Chega! Recommendation 05

05: Proteje & Promove DH Atraves Instituisaun Hirak Neébe Efetivu

1664

5.4 Servisu Publiku Neébe Efetivu

Servisu publiku iha Timor-Leste duranti okupasaun Indonesia, iha aspetu negativu bar-barak, tanba Indonesia nia burokrasia bar-barak n’ebe sai parte ida husi: Sistema n’ebe hetan influensia bo’ot husi politika, sistema sentralizadu, desizaun husi leten mak mai karaik, koruptu, funsionariu barak-liu, la efisienti, gasta governu nia rekursu arbiru deit no la hetan konfiansa husi komunidadi. Familia hirak n’ebe iha relasaun diak ho elite lokal ho funsionariu publiku sira, hetan asesu ba servisu baziku lais no baratu liu. Korupsaun, despeza bo’ot no fo’o osan husi kot-kotuk, no relasaun pesoal iha servisu publiku nia laran sai nudar pratika hirak n’ebe makas hasoru ema kiak sira.

Ohin loron sistema iha Timor-Leste, hanesan contrapartida ho Indonesia, n’ebe sei fraku no metin hela hela iha “encarceramento institusional”, hodi kaer ba estrutura antigu, ba instituisaun foun n’ebe foin mak mosu, nune’e mos ba kultura. Atu fo’o servisu ekonomiku, sosial no kultural ida n’ebe sidadaun Timor-Leste hot-hotu nia direitu hanesan direitus humanus, funsionariu publiku tenki politikamente imparsial, hetan nomeasaun no promosaun tuir sira nia meritu, no sai ema n’ebe iha integridadi no kompetensia profesional no karakterizadu husi karakter n’ebe forti kona ba dever no servisu.

Komisaun Rekomenda:

5.4.1 Rekrutamentu ba servisu publika tenki bazeia ba oportunidadi n’ebe hanesan no ho meritu, lao’os tanba afiliasaun politika, no fo’o aten brani ba feto sira hodi halo aplikasaun no okupa pozisaun lideransa iha Governu nia burokrasia.
5.4.2 Treinu hirak n’ebe fo’o ba funsionariu publiku sira tenki koalia li-liu mos kona ba sidadaun Timor-Oan nia direitus ba servisu hirak n’ebe defende no kaer metin sira nia direitus ekonomiku, sosial no kultural, la liu husi diskriminasaun no atu treinu ida ne’e hametin pratika liu husi evaluasaun regular kona ba funsionariu nia k’nar, hametin opiniaun konstrutiva husi sidadaun sira, inkluindu alegasoens kona ba fo’o osan husi kotuk, no rekompensa funsiunariu hirak n’ebe halao lolos sira nia knar.
5.4.3 Governu nia Ministru sira no funsiunariu publiku n’ebe senior inkluindu iha distritu sira, pratika responsabilidadi liu husi informa sidadaun sira kona ba politika no servisu, konsulta ho grupu n’ebe iha interese no prontu atu fo’o informasaun ba inprensa, no mos liu husi Parlamentu Nasional regularmente atu bele hatan perguntas no rona Membru sira nia preokupasaun.
5.4.4 Alegasoens ka evidensias kona ba padronado, favoritismu, fo’o osan husi kotuk ka abuza governu nia propriedade  no ekipamentu, mesmu ke ki’ik-oan hela, tenki investiga no rszolve kedas, imparsialmente no tuir dalan n’ebe transparenti, no sira n’ebe maka hetan sala fo’o sansaun ida n’ebe maka apropriadu.
5.4.5 Orsamentu, despeza no auditoriu husi departamentu governu niian no husi agensia sira publika tiha no sujeitu ba publiku nia escrutinio/pesquisa minuciosa.
5.4.6 Organizasaun sosiedadi sivil no inprensa informa ba sidadaun hot-hotu kona ba sira nia direitus n’ebe iha relasaun ho servisu fo’o no responsabilidadi governu nian, nune’e mos dezenvolve mekanismu atu rekonhese no rekompensa pratika n’ebe diak-liu iha servisu publiku.




Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

error: Alert: Chega! Area Protejidu!
X