Hugo Maria Fernandes

Chega! Ba Violensia: Proteze Ema Nia Direitu Sira

763

Iha loron 26 Marsu 2020, Na’i Prezidenti Republika, Dr. Francisco Guterres Lu Olo, Promulga Dekretu Presidenti nian Nu: 29/2020 konaba Estadu Emerzensia. Iha loron 28 Marsu 2020, Governu Konstitusional Da-Ualu, Dekreta Medida Ezekusaun Dekretu Prezidenti Republika nian.

Dekretu Prezidenti Republika nian no mos Dekretu Governu nian, fo atensaun boot ba protesaun direitu umanu fundamental balun.  Nudar nasaun ne’ebe mak ratifika Deklarasaun Universal Direitus Umanus nian, Timor-Leste asumi responsabilidade atu garante katak iha situasaun ne’ebe deit, Estadu no Governu tenki garante atu emar sira iha nasaun ne’e nia laran hetan protesaun ba sira nia direitu sira.

Artigu 25 Deklarasaun Universal Direitus Umanus hatete katak: “ Ema ida-idak iha direitu ba padraun adekuadu moris nian,  ba saude no bem star ba nia aan no familia, inklui hahan, hena ba hatais, uma no asistensia mediku no mos servisu social sira, no mos direitu ba seguransa iha eventu sira dezenpregadu, moras, defisiente, faluk, otas tuan eh kuran iha moris nian tan sirkumstansia sira ne’ebe nia labele kontrola. Eh iha Ingles hakerek “Everyone has the right to a standard of living adequate for the health and well-being of himself and of his family, including food, clothing, housing and medical care and necessary social services, and the right to security in the event of unemployment, sickness, disability, widowhood, old age or other lack of livelihood in circumstances beyond his control.”

Maske nune’e, Direitu sira ne’e hotu, balun sei afetadu eh Estadu sei redus nia responsabilidade iha situasaun emerzensia sira. Nune’e liu hosi Dekretu Prezidenti Republika nian, iha deit Direitu Umanus balun mak TENKI KONTINUA HETAN PROTESAUN, hanesan hakerek iha Arigu 5 konaba Garantia Direitu Sira Sidadaun nian, ne’ebe hatete katak deklarasaun Estadu Emerzensia LA AFETA Direitu sira hanesan tuir mai:

> Vida – Moris nian
> Integridade Fizika
> Kapasidade Civil no Sidadania
> La Hetan Retroativu ba Lei Penal
> Defeza ba Prosesu Kriminal
> Liberdade ba Konsiensia no Reliziaun
> La Suzeitu ba tortura, eskravatura (atan), eh servidaun
> La suzeitu ba tratamentu eh punisaun kruel, dezumanu no degradante
> Laiha diskriminasaun

Sidadaun Timor-Leste sira, durante tinan 24 nia laran iha periodu konflitu hosi tinan 1975-1999, hetan ona esperiensia barak hosi violasaun sira temi iha leten. Nune’e Relatoriu Final CAVR nian, Chega! rekomenda atu Estadu no Governu Timor-Leste tenki proteze no promove direitus umanus ema ida-idak nian, proteze no promove direitus umanus liu hosi estabelese instituisaun sira hodi garante la bele akontese tan violasaun direitus umanus no proteze no promove direitus umanus liu hosi edukasaun no formasaun konaba direitus umanus iha nivel eskola nian, ba membru sira Forsa Defeza, Siguransa, Servisu Intelejente  sira no mos ba administrasaun publiku.

Forsa Defeze, Siguransa no Servisu Intelijensia sira mak tenki hetan formasaun diak konaba Direitus Umanus hodi sira iha konsiensia baziku antes foti medidas no atuasaun ruma ba sidadaun sira ne’ebe mak karik la kumpri ordem publiku sira eh komite krimi ruma.

Horiseik, publiku Timor-Leste sira akompana hosi media sosial no nutisia sira iha meius komunikasaun nasionais sira oinsa mak atuasaun Forsa Siguransa hosi Unidade Polisia Maritima (UPM) halo atuasaun esesivu ba Alexander Ximenes (Alex Mate-Restu 12 Novembru 1991) ne’ebe ta’a kanek Senhor ida.  Los duni katak Alex komite krimi integridade fiziku ida hasoru ema ida, maibe, faktu hatudu katak atuasaun membru polisia hosi UPM nian asesivu liu forsa ne’ebe mak Alex iha.

Aktu hanesan ne’e hatudu katak ita nia Forsa Siguransa sira seidauk kumpri lolos Dekretu Prezidenti no Dekretu Governu nian hanesan hakerek iha Artigu 5. Aktu ne’e mos hatudu katak, Governu nia politika no programa sira hodi garante katak instituisaun Estadu no Governu nian sira hetan kunesementu liu hosi formasaun konaba Direitus Umanus seidauk hala’o ho didiak.

Hein katak durante periodu Estadu Emerzensia ne’e, sidadaun sira no mos forsa Defeza, Siguransa no Servisu Intelejensia sira kumpri sira nia dever no responsabilidade tuir Dekretu Prezidenti Republika no Dekretu Governu konaba Estadu Emerzensia. Nune’e mos husu ba Instituisaun Estadu nian hanesan Provedoria Direitos Humanos no Justisa (PDHJ) atu kontinua vizilansia hodi garante katak emar sira hetan duni protesaun ba sira nia direitu*.

Mai ita hotu hatete: Chega! ba Violensia.



Hugo Maria Fernandes is the Executive Director of Centro Nacional Chega!I.P


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X