Movimentu Armada UDT 11 Agostu 1975

466

Lia Makloke

Tinan 35 liu-ba, iha 11 Agostu 1975, UDT lansa Movimentu Armada hodi hahú funu maun-alin no invazaun Indonézia mai Timor-Leste iha 7 Dezembru 1975. Atu fó hanoin fali istória pasadu nian ne’e, Centro Chega! hato’o kontestu polítiku sira ne’ebé mak hakerek ona iha Relatóriu CAVR nian, Chega! kona-ba prosesu dekolonizasaun iha Timor Portugés iha tinan 1974 – 1975.

Kontestu Polítiku: Deskolonizasaun no Partidu Polítiku sira

Revolusaun Dos Cravos ne’ebé akontese iha 25 Abríl 1974 iha Portugal, muda kedan konjuntura polítiku iha Timor Portugés, ne’ebé iha mumentu ne’ebá seidauk iha partidu Polítiku ne’ebé ativu, no iha de’it maka atividade movimentu klandestina anti koloniál kiikoan. Ho polítika foun kona-ba asosiasaun polítika, partidu Polítiku, partidu sira iha Timor Portugés komesa harii ona. Partidu polítiku rua ne’ebé mosu iha mumentu ne’ebá no nu’udar partidu ne’ebé dominante mak partidu Polítiku UDTmoris iha loron 11 Maiu 1974 no Partidu ASDT moris iha loron 20 Maiu 1974. Baze husi partidu polítiku rua ne’e hotu-hotu hakarak independénsia nu’udar prosesu finál husi prosesu polítika deskolonizasaun husi Governu Portugal. Maibé partidu polítiku rua ne’e diferente iha taxa prosesu deskolonizasaun. ASDT hakarak Independénsia imediata maibé UDT hakarak prosesu deskolonizasaun ne’ebé tuir faze ka federasaun durante periodu ida iha governu Portugal nia okos hafoin bele ukun rasik-an. Alende diferénsia refere iha diferénsia seluk ne’ebé halo diferente entre partidu polítiku rua ne’e mak ideologia extrimu entre partidu rua ne’e. 

Kompetisaun Entre UDT ho FRETILIN

Iha inisiu prosesu deskolonizasaun, konjuntura polítiku iha momentu ne’ebá hamosu diferénsia maka’as entre partidu UDT ho ASDT ne’ebé iha influensia boot liu iha povu Timor Portugés nia leet. Maske partidu rua ne’e nia objetivu ikus mak hotu-hotu hakarak ukun rasik-an. Iha fulan Jullu 1974 ASDT komesa ko’alia ona atu forma Frente ampla ida maibé rejeita ideia atu forma koaligasaun ho UDT.  Atu prevene konflitu ne’e sai boot iha fulan Agostu tinan 1974, apoiante sira UDT ho ASDT realiza sorumutu oi-oin atu bele forma koaligasaun maibé inisiativa ne’e failla tanba lahetan intedementu ida. Situasaun ne’e halo partidu rua refere monu ba atake verbál kontra malu no retórika agresivu ne’ebé ikus mai fahe sosiedade Timor Portugés no forma baze ba konflitu violentu ne’ebé  mosu iha konflitu tinan naruk iha Timor Portugés.

Koaligasaun Entre UDT-FRETILIN

Liu tiha tentativa atu forma koaligasaun ne’ebé la konsege atinji, ho prezensa estudante Timoroan  na’in lima husi Portugal, iha 11 Setembru 1974, Partidu polítiku ASDT transforma nia-an ba fali Frenti ampla ho naran FRETILIN, no adopta liafuan Maubere nu’udar identidade nasionál ida. UDT konsidera termu Maubere nu’udar diskriminasaun rasa hodi hafahe mestisu sira ho rai-nain nativu. Mudansa hirak ne’e nu’udar pontu sira ne’ebé kontribui hodi hamanas liu tan konflitu entre UDT ho ASDT/FRETILIN.

Maske nune’e iha 21 Janeiru 1975, ho apoiu governadór Timor Portugés nian Mario Lemos Pires ne’ebé halo esforsu dala barak, FRETILIN ho UDT harii tiha koaligasaun. Partidu rua ne’e unidu bazeia ba komprimisiu hamutuk atu hetan independénsia, rezeita APODETI no integrasaun ba Indonézia, harii governu tranzitóriu ida ne’ebé partidu rua ne’e asume papel iha laran. Maske FRETILIN ho UDT iha hanoin barak ne’ebé hanesan, relasaun entre partidu rua ne’e la harmonia, liu-liu UDT komesa sente ameasadu ho massa ne’ebé tuir FRETILIN no afirmasaun FRETILIN ne’ebé hateten katak so FRETILIN mak reprezentante úniku Povu Timor-Leste nian. Nune’e partidu rua refere kontinua halo atake verbál ba malu no konflitu jeneralizada ba to’o munisípiu sira. Iha tempu hanesan koaligasaun ne’e rasik laiha mekanizmu polítiku atu rezolve diferénsia sira ne’ebé eziste no unifika partidu rua ne’e.

Polítika Globál no Rejionál

Oportunidade ba deskolonizasaun iha Timor Portugés mosu iha mumentu importante husi funu malirin – Guerra Fria. Vitória Vietnam Norte kontra Estadu Unidus Amerika (EUA) iha Vietnam no rejime governu ne’ebé edere ba Estadus Unidus Amerika kolapse, inklui rejime governu iha nasaun sira indocina hanesan Kambodia no La’ós mós monu iha tempu ne’ebé kuaze hanesan. Fenomena ne’e hata’uk nasaun sira iha Asia ne’ebé aliadu ho nasaun sira iha kontinente Europa, tanba hamosu prespetiva iha sira nia hanoin katak nasaun sira iha Asia Sudeste sira seluk mós iha tendénsia maka’as no ameasa atu adere ba komunizmu nune’e presija halo represadu ho prosesu hotu-hotu. Iha kontestu ne’e EUA no nia aleadu sira hanoin katak Indonézia nu’udar komponente importante husi estratejia foun hafoin funu iha Vietnam atu bele prevene propagasaun komunizmu tuir mai.

Maske ofisialmente Indonézia nu’udar nasaun ida ne’ebé naun-aleadu, rejime Soeharto ne’ebé anti-Komunizmu signifika Indonézia nia tendénsia adere liu ba bloku osidentál ne’ebé oferese oportunidade ba investimentu boot sira. Rejime Soeharto ne’ebé hatudu ona nia imagen anti komunizmu ba EUA ne’ebé prova ho eradikasaun ba Partidu Komunista Indonézia (PKI) hafoin konflitu iha tinan 1965-1966. Iha tinan hirak ne’e,  Militár Indonézia (ABRI/TNI)) mak lidera eradikasaun ka supresaun ba PKI no sira oho apoiante no militante PKI hamutuk miliaun ida resin. Rejime Soeharto bandu Komunizmu no hakotu nia relasaun diplomátiku ho Repúblika Populár Xina. Prespetiva bloku osidentál bazeia ba esperiénsia vitória Vietnam Norte, ne’ebé haree katak nasaun sira iha Sudeste Asia iha risku maka’as hodi la’o tuir ain fatin Vietnam ho nasaun Indocina sira seluk hodi tama ba nasaun komunizmu bainhira la halo prevensaun.

Ho prespetiva refere nasaun sira iha bloku osidentál prontu atu husik rejime Soeharto ne’ebé uza represaun, naran katak Indonézia nafatin sai kastelu ba prevene propagasaun Komunizmu. Alende interese atu prevene propagasaun komunizmu iha Sudeste Asia, nasaun sira ne’ebé aleadu ho bloku osidentál mós iha interese ekonomia iha Indonézia hodi hametin liu tan sira nia relasaun diplomátika ho Indonézia, hanesan Japaun ho Australia. Interese hirak ne’e mak hamosu prespetiva integrasaun Timor Portugés ba Indonézia no ikus mai Rejime Soeharto  muda nia polítika inisiu katak nia sei la halo intervensaun ba polítika deskolonizasaun no autodeterminasaun Timor Portugés ba polítika integrasaun Timor ba Indonézia (Kembali ke Pangkuan Ibu Pertiwi).

Koaligasaun entre UDT ho FRETILIN naksobu

Mudansa polítika Indonézia nian ba prosesu autodeterminasaun iha Timor Portugés, hahú ho lansa intelijénsia mai iha Timor Portugés. Iha inisiu 1975 intervensaun governu Indonézia mai Timor Portugés komesa maka’as no la’ós ona segredu públiku. Nune’e iha inisiu fulan Abríl 1975, delegasaun ida husi Governu Indonézia ne’ebé envolve Koronel Sugianto, Koronel Soeharto no sira seluk tan halo vizita mai Timor Portugés hodi  hasoru malu ho governadór Timor Portugés no reprezentante husi partidu UDT, ASDT/FRETILIN no APODETI. Liu tiha sorumutu ne’e iha fulan ne’ebé hanesan tinan 1975, Jenerál Ali Moertopo konvida reprejentante husi UDT no ASDT/FRETILIN ba Jakrata/Indonézia hamutuk maibé hasoru malu separadamente.

Bainhira fila husi Jakarta liu tiha semana hirak tuir mai, iha loron 27 Maiu 1975, Comite Central UDT halo enkontru no deside hakotu koaliagasaun ho FRETILIN. Impaktu direta husi koaligasaun ne’ebé naksobu ne’e nu’udar dalan nakloke ba Indonézia uza preokupasaun lidere UDT sira nian kona-ba ameasa komunizmu iha Timor Portugés.  Rezultadu polítiku tempu naruk mak partidu rua refere moris ho kontradisaun durante tinan barak.

Cimeira Macau, 26-28 Juñu 1975

Iha fulan Abríl 1975, Governadór Mário Lemos Pires forma komisaun ba deskolonizasaun Timor (Comissão de Descolonização de Timor, CDT). Organiza sorumutu ho koaligasaun UDT-FRETILIN hodi ko’alia kona-ba programa deskolonizasaun ne’ebé bazeia ba direitu ukun rasik-an, governu tranzisaun no asembleia konsultivu lokál. Maibé iha loron 27 Maiu 1975,  UDT deside sai husi koaligasaun ho FRETILIN no konversasaun labele kontinua. Nu’udar resposta ba situasaun ne’e, Portugal halo planu atu realiza enkontru nivel altu ida kona-ba deskolonizasaun iha Macau.

Nune’e iha loron 26-28 Juñu  tinan 1975 realiza duni sorumutu iha Macau, ne’ebé partisipa husi Antonio de Almeida Santos, Ministru Kordinadór Entre Rejiaun, reprezentante UDT inklui APODETI no mós observadór polítika diplomátiku Indonézia  nian iha Macau. FRETILIN rekuza atu partisipa tanba prezensa APODETI ho Indonézia no mós deskonfia katak sorumutu ida ne’e nu’udar parte ida husi estratéjia Portugés  nian atu intrega Timor Portugés ba Indonézia.

Partidu polítiku sira iha Timor iha reasaun ne’ebé diferente ba desizaun prosesu deskolonizasaun ne’ebé realiza iha Macau. FRETILIN deside katak sira sei la partisipa iha governu tranzisaun ne’ebé propoin iha sorumutu ne’e maibé prontu atu tuir eleisaun jerál ne’ebé sei propoin atu akontese iha 1976. UDT simu opsaun ne’ebé propoin iha sorumutu Macau. Hafoin sorumutu ida ne’e, tensaun entre partidu sira komesa sa’e maka’as, UDT sente ofendidu tanba FRETILIN rekuza atu marka prezensa iha enkontru ne’e.

UDT Lansa Movimentu Armada 11 de Agostu 1975

Ho tensaun konflitu entre partidu sira iha Dili no iha Distritu sira manas ba beibeik hafoin koaligasaun entre UDT-FRETILIN naksobu, iha inisiu fulan Agostu 1975, UDT deside hodi delega nia Sekertáriu Jerál  Domingos Oliveira ho membru Comite Central UDT ne’ebé toma konta ba relasaun internasionál, João Carrascalão ba Jakarta hodi hasoru Prezidente Soeharto maibé ikus mai la konsege no sira hasoru deit Ali Moertopo.  Iha sorumutu ne’e, Ali Moertopo informa Delegasaun UDT nian katak sira simu informasaun husi intelenjénsia iha Timor Portugés katak FRETILIN halo ona planu atu halo Golpe iha loron 15 Agostu 1975.

Bainhira Delegasaun UDT fila husi Jakarta, liu tiha semana ida, iha loron 11 Agostu 1975, tuku Ida Madrugada (01:00 OTL) UDT halo movimentu Armada ida iha Dili hodi hadau Cede Polísia Portugés (CPP) nian, no kaptura tenente Koronel Rui Magiolo Gouveia,  hodi hadau kilat sira iha CPP no domina kedan fasilidade iha sentru Militár nian, Aeroportu no fasilidade radio nian iha Dili. Hafoin hadau CPP, lider Movimentu Armada 11 Agostu 1975, João Carrascalão hasoru governadór Mario Lemos Pires hodi deklara katak intensaun husi Movimentu Armada ne’e la’ós atu halo golpe maibé atu halakon elementu komunista sira iha Governu Timor Portugués nian laran no iha FRETILIN nia laran. Iha loron tuir mai movimentu armada ne’e hato’o nia ezijensia ba Governadór Mario Lemos Pires hodi troka elementu militár balun iha militár laran, aseleira prosesu deskolonizasaun, transfere poder ba UDT no rekoñese poder extrajudisiais UDT nu’udar Movimentu libertasaun.

Lia Maktaka: Reflesaun

Movimentu Armada UDT iha 11 Agostu 1975, hodi Timor Portugés tama ba Funu Maun-Alin iha periodu Agostu – Setembru 1975 ne’ebé mak loke opurtunidade ba invazaun Indonézia nian mai Timor-Leste iha 7 Dezembru 1975. Tinan 24 nia laran, povu Timor-Leste kontinua reziste hodi hetan direitu ba autodeterminasaun haktuir Konvensaun ONU nian haruka. Direitu ba autodeterminasaun ne’e hala’o duni iha 30 Agostu 1999 no maioria ema Timor-Leste deside hodi Ukun Rasik-an.

João Carrascalão, lider Movimentu Armada 11 Agostu 1975, iha Audiénsia Públiku CAVR nian iha tinan 2003, perante públiku, liu hosi transmisaun direta RTTL nian, hodi naran UDT nian, husu diskulpa ba povu Timor-Leste tomak ba aktu ne’ebé mak UDT halo hodi hamosu Funu Maun-Alin ne’ebé mak hamosu mós konsekuénsia ba violasaun direitus umanus oi-oin ne’ebé mak ema Timoroan sira sofre ba. 

Iha Audiénsia Públika CAVR nian kona-ba Konflitu Polítiku Internu ne’e, lider sira hosi partidu polítiku istóriku sira hotu-hotu hatudu komprimisiu atu deverzensia polítika sira sei la hakotu ho violasaun direitu umanu nian ne’ebé povu mak sei sai vítima ba konflitu sira polítiku nian.

Centro Nacional Chega!I.P.

Da Memória Á Esperança




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X