Chega!

Bia Shana Fallu Ponta Leste Nia Oan Feto “Simu Moruk Tan Murak Rai”

Bia Shana Fallu

Bia Shana Fallu (ft.GPM)

“Ha’u nia dignidade lakon tiha de’it, “Inimigo sempre inimigo onde passa sempre deixa vestigio”. Maibé pasiensia, ha’u nia terus no suspira entrega deit ba Na’in tanba murak rai Timor.”(Bia Shana Fallu)

Periodu 1960-1975

Paya Karasu (Naran Orijin Lautein), Albina Marçal Freitas (Naran Sarani), Bia Shana Fallu (Naran Revolusionária) moris iha loron 12 fevereiru 1960 iha Suku Bauro, Postu Lospalos, Munisipiu Lautein. Moris husi uma kain Maca-niky ho inan-aman, Marçal Freitas no Julieta Freitas.

Periodu 1968-1973

Iha 1968, Eskola Primária Lospalos la-simu (Rejeita) Bia Shana Fallu atu hahú nia ensinu iha ne’ebá, ha’foin ida ne’e Bia Sanha la’o tuir nia Adelino ne’ebé hanorin iha Luro nu’udar director ba eskola Katolika iha Luro. Husi ne’e Bia Sanha komesa hahú eskola iha pre-primaria liu tiha ida ne’e Bia Shana muda fali mai Moru-Parlamentu hodi hasai primeira Klase, ha’foin remata primeira klase Bia Sanha kontinua hasai Segundu klase iha Mehara-Tutuala; Terseiru Klase no Kuarta Klase Bia Sanha hasai iha Colegio Governador Oscar Ruas Ossu/Vikeke husi 1971-1973

Periodu 1973-1975

Tinan ida ne’e tinan difisil tebes ba Bia Sanha nia estudu no vida umanu nian, tanba nia lakon ‘Mama Doben’ biar iha situasaun susar nia laran Bia Sanha kontinua Eskola Siklu Preparatório 1o ano iha Lospalos. Iha 1973-1974 Bia Sanha kontinua fali ba Kolejiu Fuiloru hodi hasai 2o iha 1974-1975

Knua Macaniki

Macaniki hanesan Knua boot husi Jerasaun ka Família Bia Shana Fallu nian iha Suku Bauro Postu Lospalos knua ne’e konsidera hanesan fatin ritual ba maun alin  ne’ebé hanaran Cau-Irin mak sai nudar nain ba knua ida ne’e. Iha knua ne’e moris maun alin hamutuk nain 7 (hitu) feto nain 2 no mane nain 5 hanesan Ma’acai (Jose Antonio Gandara), Lalucai, Serema’a (Marchal Freitas), Lere Cai (Clemente Freitas), Jose (falecido), Kasa Rai (falecido), Lari Vata (Pedro Nogueira).

Ma’acai nia oan mane hamutuk na’in  (7) hitu, nain (4) hat mate ba luta libertasaun nasionál mak (Victor Gandara, Manuel Gandara, Dinis Gandara no Hermengildo Gandara. Nain tolu seluk hanesan Egidio Gandara, Aurelio Gandara no Flaviano Gandara destera ba Ataúro iha 1981 no nia aman. Bainhira sira nain (3) fila Ataúro sira sempre hetan torturasaun no persegisaun inimigu to’o funu remata. Victor ho nia fen Felicidade Lopez inimigu sira lori lakon. Nian oan nain-2, Sonia no Tommy inimigu lori ba Jakarta iha 1979, Sonia entrega ba panti asuhan no Tommy, komandante ABRI ida mak hakiak no iha 1995, familia sira buka iha Jakarta no lori hikas mai Timor. Tanba situasaun real Timor iha 1997 ho perseguisaun no dekonfiansa, Tommy halai ba portugal atu bele salva a’an hodi lori nian aman nia naran, destinu hatudu buat seluk Tommy hakotu nia i’is  2000, no Sonia mesak sei moris.

Marçal Freitas nia oan hamutuk nain-8; Adelino Freitas (koñesidu ho komisáriu politiku Harin Nere, mak mate iha Aitana / Laline iha 1981), Adelina Freitas mate iha kombate 1978 iha Alahira, Ernesto Freitas (nudar membru zona, mate iha kombate funu iha 1976 iha Cai-keri), Herminia Freitas (destera Atauro fila mai mos persege no hetan torturasaun, sei moris), Benedita Freitas (koñesida ho Adjunta Dircy Betty mate tanba emboskada inimigu iha 1987 iha area Mehara), Albina Marçal Freitas “Bia Shana Fallu), Angelico Freitas (mate ho otas ki’ik), Arcanjo Marçal Freitas (mate ho otas ki’ik)

Komisáriu Politiku Hari-Nere kaben ho Olinda Morais no iha oan nain (3) tolu mak hanesan ; Julieta (Leta), Lolina (Lola) no Ernesto (Nene). Oan nain-3 ne’e, ema mak hakiak tanba inan aman iha hotu ailaran.

 

Bia Shana Fallu Iha Luta Libertasaun Nasional

Iha 28 de Novembro hau rona katak FRETILIN nia Prezidente Francisco Xavier do Amaral deklara proklamasaun unilateral independensia Timor Leste. Iha 7 Dezembru invazaun Indonézia ho skalaun boot tama sidade Díli.

Agostu 1975. Albina Marçal Freitas husi rai-ulun Lospalos hakat mai Díli hodi kontinua nia estudu iha Liceu Dr. Francisco Machado, bainhira too iha Díli la konsege rejistu ba eskola tanba iha 10-11 Agostu 1975 kalan UDT hala’o movimentu armada ida ne’ebé koñesidu ho “Movimento Revolucionario Anti Comunista/MAC), bainhira Fretilin deklara Insureisaun Jeral Armada hodi kontrola fali teritoriu Timor Portugés, iha outubru Albina Marçal fila ba Lospalos ho Kareta “Moniz de Mãe” ne’ebé organiza husi tropas Fretilin hodi lori fila lospalos oan sira husi Díli.

Parakedista Tu’un iha Rai Kina-Moko

Iha madrugada 3 Fevereiru 1976, parakedista tun iha rai Lauteinu, Albina Marçal Freitas evakua ho familia bo’ot Maca-Niky hodi subar iha foho Vaia Voi Sakalu area Bauro nian,

Iha fatin foun ne’e, Albina Marçal Freitas nian maun Ernesto mate iha Loron 8 Agustou1976. Hafoin serimonia kultural hodi hakoi, liu tiha loron 2  Adelino Freitas “Hari-Nere” lori nia familia ba Lore I iha 1976 nia klaran.

Iha Lore, fatin ne’ebé luan no estratejiku inimigu seidauk avansa too ne’eba, Zona Lore organizadu di’ak ho idade tinan 17 Albina Marçal Freitas involve ona atividade Politiku sira, durante fulan (3) tolu tuir formasaun Politika (CEFORPOL) ne’ebé fasilita husi Secretáriu Adelino Freitas “Varuloho”. Liu tiha formasaun Albina Marçal Freitas nomeadu sai hanesan dirijente OPJT too iha 1977 Aldeia Foti-Oin (faze rezisténsia) muda fali ba Ko’oleu.

Iha Jullu 1977, Albina Marçal Freitas hahú assume pozisaun foun núdar ativista OPMT Zona Morteiro, molok sa’e ba Matebian Estrutura foun baze nian hanran CDR ( Conselho Democratico Revolucionario), mekanismu hili estrutura liu husi eleisaun demokratiku, Albina Marçal Freitas Eleita sai membru CDR, ho funsaun dupla nu’udar ativista OPMT.

Ho hira orientasaun husi CSL (Conselho Superior da Luta), populasaun tomak tenke evakua ba foho matebian, populasaun sivil barak mak mate tuir dalan tanba deslokasaun naruk ho susar, presigisaun inimigu nian mos boot halo populasaun sira menus ai-han, ai-moruk ho moras barak mak mate. 

Situasaun ida ne’e halo Albina Marcal Freitas tenke lakon nia bin Adelina Freitas tanba moras iha Aldeia Foti-oin, iha área Alahira Luro, maiu 1978, iha foho matebian leten situasaun komesa difisil liutan tanba forsa inimigu komesa halo ona bombardiamentu husi Tasi, Lalehan no rai maran, Bomba Napalm estraga buat hotu. Matebian sai Semiteiru ba Rezistensia nian.

Haree ba terus ne’e hotu, diresaun superior da luta deside atu populasaun tenke rende ba inimigu no FALINTIL deit mak resiste iha ailaran, koñesida ho ROPTURA MATEBIAN iha 22 Novembru 1978. Hafoin Adelino Freitas ne’ebé nudar Albina Marçal Freitas nia maun  fila husi reuniaun rejional, deside hodi nian fen ho oan ho familia sira seluk rende mai vila, no Albina Marçal Freitas ho nia bin deside hodi resiste hamutuk ho nia maun Adelino Freitas Hari-Nere iha Ai-laran.

Faze Bolsa da Rezisténsia Nian 

Bolsa resistensia armada espasu tempu ne’ebe mak FALINTIL sira ne’ebe reziste labele hatudu a’an, ka sei laiha lideransa hanesan tatika ida atu demonstra ba TNI katak ita derota ona iha kampu militar.

Espasu tempu ne’e hahú 22 Novembru 1978 to’o reorganiza nasaun iha 1-8 Marsu 1981, ne’e mak hanaran BOLSA de RESISTENSIA.

Janeiru 1979, Saudoza Albina Marçal Freitas, sai ajudante xefe Nukleu kontrola populasaun iha ai-laran.

Iha inisiu 1980, hahú halao reuniaun bo’ot ida iha Kaca iha área Kakavei ho objetivu hodi reorganiza nasaun ne’ebé lidera husi Kaka Lafai Adjuntu Xanana Gusmao. Reuniaun ho tempu loron 3 (tolu), iha feto na’in tolu mak partisipa ida mak Saudoza Albina Marçal Freitas, Saudoza Bety (Bin husi Saudoza Albina), Joana Quadro / Bi-Mesak no Saudozu nancy, iha reuniaun ne’e deside re-abertura fogu ( tatika defesiva ativa), katak inimigu ataka, falintil defende an, nomós lansa primeira koluna negra hodi explora fronteira no Sentru atu re-organiza pais.

Faze Gerilla iha Frente Armada

Deslokasaun primeira koluna negra iha 1980 ba Sentru, halao ho demonstrasaun forsas husi Viqueque, Baucau, no Lautein ne’ebe mak konsentra iha area Lore/Ko’oleu no halo fatin ne’e nakonu ho forsa FALINTIL. Ho konsentrasaun ne’e provoka mosu masakre barak mak akontese iha vila laran, nune maluk barak husi Lore halai hikas fali ba ailaran.

Iha 1980, Saudoza Albina Marçal Freitas monu iha inimigu nia emboskada ba dala-7 no iha akontesimentu hirak ne’e sempre rezulta ema mate no kanek.  Sekretariu Harin hetan kanek bo’ot iha ain tur no susar atu lao. Situasaun hirak ne’e halo feto-mane barak mate no inimigu ha’moe sira nian isin mate ho hahalok imoral (mane sira nian isin mate latan tiha iha feto sira nian isin mate/iha poxisaun relasaun sexual, no balu koa orgaun jenital, koa susu nsst).

Iha Marsu 1982 Saudoza Albina Marçal Freitas komesa koñese malu ona ho komandante Falu Txay, lansada núdar asistente polítika Celula UAP iha área Paicaun hodi organiza populasaun vila iha zona mindelo. Saudoza Albina Freitas nia knar ida mak organiza feto sira iha vila laran hodi hametik espiritu patriotizmu ba luta libertasaun nian, organiza atividade nukleu nian ba fai akar, halo seguransa no produsaun hahan.  Saudoza Albina Freitas mos iha kilat ida marka FBP hodi halo seguransa ba populasaun sira.

Faze Foun Iha Rezisténsia Armada

Hafoin konferensia nasional Komandu ba Luta, fó orientasaun ba membru CCF eleitu, saudozu komisariu Mau Hudu no atual Mayor Jeneral Lere atu halao fali konferensia rejional. Konferensia rejional ne’e realiza iha Peikara, area Ko’oleu /Lore, iha 11 Agosto 1981 ne’ebe mak konsentra kuadru sira sivil nian, Kudaru militar sira, populasaun nukleu sira, halo Peikara nakonu ho ema.

Konferensia ne’e halao durante loron 5 (lima) ho konsentrasaun  kuaze semana ida ho balu. Iha fatin ne’e, komemora loron 20 Agosto iha 1981, loron FALINTIL hodi hasai bandeira ho parade militar, iha kalan halao konvivu iha fulan naroman nabilan no fitun lalehan ho ema iha mahon  ben nia nian okos, iha foho Apapuru nian sorin. Ho moris foin sae, iha foho lolon, foho tutun iha ai-laran matak no furak no anin malirin husi foho sorin-sorin, halo foinsa’e funu-nain sira sente ksolok hamutuk, no tebe, dansa ho knananuk furak no oin-oin, basa’a moris foinsae iha ai-laran la beran hasoru malu. Ho konsentrasaun ne’e, halo klosan sira iha biban atu halo planu ba moris domin ida-idak nian nudar mehi ba “Moris Klosan sira no biban atu halo planu ba moris domin ida-idak nian nian nudar mehi ba Moris Klosan funu iha era 1980 – 1985.

Iha konferensia ne’e nian laran, komisariu nain-2 nomeia Saudozu Albina M. Freitas nudar Assistente Politika juntu atu hamutuk ho Forsa sira. Hafoin ne’e, saudoza Albina M. Freitas  kontinua  nia knaar iha UAP to’o muda ba primeira unidade iha Marsu 1982.

Iha okaziaun ne’e duni, saudoza Albina M. Freitas hanoin deside atu hili ona ema ne’ebe nia hadomi. Moris klosan nakonu ho domin, moris iha fitun no ai-funan buras nian le’et, maibe entre fitun no ai-funan hirak ne’e, ida mak sei sai uniku mai ba saudoza Albina M. Freitas mak Komandante Unidade I Ponta Leste ho naran Miguel Pereira Falu Txay. Tuir malu la too tinan (2) rua, tanba núdar forsa Saudoza Albina M. Freitas ho Saudozu Komandante Falu Txay, komesa dok malu, maibe domin kontinua buras iha ai-laran Ponta Leste nian.

Iha 1982 – 1983, Saudoza Albina M. Freitas lansada nudar Asistente Politiku Rejiaun 1 iha Primeira Unidade da Brigada Vermelha (BV) iha Ponta Leste ho papel ajitasaun, politizasaun ba forsa, nomos nudar Assistente Sekretariadu Komandu Unidade. Iha reuniaun ida ho Comando Unidade, Komandante Falu Txay dehan ba membru sira Komandu unidade “hau nia fen koloka iha unidade ne’e, atu kumpre ninia knaar laos tanba hau.  Iha primeira unidade, saudoza Albina M. Freitas hahu kumpre knaar nudar Asistente Politiku Rejiaun I iha Primeira Unidade.

Iha 19 Marsu 1982 Saudozu Komandante Falu Txay ho Saudoza Albina M. Freitas deside sai fen ho laen, maske too ikus familia parte rua la konkorda, tanba iha relasaun tradisaun ka kultura ne’ebe mak hanesan. Biar nune’e buat hotu tarde ona, laiha ida mak boot sentimentu domin revolusionaria nian.

Albina M. Freitas moris iha situasaun foun tanba komesa la’o ona ho Forsa Falintil sira, papel ida nia hala’o núdar asistente Sekretariu Komandu Unidade mak transkreve dokumentus tuan sira hanesan manual gerrilleiru vietnamita, relatoriu nsst.  

Iha loron 16  Novembru 1982, Saudozu Komandante Falu Txay ho Saudoza Albina M. Freitas realiza serimonia kazamentu rejistu sivil iha Oi/Loikero, Mehara. Iha serimónia simples ne’e, gerrilleiru sira ksolok hamutuk, dansa no tebe hodi festeja kazamentu revolusionaria ida ne’e. Iha eventu simples ne’e, hala’o iha atual Mayor Jeeneral Lere Anan Timur nia prezensa, hodi nia mak legaliza kazamentu simples ne’e “ho legalizasaun sivil entre Fallu Txay ho Bia Shana Fallu”. No sai nudar padriñu kazamentu sivil mak maun bo’ot Kay Rala Xanana Gusmao ho Bi-Anik (saudozu asistente Kina Malaka nian fen, sei moris) ho sasin seluk tuir legalidae rejistu sivil husi rejistensia armada nian mak saudozu Komisariu Mau Velis, Ema Muky Gaemu (saudozu Gaemu nian fen sei moris).

Husi domin ne’e, Saudozu Falu Txay ho Bia Shana Fallu iha oan nain-3, nain ida abortu ho fulan nen. Oan ba dala uluk moris iha 12 Marsu 1983 iha kalan, nakukun, ho apoio husi Sra. Fernanda husi Kakavei, ninia  aman ho ksolok fo naran Mauresy ka Adriano Freitas Solano Falu, hodi dehan kilat mak ne’e, o lori o nia titiu nia naran, brani nafatin hanesan nia “Mau Cai” . Tanba ita opta ho prinsipiu konta ita-nian forsa rasik iha funu ida naruk, karik ami mate hotu, o tutan nafatin ami nia prinsipiu luta to’o liberta rai doben ida ne’e. Oan primeiru moris iha situasaun komando ba Luta sei halo konversasaun ho inimigu ka “Cesar Fogo” ne’ebé koñesidu ho “Kontak Dame”

Depois hakotu “kontak dame” no akontese levantamento armado, situasaun mizeravel, hahan no buat hotu laiha, no ida a’at liu mak bainhira inimigu intensifika ninia batidas inan sira halo presaun makas ba labarik sira hodi hena taka labarik sira-nian ibun bainhira tanis, mear, hamnasa ka hakilar nudar meiu atu inimigo labele detekta hodi oho ema seluk. Meio ne’e,  Bia Shana Fallu mos uza ba  nia oan. Iha loron ida, tempu ne’ebe ninia aman besik sira, Bia Shana Fallu abitua ona hodi taka hena ba labarik nian ibun, dala barak Saudozu Komandante Falu Txay hirus  hirus hodi dehan husik hau nian oan tanis no halimar, Javanes mai mak ami tiru-malu. Ho ida ne’e, dala-ruma sira haksesuk malu hodi Saudoza Bia Shana dehan, “Bainhira o laiha sorin, hau mak lori todan hodi infrenta lia oi-oin husi maluk sira”. Maibe Komandante Falu Txay  dehan ne’e violensia ba labarik no Saudoza Bia Shana tenik tan, “Hau dehan bebeik ona ba o, sé o mate, hau lori hau nia oan ba rende. Mai hau, iha funu ne’e, jerasaun tuir-mai mak importante”. Bainhira koalia ona hanesan ne’e, Saudozu Falu Txay hodi kilat ses husi nia fen no oan.

Loron Trajiku Bia Shana Fallu

Loron 21 Jullu 1985, loron funestu teb-tebes ba Saudoza Bia Shana. laran kanek tebes tanba  lakon ema ne’ebe nia  hadomi. Antes semana ida molok akontese trajedia ne’e, Saudoza Bia Shana sinti iha isin lolon katak buat ruma sei akontese. Tanba kalan – kalan la dukur, no senti buat ida fukun iha nia isin lolon. Sente triste no tauk, no hakarak preve hela sentiment ne’e ba saudoza nia kaben Saudozu Komandante Falu Txay ho saudoza nia bin Dircy Betty ka hakarak hatoo ba nia kuñada Bi-Mali no nia primu Herman. Sentementu hela deit iha fuan laran la konsege hatoo ba ema hirak ne’e hotu tanba sira dok malu iha ai-laran.  

Iha 21 jullu 1985, saudoza Bia Shana fallu mehi-at, nia mehi haree ran nakonu iha kopu laran, iha mehi ne’e mós Saudoza Bia Shana haree nia laen doben Saudozu Komandante Falu txay hamrik ass iha laletek ida hodi hiit liman ba Bia Shana ho nia oan Nono. Iha 21 jullu 1985, oras hatudu tuku (9) sia kalan, teki-teki rona kilta tarutu iha área Cai-Vaca/Soru nian. Informasaun fou-foun too iha Saudoza Bia Shana nia tilun dehan Forsa Falintil mak ba asalta postu militár inimigu nian, tanba iha semana kotuk Komandante Koro-Asu, simu orientasaun Komandante Unidade Fali Txay hodi mobiliza soldadu ba konsentra ho komandu iha área Ai-besi/Soru, Saudoza Bia Shana Fallu rona ida ne’e maibé nia hatan, nia nonok deit hodi kous nia oan mane boot ‘Nono’ iha kalan ne’e sinal mosu oi-oin ba Saudoza Bia Shana ho nia oan Mane Boot ‘Nono’

Iha meiudia, estafeta ligasaun, mai fó hatene ba RD/ Responsavel Dia kona-ba akontesimentu. Ema hahú bisu – bisu ba malu hodi hateke mai Saudoza Bia Shana ho Nono nian fatin, maibé Saudoza Bia Shana hatene no tanis ona, maske ema ruma seidauk fó hatene, haree ba nia mama tanis Nono hamo’os nia mama nian matan-ben hodi tanis no dehan “Mãe porque choras? Não chora, se não Java vem mata-nos”.

Iha lokraik, Forsa I Unidade mai hamutuk ho nukleu iha Hilo’o, área Lore fatin ne’ebe sira hela-ba. Nono dehan ba nia Mama “Papa já vem com os contentes/combatentes, com titio Herman, deixa Nono vai com papa comer cane/ carne”.

Populasaun no familia sira komesa hakbesik ba Saudoza Bia Shana Fallu ho Nono nia fatin hela (Ai-Laran), ema ida-ida komesa tanis, balun tur lakohi simu realidade ida ne’e, forsa sira komesa preoukpa ba seguransa. Saudoza nia oan mane boot Nono tanis hodi hateten, “Papa onde Esta, papa…pa..papa…pa vem colo Nono. Titio Herman…ti…titio vem colo Nono ten medo java, mãe não Chora, pai e titio vem atras, não Chora se não Java vem mata nos, porque arma do papa não esta aqui…”

Bain hira saudozu Komandante Falu txay nia mate apoiu lojistiku komesa menus, saudoza Bia Shana Fallu ho kondisaun gravida (Miquito iha isin kuaze fulan 2 ho balun).

Komandante Aluc Descartes husu  Saudoza Bia Shana nia opiniaun katak “Ba Rende ka husik labarik mak mai Vila” Saudoza Bia Shana foti desijaun tuir mensajen Saudozu Komandante Falu Txay nian katak “Baihira Ha’u mate, lori ha’u nia oan ba rende no kontinua funu iha vila laran” ha’foin fulan 3 tolu saudoza Bia Shana lori nia oan na’in rua Nono ho Miqutio ne’ebé sei isin la’o husi Iliomar nian ba Lore II  ho objetivu atu entrega an ba inimigu sira.

Situasaun komesa a’at liu iha Lore II tanba, inimigu aperta maka’as, ai-han komesa laiha liu no ema la fó hahan ona, no Saudozu Komandante Falu Txay nia eskoltu ne’ebe durante ne’e ajuda mos mate hotu iha emboskada ne’e. Nono tanis hodi husu ema nia ai-fuan fuik mós ema la fó, Saudoza Bia Shana ho matanben tun hodi haree Nono lolo-liman ba ema hodi husu, ”Da um pedaço de coco para Nono, Nono tem fome”. Maibe ema finji la haree. Ho situasaun no kondisaun hanesan ne’e, Saudoza Bia Shana foti desizaun ikus ”mate ka moris hau prontu atu sofre violensia oi-oin, no hau tenke tun mai rende”.

Ho ida ne’e, Saudoza deside tun mai vila, bazeia mos konsellu husi nia bin no orientasaun husi diresaun, Saudoza tun ho laran triste, laran kanek, tauk ba inimigu, maibe obriga-a’an hodi mai vila iha Dezembru 1985 hamutuk ho kombatente nian oan nain-2, Mary no Edmundo. Dader sei nakukun sira tur besik ona iha Pos Armed TNI iha Ililapa, Lore II.

Situasaun Moris Iha Vila Laran 

Hafoin oras 3, Major ida ho kareta isin 4 nakonu ho forsa mai husi Lospalos hodi tula Saudoza Bia Shana ho nia oan Nono ba aprezenta iha komandu Sektor iha Asrama 745. Bapak sira inkeretu hodi dehan o se? O nian laen mak Fallu Txay, ninia naran koñesidu agora iha ne’ebé los, o hatene ka? o mai ho forsa? Keta o bosok. Ami ba fó hatene Luis Monteiro nian fen atu koalia ho nia, pergunta oi – oin deit.

Bainhira  to’o Komando Sektro ABRI, bo’ot sira militar inklui mos kolaborasionista sivil nain-2 hein iha ne’eba. Hafoin bapak sira inkeretu hotu, sira lori Saudoza ho nia oan Nono  ba Kodim 1629, sira deten iha ne’ebá, no loro-loron inkere hela deit.

Hafoin semana ida, Komandante Sektor ABRI nian dehan nune’e, “Orsida kalan Ó ba toba ho Arminda, Aluc Descartes nian fen mak imi komunista sira hola hanesan fen ho laen mak soe fali, ne’e mak komunista sira nian hahalok no hamrik mai rasta fu’uk hodi horon dehan imi ail-aran sira ne’e iis loos. sira rasta tan fu’uk halo Nono tanis makas no haruka soldadu ida ba bolu Arminda mai hasoru Bia Shana . Lokraik ne’e duni Arminda lori Saudoza Bia Shana ba Ira-Ara, kalan ne’e, membru 745 ida nia fen mak hela iha uma ne’e husu buat oi-oin mai ba sira.  

Dader sira lori Saudoza Bia Shana ba Kodim 1629 no lokraik lori ba toba ho Sra. Regina (saudozu Cuba nian fen segundu). Saudozu Cuba nia kaben segundu núdar ajente FC (Frente Clandestina)  ne’ebe mak iha ligasaun FA. Kalan sira ko’alia buat barak kona-ba funu, kalan ne’e sira  ne’e husu ba Saudoza Bia Shana atu hakerek surat ba ninia laen (Komandante Cuba), maibe Saudoza Bia Shana dehan katak “Ha’u iha FA, ha’u nia kna’ar la’ós servisu iha zebra.

Iha tuku 3 madrugada  rona botas tarutu no ema koalia neneik iha uma sorin, dader rai sei nakukun kareta komando hamutuk isin hat (4) nakonu ho tropa sira mai para iha uma oin, no ameasa ho kilat dehan, “GPK nia fen, laran a’at, bosok-ten, sae kareta!. Tanba Nono tanis, Saudoza Bia Shana sei hamaus hela, soldado nain-2 rasta Saudoza Bia Shana no hatama iha kareta laran no rasta Nono husi nia mama nia kous, no ida kaer nian kelen karuk no ida kaer nia kelen loos atu les, mak Saudoza Bia Shana hakilar no tanis no husu sira atu husik nia oan. Saudoza Bia Shana hakilar nian aman mak sala, hau ho nian aman mak sala, hau nia oan inosente/ kik, favor husik hau nia oan, imi bele oho hau, maibe husik hau nia oan ba. Hafoin hau husu atu entrega ba mana Amelia (Adj, Palinapa nia fen mak dadur hela iha kodim, hafoin sira rasta Nono fó ba mana Amelia).

To’o tiha asrama 745 nian fatin ne’ebe CMD hela-ba, bainhira kareta iha office oin, CMD Sector Kasi 1, CMD Chandrasa hotu hambrik iha odamatan oin ho oin-buis hela, hau hakruk hela hodi kumprimenta, maibe ema ida la hatan, hau laran tauk hodi hateke ba sira.

Lakleur kolaborasionista nain-2 mai hasoru hau hodi fó konsellu oi-oin. Depois lori Adjunto Vaikoliha ka Adriano ne’ebe mak TNI kaptura iha area Bukoli atu mai hasoru hau hodi sai durubasa. Komandante Sector hahu inkeretu dader to’o lokraik kona-ba saida mak hau halo no koalia iha Ira-Ara no iha mana Regina nian uma. Maibe hau dehan katak hau la koalia buat ida ba sira, maibe bapak ne’e lori mai tau iha hau nian oin kasete gravada ki’ik oan ida, nebe mak grava saida mak hau koalia iha Ira-Ara no mana Regina nian uma, iha ne’e hau foin deskobre katak afinal hau toba sala fatin, inkeretu mos kona-ba radio transmisor direta ba rai liur, hasoru malu dala-hira ho Xanana, hau nia laen asalto kampu konsentrasaun hodi sunu uma, halo emboskada hodi tiru malu ho bapa no oho tentara, seluk tan. Hafoin inkeretu hau, nune’e:

Balu hau hatan, balu hau nonok deit perguntas hirak ne’ebe sira repete bei-beik, ameasa ho kilat. Tanba hau ho kondisaun isin-rua, kolen ho hirus no sente diak liu mate deit ona hodi hanoin hau nian oan ne’ebe sira baku dader, ho ida ne’e hotu, hau hatan nune’e, “Buat hotu ne’ebe imi husu, hau lahatene no hau la halo tanba hau rende, nune mos hau hakarak husu ba Bapak, “Sé bainhira imi ba oho ema FRETILIN iha ailaran, bapak fó hatene ba bapak sira nia fen? Bapak sira hasoru malu dala-hira ho Soeharto?”.

Ho resposta ida ne’e halo komandante hirus no riba tun sasan sira iha meza leten no fó mai hau 30 minutus atu hanoin no nia tama ba ninia kuartu no taka odamatan. Hafoin Adjuntu Liha dehan mai hau, “feton diak liu fó-sai saida mak o hatene, tanba o nian vida iha deit minutu hirak nian laran. 

Komamdante ne’e sai-mai hodi hananu “Rai Dili Rai Sidade”. Hafoin tama fali ba kuartu laran, lakleur mai fali hodi dehan nune’e, “Pak Adriano husu ba GPK ne’e saida mak nia halo iha kalan iha Regina nia uma? Tanba saida mak nia hatan nune’e mai hau komandante bo’ot ida? Ida ne’e pergunta minutu ikus liu, karik nia la hatan ho respeitu no diak, hau iha poder atu entrega ba CMD atu haree hodi fó ultimatum ba ninia vida. Ho lia-fuan husi saudozu Adj. Liha hau konsege hatan nune’e, “Deskulpa bapak, hau foin rende iha semana kotuk, politika iha ailaran seidauk lakon husi hau nian hanoin, politika hanesan hahan no bee ne’ebe mak hau seidauk haluhan. Lian husi gravador ne’e, tanba sira husu hau mak hau hodi koalia.

Ho matan-ben, hau husu ba bapak bele oho hau, maibe husik hau nian oan Nono. Karik oho hau, hau husu atu ba haree lai hau nian-oan, tanba hahalok ne’ebe ohin dader bapak sira halo mai hau nian-oan ne’e todan tebes mai hau, ne’ebe dala-ida tan imi bele oho hau, favor hodi hau ba haree hau nia oan lai.

Depois CMDT Sektor ne’e bolu komandante CMD Chandrasa /Mesgula, no hatama hau iha kuartu nakukun ida nian laran. Hau tanis ho matan-ben, kolen no senti hamlaha tanba loron tomak sira la fó han, hau desmaia tiha no sira hasai hau nia hatais dader mak foin fó paun fuan ida mai hau.

Hafoin hau husu hodi hakruk no atu rei CMDT Nangala Chandrasa nia ain, entaun sira lori hau ba Kodim hodi haree hau nian-oan. Hau to’o iha Kodim haree hau nian-oan, kuitadu nia ho matan bubu no tanis hela, nian matan-ben suli hela, maibe lian mak laiha liu. Hau halai hakoak hodi tanis no nia dehan “Mãe, Nono tem medo, vamos auta / outra ves para / para o mato, gente hoje bate e zanga Nono” (Nono tauk, ita fila ba ailaran, ohin ema baku no hirus Nono). Maibe hau hatan deit ho matan-ben hodi kous hamaus.

Lor-loron hau lao ba fatin hodi inkeritu iha 745, Kodim no komando buat mak halo hau kole los entaun hau dehan ba Adjunto Liha atu fó hatene ba familia iha Bauro ka hau nian bin Herminia iha Saranero atu mai foti Nono hodi ba uma, maibe ho situasaun hanesan ne’e familia sira la brani mai lori hau nian-oan.

Iha Kodim, Nono kustuma koalia lian portugues, maibe sira baku labarik no hakilar atu labele koalia lian portugues, tanba sira dehan kolonialista nian lian, husi Kodim 1629 lori hau ba fali Komando Nangala. Iha fatin foun ne’e, kalan loron inkeritu. Kalan ida Komandante Nangala ho intensaun a’at rasta hau hodi atu halo relasaun sexual (vx oral), maibe hau isin rua, sira bo’ok hau hanesan boneka halimar, hau hakilar nia taka hau nian ibun ho forsa hodi nehan atu mohu nune mak to’o agora dala ruma moras bei-beik. Buat barak a’at akontese mai hau iha Komando Chandrasa, maibe buat hirak ne’e hotu hau oferese deit ba Nai, tanba murak rai Timor.

Molok hau lao ho Komandante Sektor, Komando  Nangala ba sub-distritu sira hotu, sira lori hau ba Dili ho helikopter hodi hasoru bo’ot sira iha Dili. Iha biban ne’e, bapak komandante ne’e hetan promosaun diviza aifunan ida aumenta ba aifunan 3, hafoin nia dehan mai hau “Dulu dua sekarang sudah tiga, terima kasih pak Fallu Txay, terima kasih”, hodi kaer hau nia liman.

Ami loron 3 iha Dili iha Hotel Timor, hau tanis hodi suspira loos, tanba ho kondisaun isin-rua hein loron deit atu partus mos, hau nia dignidade lakon tiha deit, “Inimigo sempre inimigo onde passa sempre deixa vestigio”. Maibe pasiensia hau nia terus no suspira entrega deit ba Nain tanba murak rai Timor.

Buat  a’at barak akontese ba feto sé deit mak kuando inimigu kaptura ona, no a’at liu ba bo’ot ka komandante sira nian fen sira, tanba hau haree ho matan no sinti iha isin lolon hodi terus iha TNI nia liman.

Molok partus, inimigu lori hau ba konsulta iha hospital, maibe Timor-oan sira ne’ebe servisu iha ne’ebá finji la koñese, dulas-ibun trata hau, hakribi hau hodi dehan, “Ema ailaran sira iiiiiiiissss los”.

Atu hatan inkeritu iha fatin-fatin, hau husu ba Adj.Liha/Adriano atu ba fó hatene ba hau nia laen nia prima Etelvina atu mai foti Nono hodi nune’e hau bele livre hodi hatan inkeritu. Etelvina ho esforso no brani teb-tebes nia ba hakruk iha komandante Kodim no Komandante Nangala nia ain hodi husu Nono. Bapak sira ameasa nia no baku nia ikus entrega Nono ba nia hodi ba uma. Ho ajuda husi Etelvina, halo hau sinti kma’an oituan ho kondisaun isin rua (ho fuan 8 – 9) tenke lao tuir orden CMDT Nangala, Kodim 1629 no CMDT Sektor no tenke ba iha sub-distritu (ho helikopter) atu halao propaganda politika obrigatorio, fila mai iha komando, kalan-kalan tenke halo tradusaun dokumentus husi lian Portugues ba Fataluku ne’ebe bapak sira kaptura husi ailaran mai no, sofre inkeritu la oras, dala ruma tuku 12 – 13 mak inkere hau.

Iha dader  tuku ne’en iha loron 28 Dezembru 1985, komando sira lori hau ba Lausepu hodi ba vizita Nono, hafoin dehan mai hau katak tuku tolu mak sira mai lori fali hau ba komando. Maibe to’o iha Lausepo la kleur hau nia oan ba dala-rua moris iha Lausepo ho kondisaun la diak. Etelvina no Angelina halai lalais ba fó hatene komando, maibe sira rua hasoru komando iha dalan, no sira mai ho kareta komando, no komando dehan nune’e, “Laos o tur ahi ona be o livre ona, o sei iha ami nian liman”.

Loron-loron sira mai haree ami no koloka elementu 745 atu kalan-kalan hein ami. Hafoin semana ida lori fali hau ba komando no ba fatin hanesan 745, Kodim ho situasaun hanesan ne’e kosok-oan atu mate deit. Maibe Maromak tulun kosok-oan ne’e konsege to’o boot ho ajuda barak husi familia saudozu Angelo Lausepu.

Hau nia situasaun hanesan ne’e to’o 1988 hafoin komando Nangala sira husu ba Amo Walter SDB atu simu hau hodi servisu iha Missão Fuiloro, maibe Amo la konkorda. Depois bapak sira fó hatene mai hau, “O nian Padre sira lakohi o, diak liu o tama iha relijiaun islamika deit, ami sei fó servisu ba o. Tanba ami hatene o nia atitude hanesan ema matenek”. Maibe hau nonok deit, sira ba dala-hira hato’o ba Amo, hafoin tia Madre Felicidade hato’o mai hau katak Amo sira deside ona hodi hau ba servisu iha ne’ebá hanesan koziñera ba orfaun sira, no hau konkorda.

La kleur CMD Nangala ba fali Amo sira hodi ameasa, no Amo sira lakohi simu hau, maibe finje lakohi simu tanba dala-ruma Amo sira konkorda mak Amo sira rasik maka lori todan.

Iha Abril 1987, hau ba tau naran iha Igreja atu sarani hau nia oan nain-2, no bainhira hau sai mai husi igreija, bapak sira hasoru hau no dehan, “O nian oan sira keta tau apelidu FALU, nia aman ne’e  ema a’at, keta tau hanesan ne’e, ami sei ba cek”.  No bapak sira ba duni koalia ho Amo Walter, hau mos hatene ona tanba sira dehan ona mai hau atu labele tau labarik sira nian aman nia naran apelidu. Oan bo’ot ho naran Adriano Freitas Solano Pereira (naran lolos mak nia aman fo mak Adriano Freitas Pereira Falu), maibe ho ameasa husi inimigu, mak Nono nian naran tenke muda naran. Oan ikun ho naran lolos mak Miguel Fraitas Fernandes Pereira (lori aman nia naran liu husi mehi), maibe inimigu ameasa hodi aumenta putrando, labarik bo’ot mai rejeita naran hodi troka tiha. 

Ikus mai Amo Walter konkorda simu hau atu tein ba orfanatu, Amo sira hamutuk deside fali simu hau atu hanorin iha SD tanba sira dehan katak tein ladun serve mai hau. Iha 1988 hau hanorin iha Salesiano Dom Bosco Fuiloro hanesan guru SD ba klase I. Hau lahatene liu lian Indonesia, maibe hau esforsu-a’an aprende musan ida-rua atu bele hanorin alfabetos ba labarik sira to’o 1991, maibe ho residensia fixa. Katak hau kontrolada husi Komando Nangala no TNI sira ne’ebe kolokadu pos iha kada Suco.

Molok hau ba hanorin iha Missão Fuiloro, Komandante Marinha ne’ebe koloka iha pos SARANERU, sukat distansia husi ami-nian uma to’o Eskola Primaria atu labele hakat liu distansia, Komandante Marinha ida ne’ebe sukat ona no hau kumpre duni ordem ne’e to’o 1992, tempo ne’ebe ami-nian povasaun Bauro ne’ebe iha SARANERU muda fali ba fatin foun besik Bauro antigu.

Iha 1988-1991, kalan-kalan bapak sira sempre mai jaga/seguransa uma, dala-ruma nahe lona iha uma sorin hodi hein uma, no bainhira iha informasaun falsu ka kaptura ema no oho maluk ruma ne’ebe atu liu, inkeritu fali ona hau ho ameasa. No loron-loron hau ba hanorin mos bapak sira lao tuir no kalan-kalan hafu liu husi hadak kuak, tanba uma primo sira-nian ne’ebe hau hela-ba didin ne’e nakreket loos. Ho Bapa sira nian hahalok ne’e, halo ema sivil sira mos aproveita hodi tenta halo asaltu uma ki’ik no hanoin a’at (asaltu seluk) ho situasaun ida hanesan ne’e, kalan-kalan hau la toba dukur, besik tuku 4 mak foin dukur ka toba. Konsekuensia ida ne’e halo to’o ohin loron iha kalan hau dukur oras 2-3 deit. Konsekuensia hirak to’o agora sidauk lakon/ muda.

Iha 23 Abril 1987, kalan boot komando sira mai ho kareta Hino nakonu ho forsa, lori hau ba Mes-gula no sira hatudu foto no dokumentu no sira dehan mai hau, “O sik tok ne’e sé nia dokumentus ho letra hanesan ne’e”. Maibe hau lahatan. No sira hatudu fali foto ida hau rekoñese katak hau nia bin no sira husu agora iha nebe? “O si’ik tok?”. Hau hatan iha ailaran, maibe ho hamnasa sira dehan ami tiru mate ona, “O hakarak ba hare?” No dudu hau tama ba kuartu laran haree ba soldadu nain-2 molik hela ho pistol, hau hodi tanis bin nia mate, halo hau hakilar ho forsa, sira foti kadeira no rasta hau nia liman, hau hakilar liu tan, hafoin komandante halai mai mak sira husik hau. Lakleur inkeretu tan hau maibe hau ho matan-ben. Halo sira hirus baku, tebe, dudu, no rasta hau ba liur no hakilar, “Hei lori GPK ne’e sai husi ne’e!”. No sira sulan hau iha kuatru nakukun to’o rai naroman no dehan, “Imi feto mos hakarak funu no mate hanesan asu. Ami hare o nian bin ne’e bonita no matenek, tanba-sa mak reziste iha ailaran no halo saida?”.

Hau rona sira koalia lian Indonezia ho hamnasa fuik los, hafoin hau rona Timor-oan mata-mata sira dehan katak sira kolu bin nia isin mate. Hafoin sira lori hau fila no dehan, “Forsa TNI iha pos mak hein o, no o iha ami nia liman”. Hau laran dodok tanba bin nia mate, maibe atu halo saida, matan-ben loron kalan husi suspira deit no rai terus no buat hotu iha fuan laran husi hanoin deit bin ne’ebe hau hadomi tebes.

Dadersan matebian Madre Herminia dehan mai hau katak kolaborasionista ida dehan ba Madre hanesan nune, “Ami tiru mate madre nian Anjo ida ne’ebe uluk estuda iha Ossu ho naran Benedita Freitas. Hakarak ita ba haree”. No madre matebian halai kedas ho kareta fó hatene mai hau, maibe hau dehan nune, “Ne’e propaganda deit, ita reza deit ba ninia klamar no hau hatan ho matan-ben deit”.

Iha Setembro 1988, uma ne’ebe hau hela-ba ema sunu. Hau fila husi servisu, viziñu sira dehan labarik sira mak halimar ahi hodi sunu, maibe ami deskonfia katak laos labarik sira, tanba ami rona ema dehan mai hau katak imi iha ailaran, imi mak sunu ami nia uma, o nia mos merese ema sunu. Sorti ninia primo Flaviano no Airelio iha, sé lae nia-oan Miquito mos ita soe iha ahi laran. Iha fatin ne’ebe hau hela ho aman boot, primo sira, moris ida a’at liu, tanba ema bolu ami familia Fretelin/GPK.

Iha fatin ne’e, ami la ba dook tanba ne’e duni hahan laiha no uma mos a’at liu. Tanba uma ki’ik ne’e ema sunu tiha. Depois Kepala Sekola SDK Fuiloro, Sr. Feliz fó ordem ba alunus sira atu halibur nu’u tahan hodi harii fali uma ki’ik ida. Hau atu husu ema ruma mos hau sinti-a’an, tanba iha feto maluk balun mak iha hanoin siumes, maibe hau hodi pasiensia deit entrega ba Nai Maromak. Tanba hau hela mesak, nune hau husu hau nian tio (maen nia naan) nia oan naran Elizito atu hela ho ami hodi ajuda, maibe bapak sira ameasa nia, no kalan-kalan bapak sira hafu ami haleu uma ki’ik ne’e ho intesaun a’at, halo ami tenke baku ka ku’u hau nia oan Miquito nia isin hodi nia tanis para sira bele husik ami nia uma, hahalok sira ne’e akontese to’o 1991.

Iha tina 1991, Amo Bispo D. Carlos ho Olandino Fernandes Xavier ba vizita hau nia Apa Boot, bapak sira aumenta tan pos TNI ida ho elementus husi 745 besik liu mai ami-nian uma,  maizumenus 50-100 metrus hanesan ne’e, halo ami sai labele. Iha ne’e mos elementus 745 ida hanoin hau atu naok hau nia oan Miquito, maibe viziñu ho laran-diak dehan mai hau katak atu haree didiak labarik ne’e, tanba ema hanoin atu lori halai. Diak liu lori sai husi ne’e tanba sira ne’e hanesan du’ut a’at no sei daet ba ema seluk.

Iha 1986 – 1997, hau nian oan Nono hela ho ama hakiak Etelvina no nia mai hamutuk ho ami iha 1991 hodi tama ba eskola

Durante ami iha Saranero, hau nia oan Miquito sempre husu tuir ninia papa, maibe hau nunka hatan. Iha loron ida iha 1991, dader ida, nia dehan mai hau, “Mãe, vijinho sira bolu papa, lolos papa iha nebe?” Iha ne’e hau labele ona no hau tenke fó-sai no hau hatan ho matan-ben, “Papa mate funu”. Labarik mos ho matan-ben no husi ne’ebá, nia la husu tan. Bainhira nia iha klase IV, labarik ne’e dedika hananu ida mai hau ho titulu, ”Ama hatan ho matan-ben”. 

Iha tinan 1992 ami nian aldeia muda ba Aldeia Antigu, iha fatin ne’e situasaun iha mudansa oituan, só fulan-fulan mak hau ba aprezenta iha Komando Nanggala to’o 1993. Iha 1994 nian klaran, komandante Sektor mai vizita hau nian uma iha Bauro, tanba hau ba tiha missa, sira tuir ami to’o iha Igreja Fuiloro haruka kolaborasionista ida ba tama kedas iha missa laran hodi bolu hau no halo ema sira ne’ebe tuir missa hakfodak. Hau sai mai, kareta 4 mak para iha igreja nian oin halo hau tauk los. Maibe bapak ne’e dehan ba komandate Kodim 1629, Nanggala no sira seluk hodi dehan, “Hahu ohin ba oin, feto ne’e lalika bolu tan ona, tanba nia kuaze tinan sanulu iha ita-nian kontrolu hanesan dadur, husik ona nia livre-ba. Hau mai atu vizita hodi agradese no despede, tanba ho ninia laen Falutxay nia mate, parte Leste aman no hau bele sai husi Timor-Timur ne’e. Ho hatudu ninia diviza ba komandante sira ne’e no tenik tan, “Imi tenke ajuda lalais feto ne’e hodi halo ninia uma”.

Hafoin dehan mai hau, “O livre ona no o moris ona keta tauk, Xanana iha ami nia liman ona, nia lakon ona funu no nia mak halo terus ba o hodi o sai faluk”. Maibe la buat ida, iha funu ida lakon no ida  manan. Komandante ne’e fó-mai hau osan tiga puluh ribu rupiah hodi dehan terima kasih no hau mos dehan terima kasih, no nia hatudu ninia diviza hodi dehan, “Hau mak dehan terima kasih ba imi Timor-oan, tanba hau moris hodi fila ba hau nia rain”.  Komandante Kodim dehan mai hau atu ba Kodim no atu halo uma mai hau maibe hau la ba.

Ho situasaun no konsekuensia oin-oin, maibe hau konsege ultrapasa hodi sobrevive tanba ho apoiu husi Amo sira, familia  no nudar profesora nomos ho kbi’it seluk halo to’os no suku (kostura) ema nia sasan hodi bele sustenta labarik nain-rua hodi halao kna’ar nudar aman no inan nian.

Nudar faluk ho otas joven iha tempu ne’ebá iha pedidu husi mane balun, maibe hau rejeita atu sai mesak no livre hodi haree didiak labarik sira, tanba hau tauk klamar, tauk keta hau kaben fali mak mane ne’e la fó atensaun ba hau nian-oan sira, nomos labarik nain rua mos dehan nune’e, “Mãe kaben fali, ami sona mane ne’e no ameasa oin-oin deit”. Ho argumentu hirak ne’e, hau firme konfia-a’an no fiar Nai Maromak hodi sai faluk to’o ohin loron bazeia ba “kaben dala-ida laos dala-rua, hodi terus tanba murak rai Timor ne’e prinsipiu hau nian”.

Terus no susar iha hau nia kabas halo hau sai forte iha funu nian laran hodi infrenta moris todan nakonu ho moruk, matan-ben ne’ebe sulin hanesan bee hodi habokur rai no fó buras no mahon ba jerasaun foun sira.  Katak “rai ne’e lulik, tanba sosa ho isin, ran no matan-ben”. Ho funu  naruk ho susar no terus, ikus mai naroman ukun a’an mosu iha 1999 ho referendu.

Hau laran metin ba naroman ne’e hodi hisik kosar hodi lao no orgulhu hodi dehan nune’e, “Afinal terus no susar iha folin ba Timor-oan hotu, nomos ba ema oho-dor, kolaborasionista, integrasionista, autonomista no oportunista sira hotu! He..he..he..he afinal hau nian terus la saugati”. Hau haksoit husi moris nakukun/moruk nian mai naroman ukun rasik a’an nian, ne’ebe hau sosa ho hau nia terus hodi buka hakma’an-a’an, maibe todan ne’e sei iha hau nia kabas leten, tanba Estadu Timor-Leste ne’ebe hari’i iha ruin, ran, isin, matan-ben no kosar leten sei simu ema ne’ebe uluk hamate Timor nia ukun, ida ne’e mak lia los? Hau sala ka la hatene?

Estado ne’e seidauk buka oan-kiak no faluk funu nian no vitima violasaun direitus umanus. Faluk funu no oan-kiak ninian direitu mak pensaun aman/laen martir sira nian ho montante $230.00 ne’e justu? Faluk funu nia laiha direitu ba nia esforsu rasik? Sira nian direitu ba funu libertasaun mak ida ne’ebe los? Karik nian laen martir mak iha direitu, entaun vitima violasaun direitus umanus ne’e sira mak sala? Oan inosente sira sofre tanba violasaun direitus umanus ne’e los ba labarik inosente hirak ne’e? Serake sira la merese hetan direitu ruma nudar labarik Timor-oan seluk?

Historia rasik ne’e hanesan moris moruk/nakukun ne’ebe mak reflete hau nian moris iha tempu funu laran, hanesan mota ne’ebe suli husi foho ba foho, husi fatin ba fatin no ikus sei suli ba tasi laran. Moris moruk ne’e sai hanesan inspirasaun ida husi hau nia laran ne’ebe hau tenke fakar sai hodi suli hanesan we matan atu bele fo buras ba aihoris sira atu hau bele hakmatek iha hau nia moris ikus.

Ba jovens sira, le’e nain sira no sira hirak ne’ebe hakarak partilha ho hau atu hau nia aktus iha tempu pasadu, sai faktus hodi hatene no reflete ho esperansa atu aktus moruk hirak ne’e labele repete tan iha futuru oin mai. Hau hein katak vida moruk ne’e to’o deit iha ami ho esperansa katak “HUSI TUAN MAK MOSU FOUN NO HUSI FOUN MAK TUAN SEI DEZENVOLVE”, nomos hateke ba kotuk hodi harii loron aban-bainrua”. Ksolok ba imi jerasaun foun sira, futuru Timor iha imi nia kabas hi’it ba, lori ba, tutur ba hodi kuda domin iha imi le’et.


Fontes: Istória neé hakerek rasik hosi Bia Shana Fallu no arquiva iha Centro Nacional Chega!I.P