Família Vítima no Sasin Hamonu Matabeen iha Rekonsiliasaun Masakre Fatisi

278

Aileu – Iha loron 19 Agostu 2021 kalan, família vítima no sasin husi Masakre Fatisi balun hamonu matabeen hafoin partisipa iha Rekonsiliasaun Nahe Biti Boot ne’ebé organiza husi Asosiasaun Vítima Konflitu 1974-1999, Komisaun Organizadóra Masakre Fatisi ho apoiu husi Centro Nacional Chega!IP.

Serimonia rituál rekonsiliasaun ne’e halo ho objetivu hodi hakotu problema pasadu funu maun alin ne’ebé akontese iha loron 20 Agustu 1975 hodi hamate ema nain 8 mak hanesan Mausa, Antonio, Leandro, Mausoko, Maukuta, Lubelama, Malimeta no Manuel, no hodi kria fali paz no dame iha família, sosiedade no nasaun.

Serimonia rekonsiliasaun ne’e lidera husi lia na’in Fatisi no sasan ne’ebé uza iha rituál ne’e mak hanesan fahi mutin ida, manu aman mean ida, sigaru, tua serveza Bintang dos ida no bua ho malus.

Lia na’in Fatisi Mario Lemos, haktuir rekonsiliasaun nahe biti boot ne’ebé halo hodi hatudu sinál di’ak ba jerasaun foun sira atu labele repete tan istória pasadu, tanba ne’e husu ba família vítima no sasin sira hakuak malu no dame malu, dame ho laran moos no fuan moos no haree malu hanesan maun alin.

“Ohin loron ita hamutuk ona, lian ida, hakuak malu, dame malu, aman sira ne’ebé halo ba malu, liu tiha ona, jerasaun sira labele repete tan, agora ita mesak Timoroan”, lia na’in Mario hamulak hodi hakotu odi malu no hamosu hanoin foun iha futuru.

Iha sorin seluk, Família husi Masakre Fatisi Caitano Lay husu deskulpa ba komunidade vítima no sasin sira atu perdua hahalok aat ne’ebé nia família liu-liu nia aman halo ba matebian no família sira iha tempu uluk.

“Iha momentu ida ne’e ita husik buat hotu ho perdaun. Karik ha’u nia aman iha tempu ne’ebá temi liafuan balun lamonu ba imi nia laran, hodi akontese buat hirak ne’e hotu, ohin ita husik, buat hotu, ita liu ona, ita fila ba dame no paz ho Maromak Na grasa”, Caitano deklara ho haraik-an.

Diretór Ezekutivu AJAR (Asia Justice And Right), José Luis de Oliveira dehan, funu maun alin (guera civil) ne’ebé akontese iha tinan 1975 entre partidu Fretilin no UDT hodi hamosu masakre Fatisi ne’e tenke sai hanesan lisaun ba jerasaun foun sira atu aprende.

Ita hotu tenke hakribi hahalok aat iha tempu uluk, estraga malu, maun ho alin oho malu tanba diferensia polítika. Tuir nia, lolos ne’e maun ho alin ne’e tenke haree malu di’ak, labele oho malu. Maibé buat hotu liu ona agora hamutuk rezolve haburas kompriensaun no hadomi malu.

Diretór Ezekutivu Centro Nacional Chega!I.P Hugo Maria Fernandes enkoraja família vítima no sasin sira katak, maske oras ne’e kanek no fitar sei iha maibé fuan no neon tenke nakloke ba malu hodi simu malu.

“Ida ne’e importante ba joven sira husik hela dame, matak malirin no hanorin jerasaun foun sira oinsa ema ho fuan boot, hanorin sira oinsa ema ho laran luak hodi hakuak ema hotu”, nia enkoraja.

Nia subliña, maske sira mate ona, maibé ba oin Fatisi ho Timor-Leste tenke sai buras liu, sai nabilan liu ne’ebé nakonu ho dame no nakonu ho fuan boot. Tanba ne’e ho komemorasaun masakre Fatisi liu husi seminár, komemorasaun masakre, Chega! Tour no Karii Ai-funan ba  iha masakre Erhitu nia intensaun atu dignifika martire na’in 8 ne’ebé mak mate iha loron 20 Agostu liu ba no partisipante ba atividade ne’e hamutuk ema na’in 123.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X