Díli – (11 Jullu 2025), Oan husi Sobrevivente nain 10 mak hanesan, Januario Gomes, Domingos Coliac Barreto de Carvalho, Flora de Jesus Moniz, João Oscar fendi Cono Maniquin, Lelia da Costa Soares, Graziela Marcal Amaral, Fortunato Lobo, Chelin Santos Pereira Amaral, Jose Joanico Artur Carvalho Sarmento Freitas no Lelinha Baquita Pereria de Jesus Saldanha asina kontratu ho Centro Nacional Chega!I.P no Fundo de Desenvolvimento do Capitál Humano (FDCH). Serimonia asina kontratu ne’e hala’o iha Centro Chega! Antigo Comarca Balide, iha ámbitu selebrasaun aniversáriu Centro Chega! ba dala-8 ho tema “Memória Koletiva Dalan ba Rekonsiliasaun”.
Dokumentus ofisial ne’e, asina husi bolseiru sira, Diretór Ezekutivu Centro Chega!, Hugo Maria Fernandes no Diretór Ezekutivu FDCH, Júlio Aparicio. Objetivu prinsipal husi asina kontratu ne’e, mak atu atribui bolsa estudu ba estudante sira hodi kontinua sira nia estudu nivel ensinu superior iha Díli hanesan, Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ), Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL), Instituto Superior Crsital (ISC), Dili Institute of Technology (DIT) no Institute Of Business (IOB).
Iha biban ne’e, Centro Chega! mos asina Nota Entendementu ho Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL) iha área edukasaun nian liu-liu implementasaun Modul Chega! iha UNITAL. Centro Chega! asina mos Nota Entendementu ho French Cooperation iha área edukasaun no kultura nian. No ikus Vise Ministru Asuntu Parlamentar (VMAP) reprezenta Primeiru Ministru (PM) no Ministru Prezidensia Konsellu Ministru (MPCM) halo lansamentu ba Relatóriu Annual Centro Chega! tinan 2024.
Serimonia hirak ne’e akompaña husi Membru Governu, Korpu Diplomatiku, Organizasaun Rezistensia Juvenil, Sosiedade Sivil, Grupu Traballu Prosesu Rekonsiliasaun Timoroan (GT-PRT) no entidade sira seluk.
Diretór Ezekutivu Chega!, Hugo Maria Fernandes destaka importansia husi serimonia, agradesementu ba parseiru sira, governu no estadu ba apoiu Chega! durante tinan-8, “atijimentu ne’ebé ami lakoi hateten katak importante maibé nu’udar progresu ida”.
Diretór relata progresu ne’ebé Centro Chega! halo ona tinan 2024 mak, aspeitu prezervasaun memória, harii ona Muzeu Memórial Munisipal 5 mak hanesan Museu Memórial Munisipal Manatuto, Viqueque, Aileu, Covalima, Bobonaro no tinan ida ne’e, sei harii tan Museu Memórial Munisipal Manufahi. No mos mudansa signifikante iha Museu Chega!, harii uma memória esperansa ba sobrevivente sira hamutuk 26, apoiu bolsa estudu ba sobrevivente nia oan, iha tinan kotuk bolseiru ida husi Centro Chega! gradua ona iha Instituto Ciensia da Sude, no seluk tan.
Servisu importante ne’ebé Centro Chega! kontinua mak, iha semana rua liu ba, submete ona Nota Konseitu reparasaun ba Vise Ministru Asuntu Parlmentar (VMAP) atu hatutan ba iha Konsellu Ministru (KM), atu estadu atribui sertifikadu rekoñesimentu ba vitima no sobrevivente sira ne’ebé rezulta husi konflitu naruk husi 1974-1999.
Iha biban ne’e, Diretór Ezekutivu Fundo de Desenvolvimento do Capitál Humano (FDCH), Júlio Aparicio fo liafuan tolu ba CNC I.P “Mate Ka Moris Ukun Rasik-an”. Mate, kuandu ita rona mate ne’e simbolu katak iis kotu ona laiha ona terus, susar, tanis, triste, maibé keta haluha, ita bele ukun-an tanba ema barak mate, ema barak terus, ema barak tanis, ema barak susar tanba ne’e mak ohin loron ita tur iha ne’e ita sei ko’alia terus. Hau husu ba ita hotu servisu ba povu ida ne’e rai ida ne’e ho neon ho laran. Wainhira ita boot servi ema hotu ho neon ho laran ita boot sei sente terus ida ne’e mak dehan mate.
Moris, agradese ita hotu sei moris sei konta ita nia istória maibé iha ema barak mate ho sira nia mate ita ukun-an, tanba ne’e moris ne’e labele ita mak dehan hau moris, maibé ita nia moris ne’e, bele hatene moris wainhira ema seluk kontente no haksolok ho ita nia moris. Kuandu hamrik ba dehan hau mak moris, hau mak maka’as, hau mak halo buat hotu-hotu ida ne’e seidauk hatudu katak ita ne’e moris, tanba ne’e ita mak defini rasik.
Ita nia moris ne’e ema seluk mak bele defini, ema seluk mak bele hatene, tanba ema seluk mak ita nia rohan no ita mak ema seluk nia abut no hun. Ukun rasik-an ne’e katak hamrik mesak, hamrik metin, hatene hases-an, labele independente, moris ho dame moris ho domin ida ne’e mak dehan, ukun rasik-an. Ema seluk labele ukun-tan ita, buat hotu mai husi ita nia-an rasik ne’e mak dehan mate ka moris ukun rasik-an.
Rai ida ne’e ita hotu nian, haluha buat hotu-hotu mai ita hamutuk atu hadia, mai ita esforsu atu hakotu buat ne’ebé ladi’ak, mai ita hamutuk fo nabilan ba rai Timor-Leste, mai ita hamutuk atu fo naroman ba rai ida ne’e.
“Fundu ne’e ba ema hotu tenke utiliza ba buat ne’ebé di’ak ba futuru, tanba ne’e ami fiar katak, ohin ami nia alin sira iha ne’e ami sei asina kontratu karik favor ida utiliza ba fundu ne’e para aban bainrua ita boot sira bele kontribui fali ba rai ida ne’e”.
Entertantu, serimonia ne’e hetan animasaun husi Grupu Instituto São Jõao de Brito (ISJB) Liquiça ho aprezentasaun poesia no musika no banda musika 5 de Oriente.
Media Chega!.