17 Abril 1999, Masakre Iha Manuel Carrascalao Nia Uma

457

Hafoin akontesimentu masakre iha Igreja Liquiça, ema barak mak halai mai Dili no evakua iha Manuel Carrascalão nia uma. Ema hirak ne’e dala ida tan hetan atake iha loron 17 Abríl 1999 husi Milisia Besi Merah Putih (BMP) no Aitarak.

Membru husi Milisia BMP no Aitarak, hamutuk ho Militár Indonézia oho maizumenus ema na’in 19, bainhira sira halo atake ba uma Manuel Carrascalão no dala ida tan, atake ne’e hatudu sinál katak, militár Indonézia no milisia sira servisu hamutuk duni.

Atake akontese hafoin manifestasaun boot ida ne’ebé paritisipa husi ema kuaze 5,000 husi Forsa Kombatente Integrasaun (Pasukan Pejuang Integrasi) iha Edifisiu Governadór nia oin iha Kapitál Dili. Durante manifestasaun boot ne’e, lider pro-integrasaun sira provoka ema atu kaer no oho sira ne’ebé la apoia intergrasaun ba Indonézia. Manifestasaun ne’e partisipa husi autóridade seniór governu nian, inklui Governadór Provinsia – Abilio Soares, Administradór (Bupati) Dili – Domingos Soares, Komandante Korem Timor Timur – Koronel Tono Suratman, Adjuntu Operasaun Xefe Estadu Maiór Exersitu – Maiór Jenerál Kiki Syahnarki no Ofisiál Altu Forsa Armada na’in haat seluk tan. Hafoin manifestasaun ne’e remata, lider milisia ho inisiál M76 lidera grupu boot ida hodi halo karavana haleu Dili. Sira halo atake ba alvu balun iha dalan ibun molok to’o ba iha Manuel Carrascalão nia uma. Ema kuaze 150 mak buka protesaun no hela iha ne’ebá, hafoin sira halai husi atake oi-oin hanesan Masakre iha Igreja Liquiça.

Durante atake ne’e, Milisia Aitarak no BMP oho mós Manuel Carrascalão nia oan mane ne’ebé adulusente hela – Manuelito. Ema seluk ne’ebé sira oho ho katana no tudik mak hanesan: Eduardo de Jesus, Alberto dos Santos, Antonio da Silva Soares, Januario Pereira, Raul dos Santos Cancela, João dos Santos, Crisanto dos Santos, Rafael da Silva, Afonso Ribeiro, dan César dos Santos. Balun ne’ebé hetan kanek todan mak Augustinho Beito X. Lay no sira seluk tan. Ema balun esforsu atu haksoit liu moru iha uma ne’e, maibé la konsege tanba uma ne’e serku ona husi ema armadu sira. Testamuña barak mak konfirma katak, membru Forsa Indonézia ho roupa sivíl husi Koramil iha Maubara mós envolve iha atake ne’e. Entretantu Ofisiál Altu Militár Indonézia ba Timor-Leste Koronel Tono Suratman lakohi foti medidas ruma bainhira Manuel Carrascalão husu nia atu hapara atake ne’e.

Masakre iha Uma Manuel Carrascalão la’ós úniku insidente ho ema mate iha Dili, iha loron 17 Abríl 1999, maibé iha akontesimentu seluk iha loron hanesan Membru Militár Indonézia no Milisia sira oho mós Manuel Pinto, hanesan membru klandestina ida ne’ebé foin to’o iha Terminal Becora, husi Baucau. Manuel Pinto hetan kanek todan no lori ba Klínika Motael, no iha ne’ebá mak nia hakotu iis.*


Fontes: Arquivu Centro Nacional Chega!I.P




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X