Bia Shana Fallu

Bia Shana Fallu Ponta Leste Nia Oan Feto “Simu Moruk Tan Murak Rai”

2538

Iha tina 1991, Amo Bispo D. Carlos ho Olandino Fernandes Xavier ba vizita hau nia Apa Boot, bapak sira aumenta tan pos TNI ida ho elementus husi 745 besik liu mai ami-nian uma,  maizumenus 50-100 metrus hanesan ne’e, halo ami sai labele. Iha ne’e mos elementus 745 ida hanoin hau atu naok hau nia oan Miquito, maibe viziñu ho laran-diak dehan mai hau katak atu haree didiak labarik ne’e, tanba ema hanoin atu lori halai. Diak liu lori sai husi ne’e tanba sira ne’e hanesan du’ut a’at no sei daet ba ema seluk.

Iha 1986 – 1997, hau nian oan Nono hela ho ama hakiak Etelvina no nia mai hamutuk ho ami iha 1991 hodi tama ba eskola

Durante ami iha Saranero, hau nia oan Miquito sempre husu tuir ninia papa, maibe hau nunka hatan. Iha loron ida iha 1991, dader ida, nia dehan mai hau, “Mãe, vijinho sira bolu papa, lolos papa iha nebe?” Iha ne’e hau labele ona no hau tenke fó-sai no hau hatan ho matan-ben, “Papa mate funu”. Labarik mos ho matan-ben no husi ne’ebá, nia la husu tan. Bainhira nia iha klase IV, labarik ne’e dedika hananu ida mai hau ho titulu, ”Ama hatan ho matan-ben”. 

Iha tinan 1992 ami nian aldeia muda ba Aldeia Antigu, iha fatin ne’e situasaun iha mudansa oituan, só fulan-fulan mak hau ba aprezenta iha Komando Nanggala to’o 1993. Iha 1994 nian klaran, komandante Sektor mai vizita hau nian uma iha Bauro, tanba hau ba tiha missa, sira tuir ami to’o iha Igreja Fuiloro haruka kolaborasionista ida ba tama kedas iha missa laran hodi bolu hau no halo ema sira ne’ebe tuir missa hakfodak. Hau sai mai, kareta 4 mak para iha igreja nian oin halo hau tauk los. Maibe bapak ne’e dehan ba komandate Kodim 1629, Nanggala no sira seluk hodi dehan, “Hahu ohin ba oin, feto ne’e lalika bolu tan ona, tanba nia kuaze tinan sanulu iha ita-nian kontrolu hanesan dadur, husik ona nia livre-ba. Hau mai atu vizita hodi agradese no despede, tanba ho ninia laen Falutxay nia mate, parte Leste aman no hau bele sai husi Timor-Timur ne’e. Ho hatudu ninia diviza ba komandante sira ne’e no tenik tan, “Imi tenke ajuda lalais feto ne’e hodi halo ninia uma”.

Hafoin dehan mai hau, “O livre ona no o moris ona keta tauk, Xanana iha ami nia liman ona, nia lakon ona funu no nia mak halo terus ba o hodi o sai faluk”. Maibe la buat ida, iha funu ida lakon no ida  manan. Komandante ne’e fó-mai hau osan tiga puluh ribu rupiah hodi dehan terima kasih no hau mos dehan terima kasih, no nia hatudu ninia diviza hodi dehan, “Hau mak dehan terima kasih ba imi Timor-oan, tanba hau moris hodi fila ba hau nia rain”.  Komandante Kodim dehan mai hau atu ba Kodim no atu halo uma mai hau maibe hau la ba.

Ho situasaun no konsekuensia oin-oin, maibe hau konsege ultrapasa hodi sobrevive tanba ho apoiu husi Amo sira, familia  no nudar profesora nomos ho kbi’it seluk halo to’os no suku (kostura) ema nia sasan hodi bele sustenta labarik nain-rua hodi halao kna’ar nudar aman no inan nian.

Nudar faluk ho otas joven iha tempu ne’ebá iha pedidu husi mane balun, maibe hau rejeita atu sai mesak no livre hodi haree didiak labarik sira, tanba hau tauk klamar, tauk keta hau kaben fali mak mane ne’e la fó atensaun ba hau nian-oan sira, nomos labarik nain rua mos dehan nune’e, “Mãe kaben fali, ami sona mane ne’e no ameasa oin-oin deit”. Ho argumentu hirak ne’e, hau firme konfia-a’an no fiar Nai Maromak hodi sai faluk to’o ohin loron bazeia ba “kaben dala-ida laos dala-rua, hodi terus tanba murak rai Timor ne’e prinsipiu hau nian”.

Terus no susar iha hau nia kabas halo hau sai forte iha funu nian laran hodi infrenta moris todan nakonu ho moruk, matan-ben ne’ebe sulin hanesan bee hodi habokur rai no fó buras no mahon ba jerasaun foun sira.  Katak “rai ne’e lulik, tanba sosa ho isin, ran no matan-ben”. Ho funu  naruk ho susar no terus, ikus mai naroman ukun a’an mosu iha 1999 ho referendu.

Hau laran metin ba naroman ne’e hodi hisik kosar hodi lao no orgulhu hodi dehan nune’e, “Afinal terus no susar iha folin ba Timor-oan hotu, nomos ba ema oho-dor, kolaborasionista, integrasionista, autonomista no oportunista sira hotu! He..he..he..he afinal hau nian terus la saugati”. Hau haksoit husi moris nakukun/moruk nian mai naroman ukun rasik a’an nian, ne’ebe hau sosa ho hau nia terus hodi buka hakma’an-a’an, maibe todan ne’e sei iha hau nia kabas leten, tanba Estadu Timor-Leste ne’ebe hari’i iha ruin, ran, isin, matan-ben no kosar leten sei simu ema ne’ebe uluk hamate Timor nia ukun, ida ne’e mak lia los? Hau sala ka la hatene?

Estado ne’e seidauk buka oan-kiak no faluk funu nian no vitima violasaun direitus umanus. Faluk funu no oan-kiak ninian direitu mak pensaun aman/laen martir sira nian ho montante $230.00 ne’e justu? Faluk funu nia laiha direitu ba nia esforsu rasik? Sira nian direitu ba funu libertasaun mak ida ne’ebe los? Karik nian laen martir mak iha direitu, entaun vitima violasaun direitus umanus ne’e sira mak sala? Oan inosente sira sofre tanba violasaun direitus umanus ne’e los ba labarik inosente hirak ne’e? Serake sira la merese hetan direitu ruma nudar labarik Timor-oan seluk?

Historia rasik ne’e hanesan moris moruk/nakukun ne’ebe mak reflete hau nian moris iha tempu funu laran, hanesan mota ne’ebe suli husi foho ba foho, husi fatin ba fatin no ikus sei suli ba tasi laran. Moris moruk ne’e sai hanesan inspirasaun ida husi hau nia laran ne’ebe hau tenke fakar sai hodi suli hanesan we matan atu bele fo buras ba aihoris sira atu hau bele hakmatek iha hau nia moris ikus.

Ba jovens sira, le’e nain sira no sira hirak ne’ebe hakarak partilha ho hau atu hau nia aktus iha tempu pasadu, sai faktus hodi hatene no reflete ho esperansa atu aktus moruk hirak ne’e labele repete tan iha futuru oin mai. Hau hein katak vida moruk ne’e to’o deit iha ami ho esperansa katak “HUSI TUAN MAK MOSU FOUN NO HUSI FOUN MAK TUAN SEI DEZENVOLVE”, nomos hateke ba kotuk hodi harii loron aban-bainrua”. Ksolok ba imi jerasaun foun sira, futuru Timor iha imi nia kabas hi’it ba, lori ba, tutur ba hodi kuda domin iha imi le’et.


Fontes: Istória neé hakerek rasik hosi Bia Shana Fallu no arquiva iha Centro Nacional Chega!I.P




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X