Chega!

Sobrevivente Pedro “Hau Sente Kontente Tanba Chega! Fo Uma”

Dili – (26 Juñu 2024), Centro Nacional Chega! Instituto Publiku (CNC I.P) hamutuk ho CHL (Community Housing Limited) entrega Uma Memória ba Esperansa (UMbE) ka uma Da Memória À Esperança” ba Sobrevivente Pedro Pereira de Araujo, iha Aldeia Au-Hun, Suku Becora, Postu Administrativu Kristu-Rei, Munisipiu Dili, ho objetivu atu dignifika no valoriza sira nia kontribuisaun luta ba ukun rasik-an.

Serimonia ne’e marka prezensa husi Vise Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Jacinto Rigoberto de Deus, Reprezentante Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Reprezentante Vise Ministru Asuntu Parlamentar (VMAP), Estrutura Konsellu Administrasaun ho Ezekutivu no parseiru sira.

Iha oportunidade ne’e, Sobrevivente, Pedro Pereira de Araujo espresa sentimentu kontente tanba bele simu ona Uma Memória ba Esperansa (UMbE) ka uma Da Memória À Esperança” husi Centro Nacional Chega!I.P.

“Hau sente kontente tebes, hau agradese ba Chega! tanba bele fo ona uma ida ba hau ho hau nia fen atu bele hela. Hau laiha ona forsa atu halo uma, maibé Chega! fo ona hau fo obrigado barak,” dehan Sobrevivente ba jornalista sira iha Aldeia Au-hun, Kuarta-feira (26 Juñu 2024).

Sobrevivente Pedro Pereira de Araujo nia Istória Pasadu

Sobrevivente Pedro Pereira de Araujo moris iha 29 Jullu 1956. Sobrevivente ho idade 66 ne’e, agora dadaun hela iha aldeia Funu-Hotu, Suku Kuluhun, Postu Administrativu Kristu-Rei, Munisipiu Dili. Sobrevivente ne’e iha fen rua, fen boot no fen kiik. Fen boot iha oan nain 2 agora sira hela iha Australia. Nia ho fen kiik mak agora hela hamutuk iha Suku Kuluhun.

Iha loron 7 Dezembru 1975 Militar Indonézia halo invazaun mai iha Timor-Leste, iha de’it tinan ida, tinan 1976 Militar Indonézia liu-liu Tentara Nasional Indonézia (TNI) kaptura nia no halo detensaun iha Antigu Komarka Balide, Dili to’o iha tinan 1979. Iha tinan 1980 Militar Indonézia muda nia ba iha Sang Tai Ho, Kolmera hodi halo detensaun to’o iha tinan 1985. Durante tinan 8 iha Komarka laran Militar Indonézia halo torturasaun no violasaun direitus umanus oin-oin hasoru nia.

Alende hetan detensaun, maibé nia mos sai  hanesan Kuzineiru hodi tein no fo han ema sira ne’ebe mak hela iha Komarka laran. Ho aktu torturasaun no violasaun direitus umanus oin-oin ne’ebé nia hetan oin loron afeita tebes ba nia kondisaun saúde, halo nia Sofre moras fuan.

Moras ne’ebé nia hetan, halo konsultasaun saúde iha Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV). Hafoin konsulta hotu dotour sira bandu nia labele hemu tua, fuma sigaru o hemu kafe. Doutor sira bandu mos nia labele halo servisu no labele la’o maka’as, nia hela iha uma de’it.

Ho problema ne’e, Sobrevivente Pedro Pereira de Araujo agora la halo servisu iha de’it uma  tanba kondisaun la favorese ba nia, nia kaben mos la servisu dalaruma ema tein mak konvida nia ba ajuda, depois ema fo osan oituan ba nia, no osan ne’ebé hetan uja hodi sustenta nesesidade lorloron. Dalaruma nia oan iha Australia mak haruka osan ba sira maibé la’os kada fulan, depende sira husu mak oan sira haruka mai.

Nune’e, iha tinan 2011, nia simu osan pensaun Veteranus nian ho kategira 4-7 total osan $ 1380.00 dala ida de’it. Agora sira nain rua nia kaben hetan subsidiu idozu kada fulan neen, osan ne’e mak uja ba sustenta sira nia moris durante ne’e. Kondisaun atual uma nian, Sobrevivente ho nia kaben hela iha uma ho medida 13×11 didin ho kalen, uma ho Kuartu ida.

Ho problema hirak ne’e, Centro Nacional Chega!I.P servisu hamutuk ho CHL (Community Housing Limited) hanesan parseiru implementadór halo konstrusaun uma “Da Memória À Esperança” ba Pedro Pereira de Araujo iha suku Kuluhun. Enkuantu, uma “Memória Ba Esperansa” ho medida 63m2, kompostu husi kuartu 3, sala vizita 1, haris fatin 1 no dapur iha parte liur ho medida 7,5m2. Uma ida ne’e harii ho montante osan kuaze $ 24,091.86.

Uma “Da Memória À Esperança” nudar parte ida husi implementasaun Mandatu Centro Chega! nian tuir Dekretu Lei 48/2016 mak atu tau-matan no apoiu Sobrevivente sira husi Violasaun Direitu Umanu ne’ebé akontese iha periodu1974-1999. Nune’e mos nudar programa prioridade Governu nian ne’ebé hatur iha CNC I.P nia responsabilidade atu fo tulun ba prezervasaun memória pasadu sira no kontinua promove direitu umanu no rekonsiliasaun.

 

Media Chega!