Domingos: Durante Loron Haat Nia Laran Ami Lahan Buat Ida

101

Mai Ita Hatene Domingos Nia Istória Pasadu Durante Konflitu Polítiku (1975-1999) Li Husi Programa Hatutan Memória.

Iha publikasaun ida ne’e ami fahe informasaun ba maluk sira kona-ba istória Domingos dos Santos “Vieira”, Moris iha loron 10 fulan-Janeiru 1961, iha Suku Hatuquesi, Munisípiu Likisá , oan husi Mau-Té no Bi-Soce.

Bainhira partidu polítiku sira komesa harii, ha’u hili tama no sai militante ba ASDT/FRETILIN. Kuandu akontese golpe husi UDT iha loron 11 fulan-Agostu 1975, ha’u-nia uma hetan sunu no ha’u-nia animal hakiak sira mós militante UDT sira oho hotu. Ami halai ba subar iha fatin ida naran Pukemegelu, Aldeia Lebukailiti, Suku Vatuvou. Durante loron haat nia laran ami la han buat ida, so hemu de’it mak bee. Liutiha loron balu, ha’u ho ha’u-nia aman ba hasoru Padre Simplício atu akompaña ami ba hasoru líder UDT nian. To’o iha-ne’ebá Padre hakerek karta ida haruka ami lori de’it ninia karta mak ba hasoru lider UDT nian hanesan Tinoko, Graciano Sampaio (Xefe Suku Hatuquesi) no señor Paquito.

To’o iha UDT sira-nia fatin, ami hetan insultu husi membru UDT ida ho naran ADS depois haruka ami ba liu hasoru señor ida naran GS. GS haruka ami fila ba hadia ami-nia uma no hameno dehan “agora laiha ona FRETILIN ka UDT maibé ita ida de’it “. Depois ida-ne’e, bainhira kontra golpe akontese, ha’u ho ha’u-nia aman hetan orientasaun husi FRETILIN atu ba halo seguransa iha fazenda. Iha-ne’ebá Arma Branca na’in rua bolu ha’u atu ba hasoru DOMINGOS DOS SANTOS “Vieira” Moris iha loron 10 fulan-Janeiru 1961, iha Suku Hatuquesi, Munisípiu Likisá , oan husi Mau-Té no Bi-Soce. forsa sira iha Akasilema (ha’u-nia uma knua) hodi hetan dadus ko[1]na-ba ami-nia uma ne’ebé ema sunu.

Forsa sira haruka ha’u atu ba sunu fali UDT sira-nia uma maibé ha’u nonok la responde sira-nia instrusaun. Hahú kedas husi ne’ebá ha’u sai ona Arma Branca no estafeta hodi ajuda forsa Fretilin sira. Ha’u la’o hamutuk ho forsa FRETILIN nian to’o Atabae ho objetivu atu duni sai UDT sira. To’o iha Raemea, forsa sira haleu hela ema UDT na’in tolu: delagado Adelino dos San[1]tos (Xefe povoasaun Kaidiko), Manuel no Maubruma. Forsa sira husu ha’u kona-ba Adelino dos Santos no ha’u dehan katak Adelino dos Santos mak organiza ema hodi sunu ha’u-nia uma, maibé forsa sira la halo buat ida ba nia. Ami hela loron tolu iha Lissalara, ha’u mak hamutuk ho UDT na’in tolu ne’e. Iha loraik ida, ami ba bolu populasaun sira iha rai ida naran Biberlau hodi ba hamutuk ho ami iha fatin akampamentu Postu Lissalara nian. Iha-ne’ebá forsa Indonézia sira atu tiru mate ona Adelino dos Santos tanba nia koko atu halai sai husi postu.

Loron tuirmai ami hamutuk ho alferis Guido ho ninia karreta atu ba Fronteira, to’o Atabae ami hela iha armajen ida iha Malelara durante semana ida. Forsa Indonézia sira tiru morteiru no kañaun husi tasi laran, maibé entre ami hirak ne’e laiha ida mak mate ka kanek. Iha dadersan kuandu tasi maran, ami hamutuk ho komandante Artur-Maukiniri la’o ba losu bandeira Merah Putih ne’ebé tidin hela iha tasi-laran. Ema konsege tiru ami maibé la kona, husi ne’e ami lori bandeira ne’e ba hatudu iha alferis Guido no sarjentu Carmo. Liu loron tolu, ami avansa ba kompañia forsa Portugés nian iha Raerobo atu foti kilat, maibé kilat hotu ona.

Iha-ne’ebá ami rona katak forsa Indonézia nian hadau ona kañaun dona Maria husi ita[1]nia forsa sira, tanba ne’e ami filafali ba Likisá hamutuk ho alferis Guido. Depois ami fahe malu, ida-idak ba iha nia uma. Iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, bainhira Indonézia invade ona, ha’u komesa involve an iha OPJT ne’ebé lidera husi komandante Alberto Mauchina no sira seluk tan iha segundu kompañia Laluk 16 ne’ebé lidera husi Saturnino Gonçalves (Lokomea) no João Freitas (Midar) to’o tinan 1977. Forsa Indonézia nian sa’e husi Likisá Vila atu ba Maubara no sira liuhusi Nunhou.

Ami hamutuk gerrilleiru na’in sanulu-resin-haat ba atua iha área Kilkanapu, Nunhou. Momentu ne’ebá mak primeira ves ha’u uza kilat hodi tiru malu. Ami tiru malu husi tuku rua lorokraik to’o fali dadersan. Gerrilleiru barak mak mate, ami na’in sanulu-resin-ha’at ne’ebé iha liña oin laiha ida mak mate. Komandante Domingos (Lafaek) mate iha-ha’u nia oin no kilat musan borus ba kona tan Komandante Seksaun Mário OLy (Samodok). Ha’u hit Mario Oly hodi lori ba entrega hela iha gerrilleiru sira, ha’u filafali ba foti komandante Oly nia kilat ne’ebé latan besik loos ho inimigu sira. Komandante Oly konsege moris, komandante Lafaek nia isin mate ami la konsege haloot tanba distánsia mate isin ne’ebé be[1]sik loos ho inimigu sira. Momentu ne’ebá kompañia tolu mak iha Likisá.

Kompañia Estrela, Saimanu no Matemoris (ikusmai transforma ba CIA-12) ne’ebé lidera husi primeiru Komandante Mesak no segundu Komandante Hameno. Ami ba halo atuasaun iha Darulete hasoru forsa Indonézia to’o tinan 1978. Iha-ne’ebá ha’u mak telefonista kompañia nian hodi halo kontaktu ho Komandante Setór Norte Filomeno Paixão ne’ebé lokaliza iha Likitar, Ermera. Ami buka no halibur malu fali iha Tambor (Leotela) no forma seksaun no pelotaun atu ba halo atua[1]saun iha Dirmeta, iha-ne’ebá ami tiru malu ho inimigu loron tomak iha Pukemanaru, komandante seksaun Maukapir (Pukelara) mak mate no komandante pelotaun Armindo (Lulik) mak kanek, nune’e ha’u substitui nia fatin nu’udar komandante pelotaun. Sira-nia kilat ami la konsege foti tanbá inimigu sira foti tiha.

Kafir nia isin mate ha’u konsege foti no ami hakoi kedas iha Lepa. Iha loron tuirmai, inimigu asalta ami kuaze oras haat nia laran, ami barak kanek no balu mate, populasaun sira namkari hotu, husi ne’e kedas ha’u deside hodi entrega ha’u-nia kilat ba komandante kompañia atu ha’u fila ba buka ha’u-nia família sira. Buka durante loron 17 tolu nia laran, ha’u hasoru malu ho sira iha Malaibui-Lissadila, área Maubara nian no ami subar de’it iha ai-laran iha tempu ne’ebá. Iha loron 5 fulan-Jullu tinan 1978, inimigu kaptura ha’u. Sira lori ha’u ba interoga iha KOTIS Likisá nian. Sira lori kadeira besi hodi hanehan ha’u-nia ain no tuur iha leten, sira uza alkati hodi losu ha’u-nia ain kukun sira no baku ha’u to’o ha’u desmaia. Sira kastigu ha’u atu serbisu nu’udar Pasukan Bambu Runcing to’o tinan 1979.

Iha finais fulan-Dezembru ha’u sai nu’udar TBO no serbisu nu’udar TBO ba forsa Indonézia. Tinan 1980, ha’u sai husi TBO ba serbisu fali nu’udar sekretaris Desa iha ha’u-nia suku, Hatuquessi. Tinan 1985, estadu Indonézia haruka ha’u ba eskola iha Kupang, to’o ramata iha tinan 1988. Ha’u fila mai Timor no serbisu iha Dinas Peternakan Tingkat II, Likisá to’o tinan 1999. Durante tinan sia nia laran, husi 1990 to’o tinan 1999, hau sente hanesan moris iha infernu tanba hetan ameasa oinoin husi maluk timoroan balu no militár sira. Ha’u hetan kastigu husi tinan 1990 to’o tinan 1994, loron-loron ha’u tenke ba lapor diri iha KODIM 1638 Likisá. Iha tinan 1995, TNI ida naran JMS ho kilat mai ha’u nia uma ameasa atu oho ha’u, maibé la konsege.

Iha 11 Maiu 1998 FALINTIL sira tiru mate membru militár ida nia kaben. TNI no POLRI sira kaer ha’u tula ho karreta lori ha’u ba KODIM tanba sira hanoin ha’u mak tiru militá ne’e nia kaben. Iha KODIM sira baku ha’u to’o ha’u desmaia. Husi ne’e TNI ho milísia sira ódiu ha’u makaas, iha loron 9 fulan-Abril tinan 1998, milísia ida naran RS hadau ha’u-nia motor husi ha’u-nia kaben no motor ne’e nia uza to’o ohin loron. Iha loron 17 fulan-abril tinan 1999, milísia sira bolu ha’u-nia kaben ho nia aman mai hasoru ha’u iha Kamalete, hamutuk ho SGI karreta ida. Ha’u fó osan Rp. 5.000.000 ho bibi ida no kafé karon ida ba komandante SGI ida naran Yoseph hodi nia bele salva ha’u.

Ami iha Atabae terus aat liu tanba hela hamutuk ho ema pro-otonomi sira, loron kalan ami sempre hetan ameasa. Iha fulan-Jullu 1999, ha’u 18 simu karta ida husi Bupati Leoneto Martins ne’ebé haruka ha’u ba foti hau-nia saláriu fulan haat nian. Ha’u haruka ha’u-nia kaben ho subriña ida naran Belina mak ba no konsege foti duni osan ne’e. Tuir dalan Agostinho Nunkrabit (CAMAT), Isac dos Santos (kepala desa Hatuquessi) no Agusto Vidigál-Betul (Sekretaris Desa Hatuquessi) sira na’in tolu ameasa ha’u-nia kaben no husu osan Rp.500.000, tanba tauk ha’u-nia kaben fó duni osan ne’e ba sira. Bainhira Konsulta Populár loron 30 fulan-Agostu 1999 hotu, no anúnsiu rezultadu iha loron 4 fulan-Setembru tinan 1999, ha’u ho ha’u-nia kaben ba liu Atambua, Indonézia ho ami-nia oan na’in haat, ami hela iha Tenukiik. Iha loron 02 fulan-Novembru tinan 1999, ami filafali mai Timor ho ró, no ami hadia filafali ami-nia uma iha Ekaly (Aldeia Vatunau, Suko Vatuvou, Postu Administrativ Maubara, Munisípiu Likisá), hodi ami hela to’o ohin loron.

Hakerek husi: Cecilia Domingos de Sousa dos Santos, Membru Asosiasaun Estudante Munisípiu Likisá (ASEMUL)




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X