Centro Chega! Lansa Uma Memória ba Esperansa

289

Dili, Centro Nacional Chega!I.P. lansa fatuk dahuluk Uma Memória ba Esperansa ba sobreviventi sira ne’ebe mukit tanba konflitu pasadu.

Diretór Ezekutivu Centro Chega! Sr. Hugo Maria Fernandes hato’o katak Centro Nacional Chega! nu’udar entidade publiku ne’ebe iha obrigasaun hodi kontinua tulun sobreviventi sira nebe mukit liu tanba violasaun direitus umanus iha konflitu pasadu.

“Sobreviventi sira husi violasaun direitus umanus iha konflitu pasadu ne’ebé kontinua moris  iha kondisaun mukit sei presiza hetan atensaun husi Estadu” dehan diretór ezekutivu iha nia diskursu iha lansamentu iha Aldeia Nahaek, Suku Dare, Vera Cruz, Segunda-Feira (11/10/2021)

Tuir Diretór Ezekutivu, Sobreviventi sira ne’ebe identifika ona husi Centro Chega! hodi hetan apoiu liu husi programa Uma Memoria ba Esperansa mak sobrevivente ne’ebé tama iha   kategoria hetan torturasaun, vitima violasaun seksual no prizioneiru politiku sira ne’ebé nia kondisaun to’o ohin loron seidauk bele rekopera.

Iha tinan ida ne’e , Centro Chega! hamutuk ho Asosiasaun Vitima Politika Pasadu 1974-1999, halo apoiu direta hodi  hari’i uma hamutuk 11 ho medida metru 12X9  kuadradu ba sobreviventi sira, inklui Duarte Augusto da Silva, vitima husi levantamentu Marabia iha loron 10  Juñu 1980, Duarte hetan agresaun fiziku husi Tentara Nasional Indonesia (TNI) hafoin levantamentu Marabia, dadauk ne’e hetan sofre mental no kontinua moris iha kondisaun mukit durante tinan naruk nia laran.

Orsamentu ne’ebe aloka ba programa Uma Memória ba Esperansa hamutuk dolar Amerikanu $169.433,80.

Aliende apoiu direta Centro Chega! nian liu husi Uma memoria ba Esperansa, Centro Chega! mos halo kooperasaun ho Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) liu husi Programa Nasional Dezenvolvimentu Suku (PNDS) ho naran Uma ba Kbi’it Laek (UKL). Iha kooperasaun ne’e, Centro Chega! identifika no aprezenta lista sobreviventi   sira ne’ebe vulneravel liu, nune’e liu husi programa UKL, sobrevivente hirak ne’e bele mos hetan atribuisaun uma.

Programa hari’i uma ba sobreviventi tama iha programa reparasaun ne’ebe tuir lei internasional nu’udar obrigasaun estadu nian hodi estabelese programa reparasaun no asistensia ba vitima.

Reparasaun nudar medida atu hadiak fali estragu ne’ebé vitima sira hetan kona ba abuzus direitus umanus, inklui rehabilitasaun, restituisaun, kompensasaun, rekoñesimentu kona ba akontesimentu lolo’os ne’ebé  mosu, no garantia katak violasaun hirak ne’e sei la repete tan.

Tuir relatoriu Comissão Acolhamento Verdade e Reconciliacão (CAVR), Okupasaun Indonesia  iha Timor Leste hetan apoiu maka’as husi estadu sira seluk nomos organizasaun  sira. Relatoriu ne’e temi katak Estadu no Organizasaun sira ne’ebe hola parte iha konflitu ida ne’e iha responsabilidade moral no legal hodi halo reparasaun ba sobreviventi ka vitima violasaun direitus umanus ne’ebé akontese iha Timor Leste. CAVR mos relata katak internalmente violasaun lubuk ida mak komete  husi organizasaun pro independensia sira, nune’e responsabilidade internal lubuk ida mak atribui ba estadu Timor Leste nia responsablidade hodi estabelese programa ba reparasaun no asistensia ba vitima tuir mata-dalan Organizações das Nações Unidas (ONU) kona-ba direitu hodi hetan reparasaun.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X