Hamlaha Nu’udar Arma (1): Estratéjia Indonézia nian hodi manan funu-pozisionál períodu baze-apoiu 1976-1979

397

Bainhira Indonézia hahú ninia okupasaun militár ho invazaun eskala boot iha loron 7 fulan-Dezembru tinan 1975, Fretilin hamutuk ho populasaun rekua ba iha área interiór. Iha-ne’ebá Fretilin organiza rezisténsia ho karakter populár no prolongada ne’ebé obriga Indonézia tama iha funu-pozisionál ka natureza funu nian ne’ebé imposta kontrolu ba populasaun no territóriu. Atu manan funu-pozisionál ida-ne’e, militár Indonézia nia estratejia ida mak utiliza hamlaha nu’udar arma, ka kondisiona hodi akontese hamlaha, atu obriga populasaun rende ba kontrolu Indonézia nian. Artigu ida-ne’e sei deskreve dinámika hosi kontestu istórika iha-ne’ebé Indonézia utiliza hamlaha nu’udar arma hodi enforsa populasaun rende ba ninia kontrolu no dominasaun.

Konferénsia Soibada no Estratéjia funu-pozisionál (Guerra de posições)

Hafoin domina Dili, militár Indonézia haluan ninia espansaun ba invade Baucau iha loron 10 fulan-Dezembru 1975. No, komesa hosi fulan-Fevereiru até fulan-Jullu 1976, intensifika ninia operasaun hodi hadau sidade no postu administrativu prinsipál sira. Nune’e, iha fulan-Agostu 1976, bainhira kontrola totál ona sidade no postu administrativu prinsipál sira, Indonézia estabelese Kodahankam (Komando Daerah Pertahanan dan Keamanan –Komando Rejionál Defeza no Seguransa) ne’ebé indika ninia podér polítika no militár nian iha territóriu Timor. Kodahankam hafahe territóriu Timor nian ba setór operasionál hat: Oeste, Sentru, Leste no Dili.[1]

Iha sorin seluk, kuaze iha fatin hotu-hotu ne’ebé Indonézia haluan ninia espansaun bá, hafoin fó rezisténsia ne’ebé intensu Fretilin no maioria populasaun evakua ba iha área interiór. Populasaun ne’e balu organizadu, balu mobiliza ho forsa, balu tuir voluntariamente tanba tauk militár Indonézia ne’ebé, iha ninia operasaun, sempre uza violénsia hasoru sivíl: kaptura, oho, sunu uma, hadau sasan, tiru animál no destrui to’os sira.[2] Nune’e, iha área interiór, Fretilin sei domina 70 pursentu territóriu no populasaun.

Kondisaun refere hamosu problema dilematiku ne’ebé Indonézia tenke hasoru. Iha sorin ida, fornese situasaun ne’ebé kalma no kontroladu iha vila laran nune’e Indonézia bele aproveita hodi proklama vantajen sira hosi integrasaun, maibé iha sorin seluk kontraditóriu iha ninia lejitimidade tanba maioria populasaun sei iha kontrolu Fretilin nia liman ne’ebé hatudu evidénsia katak funu sei eziste.[3] Nune’e, situasaun ne’e diretamente obriga Indonézia tama ba iha kondisaun jerál funu-pozisionál (guerra de posiçoes) nian iha-ne’ebé kontrolu ba territóriu no populasaun mak sai determinante ba indika dominasaun.[4]

Kondisaun ne’ebé polítikamente favoravel ba pozisaun Fretilin nian ne’e, ezatamente sai hanesan baze materiál ba Fretilin hodi define natureza funu nian no determina ninia estratéjia. Entre loron 15 fulan-Maiu até loron 2 fulan-Juñu 1976, Fretilin realiza primeira konferénsia nasionál iha Soibada hodi deside estratéjia estruturál funu nian. Rezultadu konferénsia ne’e adopta prinsípiu tolu, katak funu sei orienta hosi diresaun polítika, sustenta liuhosi organizasaun ba pozisaun defensiva no tane hosi baze-apoiu iha-ne’ebé populasaun foti papél importante. Karakter funu ne’e rasik define nu’udar funu populár no prolongada ne’ebé sustenta ho forsa rasik.[5]

Hosi prinsípiu refere diresaun Fretilin nian ikusmai estabelese estrutura estratéjika komplementária tolu hodi define organizasaun sivíl, militár no populasaun nian, inkuli: organizasaun polítika-administrativa, organizasaun militár no organizasaun baze-apoiu.[6] Estrutura organizasuan polítika-administrativa nian hakfahe territóriu Timor nian ba iha setór neen: Fronteira Norte, Fronteira Sul, Sentru Norte, Sentru Sul, Sentru Leste no Ponta-Leste. Kada setór polítika-administrativa ne’e lidera hosi Komisariu Polítiku no ninia Adjuntu Komisariadu sira, iha ninia okos iha nível rejiaun[7] ne’ebé lidera hosi Sekretáriu Rejiaun no nível zona ne’ebé lidera hosi Sekretáriu Zona.[8] Haktuir organizasuan polítika administrativa nian, ba organizasaun militár, iha nível setór iha Komando Setór ne’ebé lidera hosi Komandante Setór, iha nível rejiaun iha Komando Rejiaun ne’ebé lidera hosi Komandante Rejiaun no iha nível zona iha Komando Zona ne’ebé lidera hosi Komandante Zona.[9]

Entretantu dezde prinsípiu funu ne’e asume karakter funu populár iha-ne’ebé partisipasaun populasaun nian sai importante tebetebes hodi fó sentidu polítika ba funu ne’e rasik, aleinde estrutura polítika-administravia no militár refere, organiza polítikamente populasaun hodi partisipa ativa iha funu sai fundamentál. Populasaun ne’ebé organizadu polítikamente hodi partisipa ativa iha funu ne’e mak temi nu’udar baze-apoiu, ne’ebé eleinde fornese apoiu lojístika, liuliu fornese apoiu polítika. Nune’e, baze-apoiu hanesan mekanizmu ba organiza povu hodi bele kontinua hola parte iha funu.[10]

Ho kriasaun baze-apoiu ne’e, ikusmai diresaun Fretilin nian mós define área funu nian ba iha zona hat. Zona libertada, liña defensiva, zona tranzisaun no zona vermella. Zona libertada mak hanesan espasu baze-apoiu nian iha-ne’ebé populasaun halo atividade sosioekonómika nian. Liña defensiva hanesan espasu entre baze-apoiu no zona tranzisaun iha-ne’ebé Falintil destaka hodi fó protesaun militár ba atividade sosioekonómika iha baze-apoiu. Zona tranzisaun hanesan área mamuk ne’ebé separa área libertada ho área ne’ebé kontrolu hosi Indonézia no sai hanesan zona kombate. Zona vermella mak hanesan zona ne’ebé domina hosi militár Indonézia nian.[11]

Hafoin define área funu nian ba zona hirak ne’e, diresaun Fretilin nian mós reajusta estrutura forsa militár nian hodi asume funsaun prinsipál sira iha zona definitiva refere, nune’e estabelese forsa ho tipu tolu: Forsa Setór, Forsa Auto-Defeza (FADE) no Forsa Intervensaun. Forsa setór hanesan kompania kombate hosi unidade regulár Falintil nian ne’ebé ninia funsaun prinsipál mak destaka iha liña defensiva hotu-hotu iha setór tomak, prinsipalmente atua kombate iha liña defensiva hodi fó seguransa ba baze-apoiu; no, dalaruma, iha zona kombate. Forsa auto-defeza, temi mós nu’udar Arma Branka, hanesan forsa komplementária ba forsa setór. Ninia funsaun prinsipál mak defende seguransa aldeia sira iha baze-apoiu no eventualmente bele destaka ba iha liña defensiva hodi ajuda forsa setór iha kombate. FADE mós responsabiliza ba postu vijilánsia sira no sai estafeta ne’ebé liga entre setór no funsiona mós nu’udar forsa rezerva ne’ebé preparadu hodi rekruka sai Falintil ka militár regulár. Entretantu, Forsa intervensaun hanesan unidade movel ne’ebé ninia funsaun mak halo atake surpreza hasoru inimigu, provoka kaos no anikila inimigu. Frekuentamente infiltra ba iha área inimigu nian no halo atake ho forma brutál iha zona vermella no retira ho rapida. Funsiona mós hanesan iska hodi atrai inimigu iha zona kombate, iha-ne’ebé kompania kombate nian (forsa setór) preparadu ona hodi rompe bainhira inimigu tama, hafoin forsa intervensaun atake ho surpreza no rapida hodi anikila.[12]

Haree hosi perspetiva polítiku-militár nian, estratéjia funu refere mak koñese nu’udar estratéjia funu-pozisionál (guerra de posições), natureza funu ne’ebé karakteriza ho kriasaun baze apoiu, organizasaun pozisaun defensiva, konstituisaun forsa militár regulár no kondusaun operasaun konvensionál, kriteriu hirak ne’ebé korresponde ho estratéjia estruturál funu nian iha leten ne’ebé adopta iha koferénsia Soibada.[13] Maske nune’e konferénsia Soibada mós fó karakter partikulár ba estratéjia jerál funu-pozisionál ne’e ho karakter ideolójika no revolusionária ne’ebé temi nu’udar funu populár no prolongada ala Maoista.[14]

Adosaun estratéjia jerál funu-pozisionál ho karakter partikulár funu populár no prolongada ala Maoista ne’e ezatamente iha ligasaun ho perspetiva ideolójika Fretilin nian rasik kona-ba saida mak funu ba independénsia. Ba Fretilin independénsia sempre iha relasaun ho revolusaun, independénsia la’ós de’it signifika hasai podér koloniál nian hodi troka ho governu Timoroan nian, independénsia sein mudansa estruturál iha soesiedade hanesan ho troka de’it koloniál tuan ho koloniál foun seluk. Ba Fretilin independénsia hanesan prosesu harii sosiedade igualitária liuhosi halakon situasaun koloniál nian ne’ebé fundamenta ba esplorasaun minoria hasoru maioria. Prosesu ba halakon estrutura koloniál ne’e mak hanaran revolusaun, tan ne’e adosaun estratéjia luta refere mai hosi komprensaun Fretilin nian katak Timor envolve hela iha funu revolusionária ba independénsia totál.[15]

Tan ne’e Fretilin haree katak funu la’ós de’it signifika konflitu militár entre ezérsitu armada hosi parte rua, maibé funu povu nian rasik. Maske konsidera katak hosi perspetiva puru militár nian, fatór determinante ba manan funu mak forsa militár no ekonomia, maibé Fretilin fiar katak podér no vontade populár mak sei sai fatór ne’ebé determinante liu no ida-ne’e bele haforsa ba bebeik liuhosi edukasaun no mobilizasaun. Tan ne’e baze-apoiu sai fundamentál, la’ós de’it atu fornese apoiu lojístika, maibé sai baze iha-ne’ebé podér populár nian estabelese liuhosi edukasaun no mobilizasaun refere.[16] Ida-ne’e korresponde ho prinsípiu jerál teoria funu populár Mao Tze Tung nian katak funu revolusionária hanesan funu masa nian, so bele hala’o liuhosi mobiliza no sadere ba masa. Ezérsitu militár hala’o funu la’ós ba interese funu nian de’it, maibé ho objetivu atu halo propaganda iha masa nia let, organiza no ajuda masa hodi estabelese podér polítika revolusionária nian.[17]

Prinsípiu ideolójika refere mak sai hanesan fundamentu ba konferénsia Soibada hodi asegura atu populasaun nafatin iha área interiór no organiza ba envolve iha funu tuir prinsípiu funu populár no prolongada nian. Iha-ne’ebé, hosi aspetu militár nian, implika hili estratéjia jerál funu-pozisionál nian hodi kria pozisaun defensiva ne’ebé asegura prosesu reorganizasaun sosiál revolusionária iha baze-apoiu iha kontestu ba harii podér populár nian. Nune’e, iha períodu ida-ne’e, tanba ninia importánsia polítika no ideolójika refere, baze-apoiu mak sai hanesan sentru ba organiza estratéjia militár nian. Aleinde ninia importánsia polítika no ideolójika ne’e, ba Fretilin ezisténsia baze-apoiu nian mós rezolve kontradisaun sobre lejitimidade RDTL nian nu’udar nasaun no estadu ne’ebé foin proklama ninia independénsia no funu hela hasoru okupasaun inimigu hosi rai li’ur. Signifika, ezisténsia baze-apoiu nian sai hanesan justifikasaun verdadeira katak RDTL luta ho integridade territórial tomak nu’udar nasaun no estadu soberanu ida.[18]

Maske nune’e, adosaun estratéjia jerál funu-pozisionál ho karakter partikulár funu populár no prolongada iha konferénsia Soibada ne’e la atinje ho unanimidade. Akontese kontradisaun ideia entre lideransa sira Fretilin nian no mós komandante militár sira, liuliu kona-ba ezisténsia populasaun nian no formasaun baze-apoiu ne’e rasik. Ba Xavier do Amaral ezisténsia populasaun nian sei hasusar Falintil hodi atua funu tanba hatodan sira ho obrigasaun atu defende populasaun, tan ne’e sujere atu populasaun rende ba inimigu, liuliu idozu no labarik sira, hirak-ne’ebé isin forte de’it mak nafatin hela hodi funu hamutuk ho Falintil. Pozisaun Xavier do Amaral nian ne’e hetan apoiu hosi komandante Falintil sira, liuliu eis sarjentu sira ezérsitu Portugés nian ne’ebé haree funu hosi perspetiva puru militár nian. Ba sira luta populár no prolongada la apar ho situasaun Timor nian. Populasaun tenke rende hodi labele sai todan ba Falintil. Amunisaun limitadu no laiha ajuda internasionál, nune’e sei hotu lais bainhira tenke utiliza hodi fó seguransa ba populasaun. Funu mós sei naruk, nune’e di’ak liu amunisaun ne’ebé iha utiliza hodi atake inimigu duke uza hodi defende populasaun.[19]

Nune’e, hosi perspetiva puru militár nian kestaun mak oinsá atu duni sai inimigu, entretantu ba lider Fretilin sira ne’ebé haree funu ida-ne’e nu’udar funu revolusionária, haree katak funu hanesan mós ho revolusaun atu halakon klase sosiál iha sosiedade, tan ne’e tenke hala’o hamutuk ho povu, ne’e-duni haruka populasaun ba rende hanesan traisaun ba luta libertasaun nasionál nian.

Sistema Produsaun Ai-han iha Baze-Apoiu

Nune’e, hafoin konferénsia Soibada, Fretilin organiza área reta guarda ka área determinadu sira iha-ne’ebé populasaun konsentra bá hafoin rekua hosi atake militár Indonézia nian iha tinan 1976 sai baze-apoiu. Iha-ne’ebá Fretilin organiza populasaun hodi hala’o programa prinsipál sira iha área produsaun agrikola, saúde, edukasaun, kultura no libertasaun feto nian.[20] Programa hirak ne’e implementa hodi apoiu funu no, iha tempu hanesan, halo reorganizasaun sosiál revolusionária ba hakalon klase sosiál.[21] Atu asegura programa hirak ne’e la’o ho susesu, Fretilin estabelese ninia instrumentu organizasionál sira hodi jere. Liuliu ativa no haluan estrutura organizasaun rua ne’ebé antes invazaun eziste ona ba iha setór tomak: Organizasaun Populár Juventude Timorense (OPJT) no Organizasaun Populár Mulher Timorense (OPMT). Kuadru no membru sira hosi organizasaun rua ne’e, hafoin simu edukasaun polítika iha sentru formasaun polítika sira, organiza ba iha grupu brigada no ekipa ativista oioin atu apoiu estrutura Fretilin nian iha nível zona até aldeia hodi organiza populasaun ba implementa programa refere.

Prinsipalmente iha kontestu produsaun ai-han nian hodi sustenta konsumu populasaun nian no forsa Falintil sira, serbisu produsaun agrikola nian hala’o ho métodu koletivu hosi populasaun ne’ebé organizadu ba iha ekipa. Área agrikultura ne’e rasik hafahe ba tipu tolu: propretária privada, koperativa no propriedade estatál. Populasaun ne’ebé organizadu ba iha ekipa sei hala’o serbisu koletiva no rotativamente iha área definitiva hirak ne’e.

Área agrikultura ne’ebé define nu’udar proprietária privada sei hala’o hosi membru ekipa determinadu hotu-hotu no ninia rezultadu nafatin sai proprietária privada ba família partikulár ida nian. Área koperativa nian define nu’udar área ne’ebé sai propriedade koletiva ba membru ekipa tomak, nune’e hala’o hosi membru ekipa tomak no ninia rezultadu mós fahe ba membru ekipa tomak. Entretantu, ba propreidade estatal nian, sei hala’o hosi ekipa hotu-hotu no ninia rezultadu sei utiliza ba sustenta nesesidade estadu nian, liuliu hodi fó han ba forsa Falintil sira, membru estrutura sivíl, idozu, kbiit-laek sira no mós rai iha armazen nu’udar rezerva. Liuhosi métodu ida-ne’e mak Fretilin intensifika produsaun ai-han nian hodi sustenta nesesidade lojístika funu nian. [22]  

Aleinde fila rai ka halo to’os, mekanizmu refere mós implementa ba atividade produsaun ai-han atu sustenta nesesidade imediata ekipa ba kee maek, kumbili no taa akar. Ai-han refere, maek, kumbili no akar mak hanesan ai-han prinsipál ba nesesidade imediata enkuantu hein hela rezultadu to’os nian. Ho mekanizmu ida-ne’e, maske esperiénsia iha fatin ida ho fatin seluk la hanesan, maibé jeralmente até primeira metade 1977 produsaun ai-han nian la’o ho di’ak tebes. Nesesidade konsumu populasaun nian kuaze sustentadu nune’e mós forsa Falintil sira, tan ne’e seidauk iha kondisaun moras no mate tanba hamlaha ne’ebé mak masivu. Iha fulan-Maiu 1977, Alarico Fernandes relata iha ninia relatóriu katak volume produsaun ai-han nian atinje ona volume másima ne’ebé Portugés atinje durante períodu koloniál, iha-ne’ebé akontese hamlaha no moras. Agora hamlaha redús tiha ona kompara ho iha períodu koloniál nian.[23]

Serku anikilamentu: hamlaha nu’udar arma                           

Estratejia funu-pozisionál Fretilin nian ne’e ezatamente implika ba pozisaun Indonézia nian. Liuliu oinsá atu defende lejitimidade hosi ninia okupasaun iha mundu internasionál, ba sá 70% populasaun no territóriu sei domina hosi Fretilin. Iha loron 12 fulan-Dezembru 1975, semana ida hafoin invade Dili, Asembleia Jerál Nasaun Unidu nian hasai rezolusaun ho númeru 3485 ne’ebé ezije Indonézia hodi retira ninia tropa hosi Timor. Tan ne’e Indonézia tenta atu formaliza lalais integrasaun, harahun rezisténsia, kontrolu territóriu no populasaun tomak, no deklara katak funu pasifikada tiha ona.  

Responde ba nesesidade ne’e, Indonézia instala kedas governu provizóriu ho naran Pemerintahan Sementara Timor-Timur (PSTT) iha loron 17 fulan-Dezembru 1975. No, iha fulan-Maiu 1976, iha tempu hanesan bainhira konferénsia Soibada la’o hela, liuhosi lei Nú. 1/AD/1976 Indonézia estabelese orgaun lejislativa hanaran Dewan Perwakilan Rakyat Daerah (DPR-D) Timor-Timur. Iha loron 31 fulan-Maiu 1976, orgaun lejislativa ne’e konvoka plenária ho asuntu prinsipál mak deside futuru Timor nian. Plenária ne’e rezulta petisaun ne’ebé ezije ba governu Indonézia nian hodi simu no legaliza imediata integrasaun totalmente sein referendu. Bazeia ba petisaun ne’e, iha loron 15 fulan-Jullu 1976 Dewan Perwakilan Rakyat (DPR-RI) aprova lei númeru 7/1976 kona-ba integrasaun no estabelesementu provínsia Timor-Timur nian. Hafoin, iha loron 17 fulan-Jullu 1976, Majelis Permuswaratan Rakyat (MPR-RI) promulga no Timor formalmente sai provínsia ba 27 hosi Republika Indonézia.[24]

Maske hetan rezeisaun bainhira aprezenta asuntu ne’e iha Asembleia Jerál Nasaun Unidu nian iha fulan Dezembru 1976,[25] ba Indonézia ho formalizasaun ida-ne’e singifika asuntu Timor nian hotu ona. Hein ba halo operasaun militár nian para haluan ninia kontrolu ba territóriu no populasaun hodi haforsa ninia lejitimidade. Iha kontestu ida-ne’e mak rezultadu konferénsia Soibada nian sai kontrapodutivu tebetebes ba Indonézia nia interese hodi lejitima lalais integrasaun. Desizaun atu asegura povu nafatin iha área interiór halo Indonézia sai sujeita ba situasaun funu-pozisionál nian, iha-ne’ebé sein kontrolu ba maioria populasaun, Indonézia nia podér polítika no militár nian sai inferiór politikamente.

Situasaun ne’e mak sai kontestu ba implementasaun ofensiva militár masivu ho naran Operasi Penumpasan ne’ebé ikusmai Fretelin temi nu’udar kampaña serku anikilamentu.[26] Liuhosi operasaun ne’e Indonézia planeia atu harahun Fretilin antes votasaun Asembleia Jerál Nasaun Unidu nian iha fulan-Novembru 1978, nune’e bele manan votu hosi nasaun naun-aliadu sira ho argumentu katak Timor susesu ona integradu ho Indonézia no laiha ona rezisténsia ne’ebé efetivu hosi Fretilin. Tan ne’e, atu asegura ninia susesu, iha operasaun ne’e Indonézia mobiliza forsa militár ho másima, envolve tropa na’in 33,000 hosi batallaun sira marina no infantaria nian.[27] 

Iha ninia implementasaun, atu asegura nesesidade ba kontrolu totál ne’e, kampaña serku anikilamentu nian hatuur objetivu prinsipál rua. Primeiru, destroi lideransa Fretilin nian, segundu, obriga populasaun atu husik área interiór hodi mai rende iha kontrolu Indonézia nian. Partikularmente, atu atinje ninia objetivu segundu: halo populasaun mai rende, iha-ne’e mak Indonézia utiliza estratéjia ‘hamlaha nu’udar arma’ liuhosi asaun sira hodi destroi fonte ai-han no sistema agrikultura iha área interiór hodi enforsa kondisaun hamlaha ne’ebé sei obriga populasaun mai rende.[28]

Faze dahuluk kampaña serku anikilamentu nian hahú iha fulan-Setembru 1977 até fulan-Janeiru 1978. Komesa ho serka Fronteira Norte iha fulan dahuluk hafoin avansa ba atake setór Fronteira Sul iha fulan-Novembru no filafali mai atake Fronteira Norte, partikularmente Bazartete iha fulan-Janeriu 1978. Durante períodu serka, Indonézia lansa bombardamentu navál no aéreu ne’ebé intensivu, tarjeta direitamente ba abitasaun sira populasaun nian iha baze-apoiu no plantasaun sira ne’ebé sai fonte ai-han.

Mezmu konsege halo destruisaun signifikante ba vida populasaun nian: harahun to’os no plantasaun, hamate populasaun na’in 2,000 no kaptura atus ba atus, objetivu prinsipál hosi serka ne’e nafatin la atinje. Indonézia tenta atu dudu populasaun hosi setór Fronteira Norte no Fronteira Sul nian hodi ba hotu iha área sentru nian nune’e bele serka no kaptura dala ida, maibé ida-ne’e la atinje. Iha loron 19 fulan-Janeiru 1978, Radio Maubere relata katak tropa Indonézia nian falla atu konkista área libertada iha parte Oeste, rejiaun ne’ebé ho densidade populasaun aas tebes entre 150,000 até 200,000. Maioria populasaun konsege eskapa ba iha área ne’ebé seguru, no Falintil mós konsege hadau filafali pozisaun estratéjiku balu, liuliu iha setór Fronteira Sul.[29]

Maske nune’e, durante períodu ne’e kondisaun populasaun nian iha ona kondisaun ne’ebé alarmante. Serku ne’ebé obriga populasaun tenke muda, dalabarak sein ransu ne’ebé natoon, no ho to’os sira no fonte ai-han ne’ebé hetan destruisaun, halo populasaun hasoru ona kondisaun falta ai-han ne’ebé sériu no komesa enfrenta hamlaha. Iha indikasaun katak dezde finais 1977, problema kona-ba oinsá atu trata ema moras, kanek no fó han ba populasaun sai presaun boot ba Fretilin. Iha ninia sasin ba CAVR, Xavier do Amaral deskreve katak laiha aimoruk atu trata no falta ai-han halo índise mortalidade populasaun nian sa’e.[30]

Kondisaun ne’e hamoris filafali debate entre lideransa Fretilin nian kona-ba ezisténsia populasaun nian iha funu, populasaun tenke ba rende ka nafatin iha baze-apoiu, nune’e intensifika kontradisaun interna iha Fretilin nia laran ne’ebé mosu ona dezde konferénsia Soibada. Iha momentu ida-ne’e mak Xavier do Amaral hetan kaptura no hasai hosi ninia kargu nu’udar prezidente tanba deskonfia halo kontaktu ho militár Indonézia nian hodi haruka populasaun ba rende, nune’e mós kuadru sivíl no komandante militár sira ne’ebé konsidera nu’udar ligasaun Xavier nian barak mak kapturadu no hetan ezekusaun.[31]

Fretilin rasik, antes kampaña serku anikilamentu ne’e hahú, realiza ona segunda konferénsia nasionál iha Laline, fulan-Maiu 1977. Iha-ne’ebé Fretilin adota ona Marxizmu-Leninizmu nu’udar baze ideolójika ofisiál Fretilin nian, nune’e importánsia hosi ezisténsia povu nian iha baze-apoiu mais determinante liu ona. Tan ne’e ideia sira kona-ba povu rende no negosiasaun ho inimigu la tolera ona. Pozisaun ne’e ho forte tebetebes espresa iha deklarasaun ideolójika konferénsia Laline nian ne’ebé Sera Key, Komisariu Politiku setór Ponta-Leste nian, lee iha Radio Maubere hafoin konferénsia, katak: movimentu libertasaun ne’e intimamente liga ho povu, koñese ninia problema, buka atu rezolve ho forma foun: kria estrutura foun ne’ebé kondús tipu relasaun foun entre ema ho ema ne’ebé mais justa no igualitária. Marsa ba vitoria ne’e inevitavél, halakon inimigu ne’e kestaun tempu. Tan ne’e konversa ho inimigu signifika komete erru boot ne’ebé bele lori dezastre ne’ebé mak labele rekupera ba iha povu: negosiasaun ne’e nunka, vitoria ne’e kestaun tempu.[32]       

Entretantu, iha bailoro fulan-Maiu 1978, Indonézia hahú hikas ninia faze daruak kampaña serku anikilamentu nian. Iha faze daruak ne’e Indonézia mai ho ekipamentu militár ne’ebé di’ak liu. Tanba iha fulan-Abril 1978, Indonézia susesu atinje akordu ho British Aeroespace hodi sosa aviaun funu nian ho tipu Skyhawk ualu no sosa tipu A-4 Skyhawk neen nolu hosi Amérika. Aviaun hirak ne’e dezeña espesifikamente ba misaun bombardamentu hasoru funu gerrilla nian no iha kapasidade atu halo rajada ba fatin ne’ebé luan ho kilat musan no bomba ho nível esplosividade aas sira nune’e efetivu tebetebes ba apoiu ninia operasaun. [33] 

Faze daruak kampaña serku anikilamentu ne’e foku ba serka área sentru nian. Komesa ho destrui Lekidoe iha fulan Juñu no avansa ba kontrolu Remexio iha fulan Jullu,[34] kontinua ba iha área Same, Kablaki, Fatuberliu, até área Manatutu, Laklo, Laklubar no Natarbora iha fulan-Agostu.[35] Ho ekipamentu funu ne’ebé di’iak, no tempu bailoro maran ne’ebé suporta, Indonézia hatuun bomba ne’ebé sunu no harahun plantasaun sira. Nune’e, ho fonte ai-han ne’ebé laiha ona, no atake konstanta ho bombardamentu hosi Indonézia, populasaun barak mak mate tanba hamlaha no komesa rende nadodon ona ba militár Indonézia,[36] maske desizaun ofisiál kona-ba rendesaun ne’e rasik seidauk foti. Iha períodu ne’e, hanesan militár Indonézia relata ba embaixadór Austrália ne’ebé vijita Timor iha inísiu fulan-Setembru 1978, katak aprosimada iha populasaun na’in 125,000 mak mai rende ona, no metade hosi númeru ne’e mak sofre kólera, malária, tuberkuloze no malnutrisaun ne’ebé séveru.[37] 

Susesu iha faze segundu, Indonézia lansa faze terseiru no finál kampaña serku anikilamentu ne’e iha fulan-Setembru 1978, tarjeta ba baze-apoiu da-ikus Fretilin nian ne’ebé sei eziste: Matebian. Baze Matebian ne’e rasik Fretilin konsidera nu’udar área reta guarda nian, nune’e sai mós armazen ai-han estensiva, tan ne’e Falintil defende ho forte. Konsidera ida-ne’e, serku ba Matebian ne’e Indonézia koordena ho koidadu tebes, envolve batallaun sira hosi Kostrad, infantária naun-organiku, batallaun kombate, marina no forsa aéreu.[38] Kuaze iha 16 batallaun mak envolve iha serku ne’e.[39] Batallaun hirak ne’e avansu hosi diresaun oioin uza formasaun militár L.[40]

Lideransa Fretilin nian ne’ebé konxiénte ona katak Indonézia besik atu lansa ninia serku, imediatamente orienta populasaun atu muda ba área protezidu iha liña kotuk foho Matebian nian. Kuaze populasaun 140,000 mak konsege muda ba área protezidu ne’e. Iha liña oin, durante semana balu nia laran Falintil envolve iha kombate direta hodi satan avansu Indonézia nian, kuaze batallaun 5 mak Falintil konsege destrui.[41] Maske nune’e, ho bombardamentu intensiva loron-loron direta ba foho Matebian, populasaun no liña defensiva, ikusmai iha finais fulan-Novembru Falintil sofre ona derrota ne’ebé boot tebes.[42]

Iha situasaun ne’e, entre loron 20 até 28 fulan-Novemberu 1978, komité sentrál Fretilin nian konvoka reuniun iha Werun, parte Viqueque nian. Reuniaun ne’e rezulta mudansa signifikante iha polítika no estratéjia funu nian. Iha-ne’ebé finalmente lideransa Fretilin nian deside katak enkoraja populasaun hodi bele ba rende ona, no estratéjia funu nian muda hosi funu-pozisionál ba iha funu-gerrilla. Fretilin fiar katak populasaun bele sobrevive bainhira sira ba rende, no espera katak populasaun bele sai fonte ba apoiu ai-han no informasaun hosi área ne’ebé Indonézia kontrola bá.[43] Nune’e, hato’o mensajen ikus ne’ebé kle’an: isin bele fó ba Indonézia, maibé fuan nafatin ba ukun rasik-an.[44] 

Ho derrota baze Matebian ne’e, no desizaun atu populasaun bele ba rende ona ne’ebé espalla lalais ba iha setór tomak, marka Fretilin nia derrota iha funu-pozisionál ho konteudu ideolójika funu populár no prolongada. Indonézia sei kontinua ninia operasaun até fulan Fevereiru-1979 ba restante populasaun ne’ebé sei eziste iha área interiór. Kuaze iha fulan-Fevereiru nia laran populasaun nadodon ona ba rende iha kontrolu Indonézia nian, tan ne’e iha fulan-Marsu 1979 Indonézia deklara katak funu pasifikada tiha ona. No, nu’udar simbolu, liuliu atu fó impresaun ba públiku internasionál nian, iha loron 26 fulan-Marsu 1979, Indonézia ofisialmente dizolve Komando Tugas Gabungan Seroja ne’ebé estabelese dezde 6 Dezembru 1975 ho misaun partikulár atu inkorpora Timor-Portugés ba iha territóriu Indonézia nian.[45]

Susesu Indonézia nian hodi derrota Fretilin iha funu-pozisionál no manan kontrolu totál ba populasaun ne’e, aleinde fatór militár sira seluk ne’ebé determinante,[46] la sees hosi efetividade bombardamentu aéreu nian liuliu utilizasaun bomba napalm ne’ebé suporta ninia etratéjia hamlaha nu’udar arma. Tipu bomba ne’ebé kontein substánsia petrokímika, hanesan gazoel ka óleo, ne’ebé iha kapasidade hodi hamosu fogu ne’e,[47] hafasil Indonézia hodi harahun fonte ai-han sira no enforsa kondisaun falta ai-han no hamlaha ne’ebé séveru nune’e obriga populasaun sira mai rende, tantu antes baze Matebian nian rahun no desizaun kona-ba ida-ne’e foti.[48]

Dezde finais fulan-Setembru 1977, bainhira laloran primeiru ba kaptura no rendisaun masiva populasaun sira hosi área interiór nian akontese, áte inísiu tinan 1979, kuaze iha populasaun ho kuantidade 300,000 até 400,000 maka rende ona ba kontrolu Indonézia nian.[49]

Hosi Yazalde Manaka Savio

Artigu ida-ne’e hanesan parte ida hosi estudu antesendénsia ida sobre peskiza Hamlaha Sitemátiku iha Períodu Konflitu 1975-1985 ne’ebé inisia hosi Centro Nacional Chega! Eskritor hanesan Ofisial Peskiza iha Centro Nacional Chega!

 

Nota Rodapé

[1] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 215.

[2] Investigasaun CAVR nian dekobre tipu sira hosi evakuasaun ne’e. Nu’udar ezemplu haree parte 7.3: Forced Displacement and Famine, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. II, 2013, P. 1189-1224.

[3] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 78.

[4] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 85-86.

[5] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 435.

[6] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 91.

[7] Tama iha tinan 1977 bainhira serku anikilamentu hahú no zona libertada nian sai klo’ot, lideransa Fretilin sira hasai nivél administrativa rejiaun ne’e no zona hatuur direta iha administrasaun setór nian. Haree Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 422

[8] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 420-423.

[9] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 424.

[10] Haree esplikasaun Xanana Gusmao nian iha CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 426.

[11] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 100-101.

[12] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 102.

[13] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 91.

[14] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 435-436. Haree mós nota rodapé iha pájina refere ne’eb’e esplika kona-ba orijen hosi estratéjia luta popular no prolongada.

[15] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 432.

[16] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 435.

[17] Haree A Synechia, On the People’s War and the Contribution of Mao Zedong, Documents of the International Seininar on Mao and People’s War Held in December 1989 ot he 105th Birth Anniversary of Mao Zedong, Vanguard Multimedia Foundation, 1999, P. 228.

[18] Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 94..

[19] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 441.

[20] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 426.

[21] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 434-35.

[22] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 427.

[23] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 221.

[24] Haree Pusat Sejarah dan Tradisi TNI, Sejarah TNI Jilid IV (1966-1983), (Jakarta: PSTN), 2000, P. 150.

[25] Delegasaun Indonézia nian aprezenta prosesu formalizasaun ba integrasaun ne’ebé temi nu’udar act of self-determination ne’e iha Aseinbleia Jerál Nasaun Unidu fulan-Dezembru maibé hetan rezeita no hasai rezolusaun númeru 31/53 ne’ebé rejeita Indonézia nia anexasaun iha Timor no reklama filafali hodi realizasaun aktu auto-determinasaun ne’ebé aseitavál internasionalmente. Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 218.

[26] Haree, Pusat Sejarah dan Tradisi TNI, Sejarah TNI Jilid IV (1966-1983), (Jakarta: PSTN), 2000, P. 150-151.

[27] Haree Clinton Fernandes (?), Indonesia’s Military Strategy in the Invasion of East Timor, http://www.fundasaunmahein.org/wp-content/uploads/2011/06/Indonesias-military-strategy-in-the-invasion-of-East-Timor.pdf.

[28] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 27.

[29] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 28-29.

[30] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 222.

[31] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 223

[32]Haree Abilio Pires Lousada, A Luta Armada Timorense Na Resistênsia A Occupação 1975-1999, (Lizboa: Tribuna), 2013, P. 106.

[33] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 30.

[34] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 31.

[35] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 225 no 433.

[36] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 224-225.

[37] Haree Clinton Fernandes (?), Indonesia’s Military Strategy in the Invasion of East Timor, http://www.fundasaunmahein.org/wp-content/uploads/2011/06/Indonesias-military-strategy-in-the-invasion-of-East-Timor.pdf.

[38] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 226.

[39] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 32.

[40] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 227.

[41] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 33.

[42] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 32.

[43] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. II, 2013, P. 1226.

[44] Mensajen ne’e sai hanesan liafuan ne’ebé memoravél tebetebes ba populasaun hirak-ne’ebé konsege esperiénte luta iha períodu baze-apoiu nian. No, ba populasaun barak, liafuan ne’e sai hanesan palavra de ordem hodi kontinua luta.

[45] Haree Carmel Budiardjo no Liem Soei Liong, The War Against East Timor, (London: Zed Books), 1984, P. 36.

[46] Fatór determinante liu mak realidade katak lahanesan ho Xina ne’ebé iha rai luan nune’e populasaun bele hakiduk ba iha área reta guarda ne’ebé inimigu labele alkansa, fatór ne’eb’e sai kondisaun absoluta ba estratéjia luta popular no prolongad ne’e, iha Timor laiha. Fretilin nia baze sira kuaze Indonézia bele alkansa, tantu hosi terrestre, aero no tasi. Haree Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. I, 2013, P. 433.

[47] Definisaun tuir Britannica.Com, Haree, Napalm, https://www.britannica.com/science/napalm.

[48]Haree Gerry Van Klinken, Death by deprivation in East Timor 1975-1980, https://sites.tufts.edu/reinventingpeace/2012/04/17/death-by-deprivation-in-east-timor-1975-1980/#:~:text=Intentionally%20or%20otherwise%2C%20war%20readily,impoverished%20East%20Timor%20in%201975.

[49] Haree CAVR, Chega! The Final Report of the Timor-Leste Commision for Reception, Truth and Reconciliacion (Jakarta: KPG In Cooperation with STP-CAVR),  Vol. II, 2013, P. 1226.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X