade ho povu Maliana, parabens ba imi sai uma nain di’ak, hatudu exemplu di’ak ba ita-nia munisipiu sira seluk”, nia hato’o parabens.

(Media CNC)




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X