Bia Shana Fallu

Bia Shana Fallu Ponta Leste Nia Oan Feto “Simu Moruk Tan Murak Rai”

2540

Ami loron 3 iha Dili iha Hotel Timor, hau tanis hodi suspira loos, tanba ho kondisaun isin-rua hein loron deit atu partus mos, hau nia dignidade lakon tiha deit, “Inimigo sempre inimigo onde passa sempre deixa vestigio”. Maibe pasiensia hau nia terus no suspira entrega deit ba Nain tanba murak rai Timor.

Buat  a’at barak akontese ba feto sé deit mak kuando inimigu kaptura ona, no a’at liu ba bo’ot ka komandante sira nian fen sira, tanba hau haree ho matan no sinti iha isin lolon hodi terus iha TNI nia liman.

Molok partus, inimigu lori hau ba konsulta iha hospital, maibe Timor-oan sira ne’ebe servisu iha ne’ebá finji la koñese, dulas-ibun trata hau, hakribi hau hodi dehan, “Ema ailaran sira iiiiiiiissss los”.

Atu hatan inkeritu iha fatin-fatin, hau husu ba Adj.Liha/Adriano atu ba fó hatene ba hau nia laen nia prima Etelvina atu mai foti Nono hodi nune’e hau bele livre hodi hatan inkeritu. Etelvina ho esforso no brani teb-tebes nia ba hakruk iha komandante Kodim no Komandante Nangala nia ain hodi husu Nono. Bapak sira ameasa nia no baku nia ikus entrega Nono ba nia hodi ba uma. Ho ajuda husi Etelvina, halo hau sinti kma’an oituan ho kondisaun isin rua (ho fuan 8 – 9) tenke lao tuir orden CMDT Nangala, Kodim 1629 no CMDT Sektor no tenke ba iha sub-distritu (ho helikopter) atu halao propaganda politika obrigatorio, fila mai iha komando, kalan-kalan tenke halo tradusaun dokumentus husi lian Portugues ba Fataluku ne’ebe bapak sira kaptura husi ailaran mai no, sofre inkeritu la oras, dala ruma tuku 12 – 13 mak inkere hau.

Iha dader  tuku ne’en iha loron 28 Dezembru 1985, komando sira lori hau ba Lausepu hodi ba vizita Nono, hafoin dehan mai hau katak tuku tolu mak sira mai lori fali hau ba komando. Maibe to’o iha Lausepo la kleur hau nia oan ba dala-rua moris iha Lausepo ho kondisaun la diak. Etelvina no Angelina halai lalais ba fó hatene komando, maibe sira rua hasoru komando iha dalan, no sira mai ho kareta komando, no komando dehan nune’e, “Laos o tur ahi ona be o livre ona, o sei iha ami nian liman”.

Loron-loron sira mai haree ami no koloka elementu 745 atu kalan-kalan hein ami. Hafoin semana ida lori fali hau ba komando no ba fatin hanesan 745, Kodim ho situasaun hanesan ne’e kosok-oan atu mate deit. Maibe Maromak tulun kosok-oan ne’e konsege to’o boot ho ajuda barak husi familia saudozu Angelo Lausepu.

Hau nia situasaun hanesan ne’e to’o 1988 hafoin komando Nangala sira husu ba Amo Walter SDB atu simu hau hodi servisu iha Missão Fuiloro, maibe Amo la konkorda. Depois bapak sira fó hatene mai hau, “O nian Padre sira lakohi o, diak liu o tama iha relijiaun islamika deit, ami sei fó servisu ba o. Tanba ami hatene o nia atitude hanesan ema matenek”. Maibe hau nonok deit, sira ba dala-hira hato’o ba Amo, hafoin tia Madre Felicidade hato’o mai hau katak Amo sira deside ona hodi hau ba servisu iha ne’ebá hanesan koziñera ba orfaun sira, no hau konkorda.

La kleur CMD Nangala ba fali Amo sira hodi ameasa, no Amo sira lakohi simu hau, maibe finje lakohi simu tanba dala-ruma Amo sira konkorda mak Amo sira rasik maka lori todan.

Iha Abril 1987, hau ba tau naran iha Igreja atu sarani hau nia oan nain-2, no bainhira hau sai mai husi igreija, bapak sira hasoru hau no dehan, “O nian oan sira keta tau apelidu FALU, nia aman ne’e  ema a’at, keta tau hanesan ne’e, ami sei ba cek”.  No bapak sira ba duni koalia ho Amo Walter, hau mos hatene ona tanba sira dehan ona mai hau atu labele tau labarik sira nian aman nia naran apelidu. Oan bo’ot ho naran Adriano Freitas Solano Pereira (naran lolos mak nia aman fo mak Adriano Freitas Pereira Falu), maibe ho ameasa husi inimigu, mak Nono nian naran tenke muda naran. Oan ikun ho naran lolos mak Miguel Fraitas Fernandes Pereira (lori aman nia naran liu husi mehi), maibe inimigu ameasa hodi aumenta putrando, labarik bo’ot mai rejeita naran hodi troka tiha. 

Ikus mai Amo Walter konkorda simu hau atu tein ba orfanatu, Amo sira hamutuk deside fali simu hau atu hanorin iha SD tanba sira dehan katak tein ladun serve mai hau. Iha 1988 hau hanorin iha Salesiano Dom Bosco Fuiloro hanesan guru SD ba klase I. Hau lahatene liu lian Indonesia, maibe hau esforsu-a’an aprende musan ida-rua atu bele hanorin alfabetos ba labarik sira to’o 1991, maibe ho residensia fixa. Katak hau kontrolada husi Komando Nangala no TNI sira ne’ebe kolokadu pos iha kada Suco.

Molok hau ba hanorin iha Missão Fuiloro, Komandante Marinha ne’ebe koloka iha pos SARANERU, sukat distansia husi ami-nian uma to’o Eskola Primaria atu labele hakat liu distansia, Komandante Marinha ida ne’ebe sukat ona no hau kumpre duni ordem ne’e to’o 1992, tempo ne’ebe ami-nian povasaun Bauro ne’ebe iha SARANERU muda fali ba fatin foun besik Bauro antigu.

Iha 1988-1991, kalan-kalan bapak sira sempre mai jaga/seguransa uma, dala-ruma nahe lona iha uma sorin hodi hein uma, no bainhira iha informasaun falsu ka kaptura ema no oho maluk ruma ne’ebe atu liu, inkeritu fali ona hau ho ameasa. No loron-loron hau ba hanorin mos bapak sira lao tuir no kalan-kalan hafu liu husi hadak kuak, tanba uma primo sira-nian ne’ebe hau hela-ba didin ne’e nakreket loos. Ho Bapa sira nian hahalok ne’e, halo ema sivil sira mos aproveita hodi tenta halo asaltu uma ki’ik no hanoin a’at (asaltu seluk) ho situasaun ida hanesan ne’e, kalan-kalan hau la toba dukur, besik tuku 4 mak foin dukur ka toba. Konsekuensia ida ne’e halo to’o ohin loron iha kalan hau dukur oras 2-3 deit. Konsekuensia hirak to’o agora sidauk lakon/ muda.

Iha 23 Abril 1987, kalan boot komando sira mai ho kareta Hino nakonu ho forsa, lori hau ba Mes-gula no sira hatudu foto no dokumentu no sira dehan mai hau, “O sik tok ne’e sé nia dokumentus ho letra hanesan ne’e”. Maibe hau lahatan. No sira hatudu fali foto ida hau rekoñese katak hau nia bin no sira husu agora iha nebe? “O si’ik tok?”. Hau hatan iha ailaran, maibe ho hamnasa sira dehan ami tiru mate ona, “O hakarak ba hare?” No dudu hau tama ba kuartu laran haree ba soldadu nain-2 molik hela ho pistol, hau hodi tanis bin nia mate, halo hau hakilar ho forsa, sira foti kadeira no rasta hau nia liman, hau hakilar liu tan, hafoin komandante halai mai mak sira husik hau. Lakleur inkeretu tan hau maibe hau ho matan-ben. Halo sira hirus baku, tebe, dudu, no rasta hau ba liur no hakilar, “Hei lori GPK ne’e sai husi ne’e!”. No sira sulan hau iha kuatru nakukun to’o rai naroman no dehan, “Imi feto mos hakarak funu no mate hanesan asu. Ami hare o nian bin ne’e bonita no matenek, tanba-sa mak reziste iha ailaran no halo saida?”.

Hau rona sira koalia lian Indonezia ho hamnasa fuik los, hafoin hau rona Timor-oan mata-mata sira dehan katak sira kolu bin nia isin mate. Hafoin sira lori hau fila no dehan, “Forsa TNI iha pos mak hein o, no o iha ami nia liman”. Hau laran dodok tanba bin nia mate, maibe atu halo saida, matan-ben loron kalan husi suspira deit no rai terus no buat hotu iha fuan laran husi hanoin deit bin ne’ebe hau hadomi tebes.

Dadersan matebian Madre Herminia dehan mai hau katak kolaborasionista ida dehan ba Madre hanesan nune, “Ami tiru mate madre nian Anjo ida ne’ebe uluk estuda iha Ossu ho naran Benedita Freitas. Hakarak ita ba haree”. No madre matebian halai kedas ho kareta fó hatene mai hau, maibe hau dehan nune, “Ne’e propaganda deit, ita reza deit ba ninia klamar no hau hatan ho matan-ben deit”.

Iha Setembro 1988, uma ne’ebe hau hela-ba ema sunu. Hau fila husi servisu, viziñu sira dehan labarik sira mak halimar ahi hodi sunu, maibe ami deskonfia katak laos labarik sira, tanba ami rona ema dehan mai hau katak imi iha ailaran, imi mak sunu ami nia uma, o nia mos merese ema sunu. Sorti ninia primo Flaviano no Airelio iha, sé lae nia-oan Miquito mos ita soe iha ahi laran. Iha fatin ne’ebe hau hela ho aman boot, primo sira, moris ida a’at liu, tanba ema bolu ami familia Fretelin/GPK.

Iha fatin ne’e, ami la ba dook tanba ne’e duni hahan laiha no uma mos a’at liu. Tanba uma ki’ik ne’e ema sunu tiha. Depois Kepala Sekola SDK Fuiloro, Sr. Feliz fó ordem ba alunus sira atu halibur nu’u tahan hodi harii fali uma ki’ik ida. Hau atu husu ema ruma mos hau sinti-a’an, tanba iha feto maluk balun mak iha hanoin siumes, maibe hau hodi pasiensia deit entrega ba Nai Maromak. Tanba hau hela mesak, nune hau husu hau nian tio (maen nia naan) nia oan naran Elizito atu hela ho ami hodi ajuda, maibe bapak sira ameasa nia, no kalan-kalan bapak sira hafu ami haleu uma ki’ik ne’e ho intesaun a’at, halo ami tenke baku ka ku’u hau nia oan Miquito nia isin hodi nia tanis para sira bele husik ami nia uma, hahalok sira ne’e akontese to’o 1991.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X