CNC, g7+, KRAM, BELUN Organiza Dialógu Prevensaun Konflítu Iha Postu Tilomar

63

Covalima – Centro Nacional Chega!I.P, Komisaun Reguladór Arte Marsiais (KRAM), g7+ no Organizasaun Non Governamental (ONG) BELUN organiza atividade dialógu prevensaun konflítu iha Postu Administrativu Tilomar, Munisípiu Covalima. Tema ba dialógu komunitária mak “Eventu Dame – Dialógu Komunitária Harmoniza Relasaun ba Hametin Dame Liuhusi Kustume Kulturál”.

Objetivu husi atividade ne’e mak, atu redus konflítu entre komunidade Bunak ho Tetun Terik ne’ebé sei nafatin rai odi ba malu tanba konflítu pasadu ne’ebé akontese iha tempu rezisténsia ba ukun rasik-an (1975-1999).

Liuhusi dialógu komunitária ne’e atu hametin amizade entre juventude sira iha Postu Administrativu Tilomar, hodi fo liman no fuan ba malu, halakon diferensia entre grupu arte marsias, arte rituais ba asegura seguransa iha idak-idak nia bairu no suku.

Postu Administrativu Tilomar kompostu husi suku 4 mak hanesan; Suku Beiseuk/Foholulik, Casabauk, Lalawa no Maudemo ho total populasaun hamutuk na’in 10.948.

Reprezentante Diretór Ezekutivu Centro Chega!, Viriato Soares Pereira informa, Centro Chega! hamutuk ho KRAM, g7+ no BELUN organiza dialógu komunitária iha Postu Administrativu Tilomar liga ba kazu Bunak no Tetun Terik ne’ebé akontese pasadu.

Ho ida ne’e, mak Centro Chega! hala’o papél ida mak implementa rekomendasaun sira husi relatóriu Chega! no CVA liuhusi dialógu prevensaun, oinsá atu labele repete tanba istória pasadu, hodi proteze direitus umanus no mós proteze dame no rekonsiliasaun komunitária.

“Centro Chega! involve hamutuk ho instituisaun sira seluk atu halo asaun sira ne’ebé liga ho asaun dame nian, hodi proteze direitus umanus nomós proteze dame no rekonsiliasaun komunitária, nune’e ema hotu moris iha dame no armonia nia laran,” dehan Viriato ba Media Chega!, Tilomar-Covalima, Sexta-feira, (18/11/2022).

Reprezidente Komisaun Reguladór Arte Marsiais (KRAM), Octavio da Conceição reforsa, KRAM hamutuk ho Centro Chega!, g7+ no BELUN organiza dialógu komunitária atu prevene konflítu iha komunidade nia leet.

Dialógu komunitária ne’e, Involve joven no autór sira ne’ebé mak halo violensia iha komunidade atu bele assume responsabilidade, hodi resolve problema sira ne’e, atu ema hotu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál no tenke kontribui ba paz ho estabilidade no seguransa.

Ohin ita asiste serimónia kultural ne’ebé avo sira halo, hau husu lider arte mariais no arte rituais atu kumpre, se imi lakumpre sei akontese iha tinan 2000 liubá iha Munisípiu Bobonaro. Nia fo ezemplu, iha tinan 2000 akontesementu ida iha Munisípiu Bobonaro iha arte marsiais tolu mak hanesan PSHT, KORK no IKS. Sira halo juramentu iha foho Bobonaro, halo juramentu hotu tiha, liu tiha semana rua, treinadór husi PSHT kontra juramentu hakat ba Indonézia sa’e sintu iha Indonézia.

Saidá mak akontese?. Tuir kronolojia akontesimentu, Treinadór PSHT ida ne’ebé lori membru PSHT ba sa’e sintu iha Indonézia monu husi kareta leten, ulun fatuk nakfera no hakoi iha Indonézia, Atambua-Haliwen.

Exemplu seluk, juramentu hanesan iha Postu Administrativu Laga, Munisípiu Baucau. Liutiha semana rua hau ba iha ne’ebá ho komandu F-FDTL ba iha Exersisiu Kobra 2 tinan 2020. Hau tama sai suku 11 iha Postu Administrativu Laga, Baguia no Quelicai.

“Hau ba iha laga, sira halo juramentu iha Jeneral Lere Anan Timur nia oin, liutiha semana rua sira oho malu fali, ida autór ne’e mate kedas. Ne’e atu hateten saidá, juramentu kultural ne’e liga ita ho rai ho maromak,” Prezidente KRAM konta tuir.

Ohin ita nia aman lia na’in sira hateten “labele haluha na’i maromak nia ukun fuan tolu, uluk kona-ba maromak, haat dehan katak sei hamtauk sei hadomi inan no aman no na’i ulun sira. Saidá mak akontese agora?. Inan no aman sira mós agora larespeita ona.

Kuandu ba treinu, treinadór imi respeita no rein tan nia ain. Balun ba treinu arte mariais halo-an sai fali profeta falsu sira. Ita nia hahalo sira ne’e hatudu katak ita nia morál monu dadauk nu’udar Timor-oan, nu’udar maubere oan. Ohin ita nia aman sira hamulak, liafaun sira hamulak kuaze hanesan iha teritóriu Timor laran tomak. Laiha ona tempu atu sura ida ne’e no ida ne’ebá. Se idak-idak sura ita nia kolen, se idak-idak sura uluk o se, ohin hau se, ne’e lalos.

Tinan barak liutiha iha 2000 imi oho malu iha Díli laran entre PSHT ho arte rituál 77. Imi sira 77 labele hateten imi mak rai na’in, imi mak ai-ben. Se imi mesak Tilomar oan, imi mesak Timor-Leste nia oan oinsá ho sira ne’e (PSHT, IKS, KORK) ho arte marsiais sira seluk. Tanba ne’e husu ba organziasaun arte marsiais atu labele diskrimina malu.

Ita nia preamblu Konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL) dehan, hateten hikas ho solenidade atu kontra diskriminasaun rasismu, relijioza no buat hotu-hotu katak, ita timoroan ho timoroan hadomi malu la’os diskrimina malu. Hamutuk ita la’o ba oin hodi dezenvolve ita nia rai.

Ikus husi atividade dialógu komunitária ne’e taka ho asina akta nu’udar evidensia ida ba baze atu iha futuru mai mak iha konflitu liga ba diferensia (lian, grupu, kultura/adat, relijiaun no seluk tan) mak lia na’in husi suku 4 sei hamutuk ho autoridade lokál no seguransa sei foti medidas tuir kultura ba fo multa autor no vitima sira ne’eb’e mak halo aktu diskriminasaun no violensia ba malu.

Akta ne’e asina husi Reprezentante Komunidade Bunak, Reprezentante Komunidade Tetun Terik, Lideransa Arte Marsiais mak hanesan; PSHT, IKS, KORK, THS-THM, Wuchu/Kongfu Master no arte rituais hanesan; 77 (sete-sete) no Kolimau 2000.

Media Chega!




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X