Tinan 1999, Milisia Pro-Integrasaun Dara Merah Tim Pancasila Atsabe Oho Komunidade Nain 6

36

Ermera – (16 Maiu 2024), Iha tinan 1999, Milisia Pro-Integrasaun Dara Merah Tim Pancasila Atsabe oho komunidade nain 6 iha Suku Atara, Postu Administrasaun Atsabe, Munisipiu Ermera mak hanesan; Justiniano Lesu-Cali, Milisia Pro-Integrasaun Dara Merah Tim Pancasila Atsabe tiru mate iha dalan ba Kapela Atara. Paulo dos Reis, Milisia sira kaer iha kama okos no lori sai no tiru mate iha Uma oin. João Sarmento, Milisia kaer sona ho tudik no tiru tan mate iha Uma oin. Urbana Ferreira, Milisia sira kaer iha Uma no oho tanba milisia sira rona informasaun katak Sr. Carlos subar kilat iha nia Uma, entaun milisia sira halo pasa revista ba nia Uma, depois pasa revista hotu milisia sira lahetan kilat. Nune’e milisia sira foti desizaun hodi tiru mate nia. Abel de Jesus, Milisia sira kaer baku no tiru mate iha Uma oin. Rogero Talo-Ati, Milisia sira tiru mate iha ailaran, liu loron 2 familia sira buka tuir mak hetan.

Aktu asasinatu ne’ebé Milisia Pro-Integrasaun Dara Merah Tim Pancasila Atsabe halo ba komunidade sira akontese iha loron 16 fulan Maiu 1999. Nune’e iha loron 16 Maiu 2024 kompleta ona tinan 25 ba akontesimentu Violasaun Direitus Umanus 1999.

Ho sira nia mate mak, Asosiasaun Vitima Konflitu Politiku (AVKP) 1974-1999 hamutuk ho Komisaun Organizadór ba Komemorasaun Loron Violasaun Direitus Umanus (VDU) Atara ho Autoridade Lokál no komunidade Suku Atara, Postu Administrativu Atsabe, Munisipiu Ermera komemora loron Violasaun Direitus Umanus (VDU), 16 Maiu 1999-2024 ba dala-25. Komemorasaun ne’e hetan apoiu husi Centro Nacional Chega! Instituto Publiku (CNC I.P).

Komemorasaun ne’e hahu ho atividade serimonia kultural ne’ebé realiza iha loron (14 Maiu 2024), iha Sede Suku Atara. Serimónia ne’e lidera husi lia nain, Manuel de Jesus no sasan ne’ebé uza iha Serimónia mak bua, malus, tua, tais no manu aman. Sasan hirak tau iha ai-rin bandeira Nasional Republika Demokratika Timor-Leste (RDTL) nian. Depois lia na’in foti manu aman, hamulak no oho hodi haree manu nia ten ho rezultadu pozitivu.

Lia nain Suku Atara, Afonso Soares no Manuel de Jesus esplika, sasan kultura ne’ebé tau iha mandeira RDTL nia rin ne’e hatudu katak, sira mate tanba defende ukun rasik-an. Ohin loron ita hetan ona independénsia ita labele haluha sira. Ita hamulak no orasaun fo forsa no kbiit mai ita hotu kria paz no estabilidade.

Iha loron (15 Maiu 2024) hala’o atividade Mini Audensia Publika. Objetivu prinsipal husi mini audénsia ne’e mak atu fó espasu ba sobrevivente sira hodi konta sai sira nia istória pasadu kona-ba akontesimentu 1999 ba públiku atu bele hatene. Mini audénsia ne’e mos partisipa husi Provedoria dos Direitos HUmanos e Justiça (PDHJ), Sekretariu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE), Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Centro Nacional Chega!I.P, Autoridade Munisipiu, Autoridade Seguransa PNTL, Autoridade Lokál, lia na’in, estudante, veteranus, sobrevivente no komunidade sira. Mini audénsia ne’e realiza iha Sede Suku Atara.

Iha loron (16 Maiu 2024), hala’o atividade misa prezide husi Amo Paroco Paroquia Atsabe, Fidelio da Cruz no realiza iha kapela Sagrado Coração de Jesus Atara. Depois remata misa kontinu ba kari ai-funan iha rate.

Atividade hirak ne’e hala’o iha ámbitu komemorasaun loron Violasaun Direitus Umanus 1999 ho tema “Haklean Memoria ba Foinsa’e Hodi Ultrapasa Mentalidade Violentu ba Hametin Paz”. Enkuantu, atividade hirak ne’e hala’o atu kria espasu diskusaun publiku neʼebé aseita katak ezisti narativa oi-oin no esperiensia oi-oin no rekomendasaun ba Memoria valores resistensia no promove ba harii paz, justisa ba vitima ka sobrevivente sira atu hetan tratamentu dignu hodi asegura katak violensia konflitu pasadu sei la akontese tan. Atu kolekta, arkiva no estabelese plataforma oi-oin hodi ema sira bele partisipa liu husi hato’o sira nia Memoria sira kona-ba pasadu (konta istoria)

Objetivu seluk mak, atu vitima sira bele goza justisa no mós prinsipiu no valor ne’ebé bele habelar iha sosiedade Timorense. Vitima sira bele asesu informasaun kona-ba reparasaun liu husi programa governu, nune’e sira hadia dignidade vitima no kondisaun sosio-ekonomia. Vitima hetan lialoos no habelar ba sosiedade tomak hodi aprende husi pasadu hodi la repete violasaun hanesan iha futuru. Naun repetisaun ba violasaun hanesan ka iha forma seluk iha situasaun atual. Komemorasaun sira ne’e hodi prezerva ba Memoria pasadu, transmisaun interjerasional kona-ba valor dame no direitus Umanus.

Tuir Xefe Suku Atara, Postu Administrativu Atsabe, Munisipiu Ermera, Angelmo Pereira katak, durante luta ba ukun rasik-an komunidade Suku Atara mos fo kontribuisaun liu husi oferese nia ema mate ba rai ida ne’e tanba defende ukun rasik-an.

Faktus hatudu iha tinan 1977 TNI (Tentara Nasional Indonesia) oho ema nain 11 no kaer ema nain 8. TNI kaer no dadur sira nain 8, ikus mai sira nain 5 mate no hela ema na’in 3 mak sei moris hela.

Dirijente Asosiasaun Vitima Munisipiu Ermera, Victor Soares hateten, funu sempre fo impaktu negativu ba populasaun sira tanba sira mak hetan terus no susar balun hetan oho, halo torturasaun no violasaun direitus Umanus oin-oin tanba defende ukun rasik-an.

“Sira nain 6 nia mate hatudu katak luta ne’e luta popular katak luta ba ukun rasik-an ne’e ema hotu nia kontribuisaun mak hetan indepenedénsia. Tanba ne’e, ita labele haree asuntu vitima ho ita nia ignoransia, maibé ita tenke haree vitima ho ita nia fuan”, dehan Pontu Fokal Sobrevivente iha Diskursu Mini Audénsia Publika ne’ebé realiza iha Sede Suku Atara, (15 Maiu 2024).

Nia reforsa, ohin loron ema sempre ignora asuntu vitima, maibé tuir lolos vitima no veteranus kompara hanesan familia ida. Vitima mak Fen (inan), laen (aman) mak veteranus. Exemplu fen ho laen ka inan ho aman hamutuk mak iha oan, hanesan mos iha luta katak iha vetereanus no iha vitima mak foin ita hetan ukun rasik-an. 

“Iha tempu luta. Veteranus mak aman, vitima mak inan. Aman mesak laiha oan, inan mesak laiha oan. Aman ho inan hamutuk mak iha oan. Ita nia nasaun mos veteranus ho vitima iha mak ita nia nasaun RDTL ne’e iha, ita hetan liberdade,” Victor esplika.

Nia dehan, Veteranu sira organiza funu halo servisu konsekúensia ida todan mak vitima tanba komunidade mak vitima, sira ne’ebé lahatene politika (inosente) sira mak simu torturasaun, inan feton sira mak hetan violasaun seksual husi Militar Indonézia no Milisia sira.

Maibé ita ukun-an tiha komunidade sira ne’ebé uluk vitima, iha tempu ukun-an sira vitima nafatin, tanba ne’e, estadu Timor-Leste presiza tau matan ba vitima sira iha Suku Atara, Postu Administrativu Atsabe, Munisipiu Ermera tanba sira sei moris susar. To’o agora sira lahetan apoiu rUma husi estadu hanesan bolsu estudu ba sira nia oan, lahetan Uma Memoria ba Esperasa no apoiu Uma Naroman ba Povu no programa sosial sira seluk.

Administrador Postu Administrativu Atsabe hanesan mos Reprezentante Prezidente Autoridade Munisipiu Ermera, Constancio da Costa informa katak, sira nia mate mak ohin loron ita hetan ukun rasik-an. Ba vitima no sobrevivente sira nia oan ne’ebé seidauk hetan apoiu rUma husi estadu, husu atu halo rejistu hodi entrega ba iha Autoridade Postu Atsabe bainhira iha Asemblea Munisipal ita sei tau iha prioridade.

Reprezentante Centro Nacional Chega!I.P, Chiquito da Costa Guterres informa, Centro Nacional Chega!I.P nu’dar instituisaun publiku estadu nian ne’ebé estabelese ho dekretu lei numeru 48/2016. Centro Chega!I.P nia misaun mak: “Harii sentru Pós-konflitu ne’ebé prezerva memória passadu nian hodi promove direitus no valór Umanu, harii parseria nasionál no internasionál hodi reforsa rede servisu sira atu implementa rekomendasaun sira husi Relatóriu Final Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR)-Chega! No Comissão da Verdade e Amizade (CVA) – Per Memoriam Ad Spem, sira ne’ebé relevante”.

Durante ezistensia Centro Nacional Chega! halo ona servisu lubuk ida atu responde ba nesesidade vitima sira. Nune’e, Centro Chega!I.P servisu hamutuk ho Ministeriu Solidariedde Sosial no Inkluzaun (MSSI) apoiu pontual ba sobrevivente sira kada ema ida $ 500 dolar. CNC I.P servisu hamutuk ho SEFOPE (Sekretariu Estadu Formasaun Profesional no Empregu) tuir formasaun. CNC I.P mos asina nota entendementu ho FDCH (Fundu Dezemvolvimentu Kapital Umanu) apoiu bolsu estudu ba sobrevivente sira nia oan kontinua estudu iha instituisaun ensinu superior. CNC I.P hamutuk ho Asosiasaun Vitima halo Uma Memoria ba Esperansa hamutuk 15 no CNC I.P hamutuk ho CHL (Community Housing Limited) hamutuk 3 ho total Uma Memoria ba Esperansa ne’ebé entrega ba sobrevivente mais vulneravel hamutuk 18 no apoiu sira seluk tan.

(Media CNC)




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X