Chega!

Rekomendasaun-03: Direitus Humanus iha Timor-Leste

Chega! Recommendation 03

3.1 Promove no Proteje Direitus Hot-Hotu ba Ema Hot-Hotu

Violensia funu nian iha Timor-Leste, la mosu deit ba ema hirak n’ebe halo funu, maibe mosu ho forma violasaun ba direitus humanus hasoru populasaun sivil. Direitus sivil no politiku no liberdadi, hetan violasaun duranti konflitu, nune’e mos direitu atu hetan moris no direitus ba ema ida-idak nia seguransa, partisipasaun no liberdadi baziku esensial/importanti ida ba ema nia dignidadi no dezenvolvimentu. Periudu naruk konflitu nian mos hamosu impaktu ba povu Timor-Leste nia direitus ekonomiku, sosial no kultural hanesan moris n’ebe soin, saudi, familia nia riku soi no edukasaun.

Liu husi kriasaun CNRT nia Magna Carta no Nasoesn Unidas nia Konstituisaun, no ratifikasaun ba Kovenant Internasional kona ba Direitus Sivil no Politiku, no Direitus Ekonomiku, Sosial no Kultural, Timor-Leste hatudu duni nia dedikasaun atu haketak a’an husi buat n’ebe liu ona, no atu promove no protege direitus hot-hotu ba ema ida-idak.

Komisaun Rekomenda:

3.1.1 Governu Timor-Leste adopta aprosimasaun direitus humanus ida ba nia governasaun, hodi halo ninia politika no dezenvolvimentu, atu nune’e desizaun hot-hotu iha sistema governu tomak, hatene kona ba prinsipius direitos humanus.
3.1.2 Governu hola medida hot-hotu n’ebe presiza tebes atu nune’e bele garante implementasaun direitus hirak n’ebe governu fo’o tiha-ona nia dedikasaun atu kaer metin, liu husi nia ratifikasaun ba Kovenant Internasional kona ba direitos sivil no politiku, Kovenant Internasional kona ba direito ekonomia, sosial no kultural, ho tratadu sira seluk.
3.1.3 Governu uza relatoriu tratadu direitus humanus hodi hato’o ba Nasoens Unidas, nudar instrumentu ida atu nune’e bele sukat progresu kona ba implementasaun direitus humanus ba hot-hotu, no relatoriu sira ne’e tenki loke ba publiku, atu nune’e bele diskuti iha Timor-Leste.

3.2 Direitu ba Moris, La Hamlaha no Padraun Moris Nian Néebe Soin

Ema Timor-Oan barak mak Indonesia oho ka sira mate rasik duranti tempu periudu mandatu tanba kazu hirak n’ebe iha relasaun ho kazu konflitu nian, nune’e mos masakre. Ema barak liu mak mate tan hamlaha n’ebe tuir lolo’os bele prevene duranti tinan balu bainhira foin deit mak hahu okupasaun Indonesia, hodi nune’e, halo violasaun ba “ema ida-idak nia direitu fundamental atu la-bele hetan hamlaha” (Konvenant Internasional konaba Direitus Kultural Sosial no Ekonomiku : Artigu 11.2).

Komisaun Rekomenda:

3.2.1 Fo’o tulun ba familia sira atu bele lokaliza no hakoi fali mate isin ka ruin husi sira nia maluk no ema hirak n’ebe sira hadomi n’ebe mate ona duranti konflitu nia laran, no mos tuir rekursu n’ebe iha, ke’e sai fali isin mate hirak ne’e tuir padraun n’ebe lolo’os hodi nune’e bele tulun identifikasaun no hatene kauza kona ba ema hirak n’ebe mate.
3.2.2 Halao konsulta ba komunidadi ho familia sira, atu nune’e fatin importanti oho no mate nian, tau ba memoria hodi fo’o honra ba vitima sira.
3.2.3 Halo registu publiku ba ema hirak n’ebe lakon, no liu husi servisu hamutuk ho Governu Indonesia, halo investigasaun sistematika ida atu hare ema hirak n’ebe naran iha ona lista, oras ne’e iha n’ebe los, no sira nia kondisaun oin sa.
3.2.4 Parlamentu atu determina loron ida nudar loron nasional atu tin-tinan hanoin fali kona ba hamlaha bo’ot iha tinan 1978-1979 atu nune’e bele hanoin sira hirak n’ebe mate tanba hamlaha ka tanba kazu hirak n’ebe iha relasaun iha tempu n’eba no mos atu apoia hanoin, estudu klean no atividadi ba edukasaun kona ba problema seguransa hahan oras ne’e iha Timor-Leste, inkluindu mos halo preparasaun ida efetivu liu tan hodi bele hasoru dezastre.
3.2.5 Iha kazu dezastre humanitariu n’ebe halo ema husik hela nia uma, Governu aktua tuir ONU nia Prinsipiu Orientasaun kona ba Dezalojamentu Internasional. (E/CN.4/1998/53/Add.2, 11 Fevereiru 1998).
3.2.6 Governu dezenvolve no implementa politika n’ebe garante ba ema hotu bele goza hanesan rezultadu dezenvolvimentu, n,ebe bele to’o mos ba komunidadi hirak n’ebe hela iha fatin izoladu liu, n’ebe bele fo’o mos benefisiu ba feto, mane, labarik, katuas ka ferik no ema sira n’ebe aleijadu, no fo’o oportunidadi ba sira n’ebe la-iha k’bit.

3.3 Direitu ba Ema Ida-Idak Nia Seguransa

Direitu ba ema ida-idak nia seguransa fo’o sai ona iha Kovenant Internasional ba Direitus Sivil no Politika maibe iha tempu barak liu periudu tinan 1974-1999, povu Timor-Leste liu bei-beik inseguransa ba ema Timor ida-idak no inseguransa ne’e mosu iha forma oin-oin. Hahalok hirak ne’e mak hanesan dadur ema arbiru, halo tortura, halo tratamentu dezumanu no hatun ema nia dignidadi ka halo kastigu, halo inkeritu, invade ema nia privasidadi, no julgamentu n’ebe la justu.

Komisaun Rekomenda:

3.3.1 Uma ka fatin hot-hotu n’ebe iha Timor-Leste n’ebe uza hodi dadur bei-beik ema tenki hatama ba registu nasional, hamutuk ho informasaun kona ba ema hirak n’ebe dadur iha fatin hirak ne’e no fatin hirak ne’e nia kondisaun dadur nian, no selesiona fatin hirak ne’e hodi nune’e tau ba memoria liu husi hakerek naran iha plaka ruma ka halo ho meius apropriadus seluk tan.
3.3.2 Ema hirak n’ebe sei kontinua nafatin lori terus fiziku ka mental ka forma tratamentu dezumanu no hatun ema nia dignidadi ka simu kastigu ruma duranti tempu konflitu sira nia kondisaun, bele hetan diagnoze profisional no hetan tulun liu husi konselho (counselling), no hetan forma rehabilitasaun sel-seluk tan.
3.3.3 Ba agensia sira n’ebe halao k’nar atu hakbit lei, tenki kaer metin ba padraun as husi presesu n’ebe lolo’os, n’ebe iha relasaun ho k’nar sira hanesan ba kaer ema, halo investigasaun bainhira kaer tiha-ona ema, asesu atu hetan defeza no dadur iha kadeia laran, hodi nune’e tuir duni lei domestiku no padraun direitos humanus nian.
3.3.4 Governu aplika politika n’ebe halo prizaun hot-hotu iha Timor-Leste loke ba’a monitor husi liur, atu instituisaun estadu sira seluk, sosiedadi sivil Timor-Leste no organizasaun Internasional sira bele ba hare.
3.3.5

Atu governu asegura katak iha no mantein nafatin prosedimentu n’ebe lolo’os atu garante katak dadur sira tau iha kondisaun hirak n’ebe soin ba ema, n’ebe respeita sira nia dignidade mak hanesan:

> Asesu ba kuidadus medikus ba ema hotu iha dadur laran.
> Hahan no be’e n’ebe soin duni ba ema hirak n’ebe hela iha fatin dadur.
> Buka atu halo prosedimentu n’ebe lolo’os ba’a dadur labarik no jovem sira, nune’e mos buka atu haketak sira husi dadur n’ebe adultu.
> Buka atu halo prosedimentu n’ebe lolo’os hodi tau fasilidadi ba ema feto sira ketak husi mane sira.
> Iha provizaun n’ebe regula kona ba ema nia religiaun.
> Dezenvolve programa rehabilitasaun ba dadur sira, atu nune’e bele fasilita sira bele mai reintegra ka fila fali mai iha moris sosial ekonomia lor-loron nian, no sai membru lolo’os n’ebe partisipa iha komunidadi nia moris. Programa hirak ne’e tenki hetan apoiu finansiamentu n’ebe lolo’os.
> Kria regulamentu no prosedimentu n’ebe makas teb-tebes atu prevene pratika tortura ka abuzu seksual oi-oin ba ema hirak n’ebe iha dadur laran.
> Iha prosedimentu n’ebe makas tebes hodi regula kona ba fatin dadur izoladu. Fatin dadur izoladu bele uza, bainhira ne’e sai nudar buat ida n’ebe temporariu deit, no sai nudar buat ida n’ebe esesaun hodi bazeia ba desizaun husi tribunal. Tenki mos kria prosedimentu fiziku no mental n’ebe dezenvolvidu, no implementa ba sira n’ebe dadur iha fatin ka sela izoladu.
> Dezenvolvimentu no implementasaun treinu nian kona ba direitos humanus n’ebe halao hela-deit ne’e ba’a ema hot-hotu n’ebe servisu kona ba korresaun/hadiak, inkluindu ema n’ebe ho pozisaun a’as.

3.4 Direitu ba Ema Ida-Idak Nia Seguransa: Komitmentu Nasional atu La-bele Halo Violensia

Povu Timor-Leste hasoru violensia oi-oin no iha fatin hot-hotu, iha tempu barak-liu konflitu nian. Konflitu husi partidu importanti sira iha tinan 1975 hamosu ba tempu badak violensia fizika iha komunidadi barak nia laran, no Indonesia uza poder kilat no forsa militar, tanba sira ema barak liu, hodi nune’e obriga sira nia hakarak ba povu Timor-Leste no mantein nafatin sira nia prezensa maibe liu husi ema barak nia terus duranti konflitu iha iha tinan 24 nia laran. Uza poder makas teb-tebes hanesan ne’e depende ba koperasaun. Iha kultura violensia no tauk, uza forsa sai nudar buat ida n’ebe prefere liu atu rezolve problemas, no nune’e mantein kontrolu no mos sira n’ebe bele adopta atitudi arroganti superioridadi nian ba ema seluk. Bainhira hari’i metin tiha-ona kultura violensia, ne’e sai buat ida n’ebe normal, no iha nivel hot-hotu relasaun sai a’at liu, no hirak ne’e halo ho forma oin-oin, mak hanesan violasaun husi ofisial ho sidadaun, feto ho mane, ulun bo’ot repartisaun nian ho nia membrus sira, mestri ho alunus, inan aman ho sira nia oan.

Iha parte seluk, Timor nia Rezistensia, Igreja no sosiedadi sivil internasional, merese tebes respeitu no apoiu tanba sira uza dialogo kreativu no estratejia n’ebe la ho violensia atu hetan duni objetivu auto-determinasaun ho independensia.

Komisaun Rekomenda:

3.4.1 Povu Timor-Leste tenki buka oin sa atu reflete klean tebes kona ba sira nia esperiensia negativu – oinsa mak violensia ne’e mosu, no violensia nia impaktu – nune’e mos hanoin kona ba sira nia esperiensia pozitivu iha klima dialogo no la ho violensia n’ebe lori, hodi hetan duni sira nia objetivu politiku, no mos hanoin oin sa misaun importanti n’ebe foti husi esperiensia hirak ne’e, bele uza kreativu liu iha tempu oin mai, hodi nune’e prmove kultura respeitu ida, justisa no rezolusaun dame ba konflitu iha aspetu moris hot-hotu iha Timor-Leste.
3.4.2 Partidu politiku sira, kontinua nafatin sira nia pratika hodi nune’e, ho malorek deit, renunsia uzu violensia iha prosesu politiku, no hola pozisaun makas tebes tuir bele, hasoru grupu n’ebe deit mak defende violensia, koko atu doko polisia no militar nia inparsialidadi profesional, ka fo’o tulun ba grupu hirak n’ebe iha relasaun ho violensia.
3.4.3 Parlamentu no Governu hari’i investigasaun ida atu hare disputa kona ba rai, n’ebe mosu tiha-ona nudar rezultadu husi programa bo’ot no luan hodi hasai ema husi ema nia fatin, n’ebe halao duranti tempu okupasaun Indonesia, no husi investigasaun ida ne’e, promove mediasaun dame ba disputa hot-hotu hodi evita violensia.
3.4.4 Halo kampanha publika atu hametin tan konsensializasaun no apoiu ba prevensaun hahalok violensia domestika bele kontinua nafatin no makas liu tan, li-liu iha distritu sira.
3.4.5 Timor-Leste uza nia a’an hanesan membru forum regional internasional atu  sai hanesan nasaun ida n’ebe hasoru makas tebes agresaun militar no sai nudar nasaun ida n’ebe mos defende makas prinsipiu internasional, ONU nia sistema no dialogo diplomasia iha rezolusaun ba konflitu.
3.4.6 Atu sistema edukasaun iha Timor-Leste, husi governu ka privadu, promove valor no dezenvolve kursu no metodu hanorin nian, atu fo’o sai abilidadi no kultura ba dame, respeitu no la halo violensia ba eskola oan sira, nune’e mos fo’o sai ba ema Timor-Oan sira no figura importanti sira seluk tan, ema ki’ik ka bo’ot sira n’ebe hetan sira nia objetivu, liu husi dalan dame.
3.4.7 Poder desportu, muzika, drama no arte sira seluk tan iha Timor-Leste, sai nudar istrumentu n’ebe liga ba promosaun dame, la halo violensia no hari’i valor pozitivu no hemetin komunidadi nia relasaun, li-liu iha jovem sira nia let.

3.5 Direitu atu Hetan Partisipasaun – Fo’o Garantia ba Liberdadi neébe Esensial

Liberdadi n’ebe importanti teb-tebes atu nune’e bele hamosu direitu ba partisipasaun, sai nudar buat ida n’ebe sistema kolonial Portugues ho Regime okupasaun Indonesia hanehan tiha. Ema hirak n’ebe atu ezerse direitu ba liberdadi informasaun, opiniaun, movimentu, asosiasaun no asembleia duranti tempu konflitu ho Indonezia, hasoru risku n’ebe bo’ot tebes, sira sente forsadu atu halao buat sira ne’e hotu klandestinu deit, no dala barak hasoru terus n’ebe a’at tebes, bainhira sira halao sira nia direitu hirak ne’e. Buat hotu halo subar deit, no halo kontrolu makas teb-tebes, nune’e sai nudar marka bo’ot tebes ba sistema ne’e. Hahalok hanesan ne’e, mak hamosu oho ba jornalista tasi balu sira, nune’e mos masakre ba demonstranti sira iha Rate Santa Kruz 12 Novembru 1991. Informasaun, inprensa, partidu politiku no asosiasaun sira n’ebe militar Indonesia simu no konkorda, ba sira ne’e militar sira tolera hodi fo’o liberdadi ba sira atu bele halo movimentu iha Timor-Leste laran no tasi balu, maibe sira kontinua nafatin hare tuir no tau restrisaun ba sira. Ema Timor, sira trata hanesan sujeitu no lao’os hanesan sidadaun. Nudar rezultadu, governu la hola responsabilidadi ba buat sira n’ebe nia halo, dezenvolvimentu la-bele lao ba oin, no halo nafatin violasaun direitus humanus ho imunidadi.

Komisaun Rekomenda:

3.5.1 Governu Timor-Leste kontinua nafatin ninia politika governasaun aberta, atu nune’e hasoru malu ho komunidadi sira, no hare, atu promove partisipasaun no se maka responsavel, buka duni atu habot liu tan komunikasaun aberta husi parte rua bainhira halo atividadi ne’e ho komunidadi, no hahalok hanesan ne’e bele mos halo liu husi povu nia reprezentanti eleitu n’ebe tur iha Parlamentu, organizasaun sosiedadi sivil no inprensa.
3.5.2 Parlamentu halo legislasaun kona ba arkivu nasional atu garante katak registu ofisial iha parte hot-hotu iha Timor-Leste rai metin didiak duni, no organiza tuir padraun sistema nasional, no hasa’e tan partisipasaun publika no responsabilidadi husi funsionariu publiku, no regulamentu atu hetan asesu, sei la tau restrisaun bar-barak kona ba informasaun n’ebe bele fo’o sai ba publiku, nune’e mos la-bele tau regra oi-oin ba Liberdadi Informasaun.
3.5.3 Ema hotu n’ebe halo publikasaun, jornalista no seksaun inprensa hot-hotu, tenki rekonhese katak sira nia responsabilidadi ne’e buat ida n’ebe importanti tebes ba’a sidadaun sira iha Timor-Leste sai efektivu-liu, no sira nia responsabilidade profisional bo’ot tebes mak fo’o notisia n’ebe independenti no lolo’os, informasaun hirak ne’e hato’o mos ho pontu de vista alternativu kona ba problema publiku n’ebe importanti, ba sektor oi-oin iha sosiedadi Timor tomak.
3.5.4 Inprensa, halao atividadi kondekorasaun annual ba servisu jornalismu investigasaun nian n’ebe jornalista Timor-Oan sira halo, no kondekorasaun ne’e, fo’o atu nune’e hasa’e honra ba jornalista hirak n’ebe mate ona iha Timor-Leste, bainhira sira halao sira nia k’nar buka lia-los duranti periudu 1974-1999.
3.5.5 Atu rekonhese no kaer metin nafatin importansia fundamental kona ba direitos ba liberdadi movimentu nian, opiniaun, asosiasaun no asembleia, atu nune’e hakbit no halo kreativu nafatin moris poitika, ekonomika sosial no kultural iha Timor-Leste no li-liu agensia hirak n’ebe hakbit lei, simu nafatin treinu kona ba direitus hirak ne’e no prosedimentu n’ebe makas atu bele hasoru demostrasaun publiku ho dame.
3.5.6 Lei difamasaun nian la-bele sai nudar lei krimi ida, hodi husik tribunal ba kazu sivil mak sei tau regulamentu n’ebe lolo’os, kona ba asuntu ida ne’e.

3.6 Direitu ba Partisipasaun – Sidadania

Bainhira hasoru tiha marjinalizasaun husi jerasun ba gerasaun, sidadaun ida-idak sai nudar sentru ba nasaun foun demokratiku Timor-Leste, sai nudar benefisiariu no mos sai nudar autor. Mudansa ida ne’e mosu barak liu tanba espiritu inkluzivismu (inklui ema hot-hotu) n’ebe Rezistensia dezenvolve tiha ona, no ida ne’e kontribui makas ninia susesu. Oportunidadi atu kontribui sei importanti nafatin ba moris futuru nian – hanesan direitu no hanesan dever, n’ebe hetan inspirasaun husi inisiativa, kreatividadi, fiar a’an, no halo sakrifisiu ba a’an hanesan nafatin ho buat hirak n’ebe halo diak ba’a Timor-Leste iha tempu uluk. Iha ema balu fo’o hanoin bei-beik ba Komisaun katak “povu ki’ik” hakarak tebes atu partisipa duni iha moris nasaun foun ida ne’e nian , maibe sira sente katak sira dok a’an hela, li-liu iha area rural, husi mekanismu, no prosesu governu nian no halo desizaun.

Sidadania simboliza ita nia unidadi hanesan nasaun. Bazeia ba ita nia sentimentu katak nasaun ne’e ita nian, katak ita iha orgulhu hambrik hanesan nasaun, no dedikasaun ba ita nia povu, ba valores no ba ita nia moris ba tempu oin mai. Esensial/importanti teb-tebes ba ita atu haburas sentimentu kona ba sidadania liu husi edukasaun publika n’ebe kontinuo, kona ba ninia importansia no ninia sentidu iha moris lor-loron.

Komisaun Rekomenda:

3.6.1 Implementa programa edukasaun sivika n’ebe konpriensivu n’ebe hare li-liu ba estrutura, instituisaun no demokrasia nia prosesu nune’e mos sidadaun nia direitus no obrigasaun; Programa ida ne’e tenki mos hanorin iha eskola sira.
3.6.2 Funsionariu publiku hot-hotu, hanesan polisia, militar, mestri, impregadu sira n’ebe iha governu nia departamentu, simu bei-beik treinu, periodiku iha sira nia servisu laran, no hetan evaluasaun kona ba sira nia funsaun hanesan funsionariu governu no sidadaun Timor-Leste, atu nune’e sira garante katak sira halo sira nia dever, n’ebe politikamente imparsial, etika, no hanesan profisional.
3.6.3 Hili loron ida hanesan Loron Sidadania iha Timor-Leste atu nune’e hametin liu tan konsensializasaun ba sentidu no importansia sidadania no hodi promove no selebra ita nia valor demokratiku no responsabilidadi.
3.6.4 Tenki hanoin mos atu halo kondekorasaun annual/tin-tinan ba sidadaun  Timor-Oan sira n’ebe halo kontribuisaun espesial ba sira nia komunidadi rasik ka ba sira nia nasaun no kontribuisaun hirak ne’e rekonhese hanesan modelu inisiativa no ispiritu sidadania diak hodi nune’e ema seluk, li-liu klosan sira bele halo tuir.

3.7 Direitu ba Edukasaun no Auto-Determinasaun Kultural

Konvenant Internasional ba Direitus Ekonomiku Sosial no Kultural (Artigu 15) rekonhese direitu moris kultura hot-hotu sira n’ebe presiza konserva, dezenvolve, no habelar kultura, hanesan liu husi sistema edukasaun formal. Maibe iha parte ruma maneira ema Timo-Leste nia moris uniku ne’e hodi nune’e sira bele hamoris nafatin sira nia kultura, direitu ida ne’e hetan negasaun ho nivel oi-oin bainhira iha sistema kolonial Portugal no Indonesia nia ukun. Li-liu Portugal nia sistema, la hare ba populasaun nia edukasaun. Maibe Idonezia dezenvolve duni programa atu halakon analfabetizmu hodi hamosu oportunidadis edukasionais,uza buat sira hanesan meiu ida atu promove integrasaun no lao’os ba kultura auto-determinasaun kultural.

Komisaun husu ba Governu atu tau nia dedikasaun ba edukasaun universal, no rekomenda katak:

3.7.1 Timor oan nia kultura no tradisaun n’ebe oras ne’e iha, buka atu dezenvolve atu nune’e sai identidadi nasional no hari’i nasaun, hanesan liu husi sistema edukasaun, nune’e mos universidadi no agensia n’ebe relevanti ba’a ida ne’e atu halo peskiza.
3.7.2 Sistema edukasaun Governu no Igreja nian halo kolaborasaun, atu dezenvolve kurrikulun no metodolojia hanorin nian n’ebe bazeia ba valores ho objetivu atu dezenvolve valor chavi sira n’ebe apropriadu ho tradisaun no situasaun Timor-Leste nian ohin loron, no mos promove kultura ida n’ebe dame, la ho violensia, no direitus humanus.
3.7.3 Sistema edukasaun Governu ho Igreja nian, kolabora atu dezenvolve kurrikulun ba direitus humanus no metodologia hanorin nian hodi uza iha nivel sistema edukasaun nian hotu, no nune’e, uza mos Relatoriu ida ne’e no material hirak n’ebe iha relasaun atu nune’e garante katak kursu n’ebe halo, bazeia ba TimorLeste nia esperiensia.
3.7.4 Governu, ho hanoin nafatin ba inisiativa n’ebe kreativu tebes n’ebe halao tihaona iha tinan 1974 to’o tinan 1975, dezenvolve mos programa especial ida hodi hare mos ba iliminasaun analfabetizmu iha Timor-Leste, inkluindu ema adultu, nune’e mos liliu ba feto, husi komunidadi hirak n’ebe izoladu.
3.7.5 Departamentu Edukasaun nian, mestri no akademiku sira, uza rekursu multimédia n’ebe hari’i tiha ona, no Komisaun mak tau hamutuk – duranti ninia servisu ba rekonsiliasaun no investigasaun ba periudu 1974-1999 – nudar dalan atu halo riku liu tan kontiudu kurrikulu edukasaun Timor-Oan nian no atu tulun hanorin kona ba historia, siensia politika, rezolusaun ba konflitu, relasaun internacional no lei.
3.7.6 Governu estabelese programa repatriasaun ba arte hirak n’ebe Timor-Oan sira halo, dokumentus no material sira n’ebe iha relasaun ho kultura, n’ebe oras ne’e iha hela rai liur, no husu ba governu sira, instituisaun no individu sira n’ebe sei rai hela sasan hirak ne’e iha sira nia liman, atu fo’o fila fali mai Timor-Leste atu nune’e bele rai halo didiak, dezenvolvimentu no tulun esforsu atu habelar Timor-Oan nia kultura tuir Artigu 15 Kovenant Internasional ba Direitus Ekonomiku Sosial no Kultural.
3.7.7 Governu estabelese programa atu hadiak fali no rai fatin n’ebe metin no sasan hirak n’ebe iha importansia bo’ot ba kultura, n’ebe a’at ka estraga tiha-ona duranti tempu konflitu hanesan fatin Palacio das Cinzas iha Dili, hodi nune’e bele fo’o hanoin nafatin ba gerasaun futuru mai, kona ba destruisaun iha tinan 1999, no dezafiu n’ebe lideransa Timor-Oan sira hasoru bainhira hari’i nasaun foun.

3.8 Direitu ba Saude no Meiu-Ambiente Neébe Sustentavel

Atu bele goza direitus bazikus ba saude, hahan n’ebe diak no nato’on, uma no moris lorloron nian, depende ba meiu-ambiente n’ebe saudavel. Halo estragu ba meiu-ambienti, lao’os deit krimi hasoru natureza, maibe mos violasaun hasoru direitus humanus. Timor-Leste terus tanba hetan estragu ba sira nia flora, fauna no rai. Estragu hirak ne’e tama iha fator oin-on, nune’e mos esplorasaun husi kolonia ba rekursus naturais, estragu husi funu, rai n’ebe la hetan kuidadu n’ebe diak, tanba konflitu n’ebe naruk, ema han hotu tiha aii horis n’ebe sai hahan no han hotu tiha animal sira duranti periudu bainhira populasaun sira sai tiha husi sira nia fatin, no mos tanba flora ho fauna balu ema lori sai hanesan trofeu ba Indonesia.

Komisaun Rekomenda:

3.8.1 Nasoen Unidas nia programa ba Meiu-Ambienti (UNEP), n’ebe iha esperiensia makas tebes iha area regenerasaun ba meiuambiente iha fatin hirak n’ebe foin mak sai husi konflitu, atu nune’e halao estudu ida kona ba situasaun meiuambienti iha Timor-Leste no, hare ba rezultadu servisu husi projetu hirak n’ebe halao dadauk ona kona ba k’nar ida ne’e, hodi husi ne’e halo rekomendasaun ba atividade hirak n’ebe atu tulun hadiak fali Timor-Leste, hodi nune’e tuir duni ONU nia Objetivu Dezenvolvimentu Milineun ba meiu-ambienti n’ebe sustentavel.
3.8.2 Atu halao estudu klean ida hodi hare ba fatin hirak n’ebe ai-oan ladun buras, n’ebe uluk militar sira mak hela ba, hodi nune’e hare tok karik fatin sira ne’e diak ba komunidadi atu ba hela ba, no mos karik presiza, halo rehabilitasaun hamutuk ho komunidadi hirak n’ebe hetan efeitu husi estragu hirak ne’e, hamutuk no suporta husi governu no kompanhia sira n’ebe involve a’an hodi fo’o ekipamentu militar ba forsas armadas Indonesia.
3.8.3 Atu tau ba dokumentu no halo evaluasaun ba efetividadi ai-kulit ai-abut ka aitahan no medisina alternativu ka aimoruk n’ebe uza iha ai-laran duranti funu hodi halo rezistensia, atu nune’e bele hare tok karik bele uza tan iha tempu oin mai.
3.8.4 Halao programa edukasaun publika ba tempu naruk liu husi sistema edukasaun, atu nune’e haklean liu tan komunidadi nia matenek kona ba relasaun meiuambienti fiziku n’ebe mo’os no saudavel, li-liu ba labarik sira.
3.8.5 Atu fo’o ita nia atensaun ba tema hirak iha leten iha Loron 7 fulan Abril n’ebe sai nudar Loron Mundial Saude nian.