Bia Shana Fallu

Bia Shana Fallu Ponta Leste Nia Oan Feto “Simu Moruk Tan Murak Rai”

2534

 

Bia Shana Fallu Iha Luta Libertasaun Nasional

Iha 28 de Novembro hau rona katak FRETILIN nia Prezidente Francisco Xavier do Amaral deklara proklamasaun unilateral independensia Timor Leste. Iha 7 Dezembru invazaun Indonézia ho skalaun boot tama sidade Díli.

Agostu 1975. Albina Marçal Freitas husi rai-ulun Lospalos hakat mai Díli hodi kontinua nia estudu iha Liceu Dr. Francisco Machado, bainhira too iha Díli la konsege rejistu ba eskola tanba iha 10-11 Agostu 1975 kalan UDT hala’o movimentu armada ida ne’ebé koñesidu ho “Movimento Revolucionario Anti Comunista/MAC), bainhira Fretilin deklara Insureisaun Jeral Armada hodi kontrola fali teritoriu Timor Portugés, iha outubru Albina Marçal fila ba Lospalos ho Kareta “Moniz de Mãe” ne’ebé organiza husi tropas Fretilin hodi lori fila lospalos oan sira husi Díli.

Parakedista Tu’un iha Rai Kina-Moko

Iha madrugada 3 Fevereiru 1976, parakedista tun iha rai Lauteinu, Albina Marçal Freitas evakua ho familia bo’ot Maca-Niky hodi subar iha foho Vaia Voi Sakalu area Bauro nian,

Iha fatin foun ne’e, Albina Marçal Freitas nian maun Ernesto mate iha Loron 8 Agustou1976. Hafoin serimonia kultural hodi hakoi, liu tiha loron 2  Adelino Freitas “Hari-Nere” lori nia familia ba Lore I iha 1976 nia klaran.

Iha Lore, fatin ne’ebé luan no estratejiku inimigu seidauk avansa too ne’eba, Zona Lore organizadu di’ak ho idade tinan 17 Albina Marçal Freitas involve ona atividade Politiku sira, durante fulan (3) tolu tuir formasaun Politika (CEFORPOL) ne’ebé fasilita husi Secretáriu Adelino Freitas “Varuloho”. Liu tiha formasaun Albina Marçal Freitas nomeadu sai hanesan dirijente OPJT too iha 1977 Aldeia Foti-Oin (faze rezisténsia) muda fali ba Ko’oleu.

Iha Jullu 1977, Albina Marçal Freitas hahú assume pozisaun foun núdar ativista OPMT Zona Morteiro, molok sa’e ba Matebian Estrutura foun baze nian hanran CDR ( Conselho Democratico Revolucionario), mekanismu hili estrutura liu husi eleisaun demokratiku, Albina Marçal Freitas Eleita sai membru CDR, ho funsaun dupla nu’udar ativista OPMT.

Ho hira orientasaun husi CSL (Conselho Superior da Luta), populasaun tomak tenke evakua ba foho matebian, populasaun sivil barak mak mate tuir dalan tanba deslokasaun naruk ho susar, presigisaun inimigu nian mos boot halo populasaun sira menus ai-han, ai-moruk ho moras barak mak mate. 

Situasaun ida ne’e halo Albina Marcal Freitas tenke lakon nia bin Adelina Freitas tanba moras iha Aldeia Foti-oin, iha área Alahira Luro, maiu 1978, iha foho matebian leten situasaun komesa difisil liutan tanba forsa inimigu komesa halo ona bombardiamentu husi Tasi, Lalehan no rai maran, Bomba Napalm estraga buat hotu. Matebian sai Semiteiru ba Rezistensia nian.

Haree ba terus ne’e hotu, diresaun superior da luta deside atu populasaun tenke rende ba inimigu no FALINTIL deit mak resiste iha ailaran, koñesida ho ROPTURA MATEBIAN iha 22 Novembru 1978. Hafoin Adelino Freitas ne’ebé nudar Albina Marçal Freitas nia maun  fila husi reuniaun rejional, deside hodi nian fen ho oan ho familia sira seluk rende mai vila, no Albina Marçal Freitas ho nia bin deside hodi resiste hamutuk ho nia maun Adelino Freitas Hari-Nere iha Ai-laran.

Faze Bolsa da Rezisténsia Nian 

Bolsa resistensia armada espasu tempu ne’ebe mak FALINTIL sira ne’ebe reziste labele hatudu a’an, ka sei laiha lideransa hanesan tatika ida atu demonstra ba TNI katak ita derota ona iha kampu militar.

Espasu tempu ne’e hahú 22 Novembru 1978 to’o reorganiza nasaun iha 1-8 Marsu 1981, ne’e mak hanaran BOLSA de RESISTENSIA.

Janeiru 1979, Saudoza Albina Marçal Freitas, sai ajudante xefe Nukleu kontrola populasaun iha ai-laran.

Iha inisiu 1980, hahú halao reuniaun bo’ot ida iha Kaca iha área Kakavei ho objetivu hodi reorganiza nasaun ne’ebé lidera husi Kaka Lafai Adjuntu Xanana Gusmao. Reuniaun ho tempu loron 3 (tolu), iha feto na’in tolu mak partisipa ida mak Saudoza Albina Marçal Freitas, Saudoza Bety (Bin husi Saudoza Albina), Joana Quadro / Bi-Mesak no Saudozu nancy, iha reuniaun ne’e deside re-abertura fogu ( tatika defesiva ativa), katak inimigu ataka, falintil defende an, nomós lansa primeira koluna negra hodi explora fronteira no Sentru atu re-organiza pais.

Faze Gerilla iha Frente Armada

Deslokasaun primeira koluna negra iha 1980 ba Sentru, halao ho demonstrasaun forsas husi Viqueque, Baucau, no Lautein ne’ebe mak konsentra iha area Lore/Ko’oleu no halo fatin ne’e nakonu ho forsa FALINTIL. Ho konsentrasaun ne’e provoka mosu masakre barak mak akontese iha vila laran, nune maluk barak husi Lore halai hikas fali ba ailaran.

Iha 1980, Saudoza Albina Marçal Freitas monu iha inimigu nia emboskada ba dala-7 no iha akontesimentu hirak ne’e sempre rezulta ema mate no kanek.  Sekretariu Harin hetan kanek bo’ot iha ain tur no susar atu lao. Situasaun hirak ne’e halo feto-mane barak mate no inimigu ha’moe sira nian isin mate ho hahalok imoral (mane sira nian isin mate latan tiha iha feto sira nian isin mate/iha poxisaun relasaun sexual, no balu koa orgaun jenital, koa susu nsst).

Iha Marsu 1982 Saudoza Albina Marçal Freitas komesa koñese malu ona ho komandante Falu Txay, lansada núdar asistente polítika Celula UAP iha área Paicaun hodi organiza populasaun vila iha zona mindelo. Saudoza Albina Freitas nia knar ida mak organiza feto sira iha vila laran hodi hametik espiritu patriotizmu ba luta libertasaun nian, organiza atividade nukleu nian ba fai akar, halo seguransa no produsaun hahan.  Saudoza Albina Freitas mos iha kilat ida marka FBP hodi halo seguransa ba populasaun sira.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X