Chega!

06: Servisu Seguransa Neébe Proteje & Promove Direitus Humanus

Chega! Recommendation 06

Hari modelu foun ba servisu seguransa sai nudar dezafiu bo’ot teb-tebes ba Timor- Leste. Dezafiu hirak ne’e mak hanesan harahun modelu uluk nian, li-liu iha tempu Indonesia, n’ebe forsa seguransa sai nudar instrumentu forsa nian no la sai hanesan instrumentu ida n’ebe atu tulun komunidadi, no sai nudar hahalok a’at nain ba direitus humanus, forsa ida ne’e mos mak la hakruk ba supremasia lei nian ka submete ba kontrolu sivil no mos la hetan fiar husi populasaun sira. Distinsaun kona ba k’nar husi forsa armada ho polisia iha tempu n’eba, hetan difinisaun n’ebe la-diak, no forsa seguransa sira mos buras ba nafatin liu husi hahalok a’at tebes husi milisia bar-barak n’ebe kontrola ladiak, grupu no rede sel-seluk tan n’ebe ho sentimentu lealdadi no k’nar oin-oin. Militar iha dupla funsaun (dwifunsi) maka, la halo deit k’nar defeza no seguransa regular, maibe halo legitimasaun intervesasaun iha asuntu sosio politika. Timor-Oan nia Rezistensia dezenvolve politika n’ebe atu hanesan deit iha tinan 1975, bainhira hasai a’an husi pratika Portugues la-invove iha politika (apartidarismo) no nune’e liliu ba hamutuk ho partidu FRETILIN, to’o fali tempu ida n’ebe hanoin ida ne’e tenki soe tiha hodi hili ba politika imparsialidadi iha tinan sira 1980 nian.

Komisaun apoia teb-tebes governu ohin loron nian nia politika n’ebe hare’e liu kona ba atu dezenvolve politika ida n’ebe instrumentu seguransa profisional neutru ida. Rekomendasaun hirak n’ebe tuir mai ne’e,iha hanoin ida katak atu hakbit modelu foun hodi nune’e protege duni direitus humanus iha Timor-Leste.

6.1 Politika Seguransa Neébe Simu Responsabilidade

Komisaun Rekomenda:

6.1.1 Halao programa edukasaun ida hodi nune’e haklean komunidadi nia kumpriensaun kona ba politika seguransa nian no k’nar iha Timor-Leste, tau limiti ba hahalok no responsabilidadi husi polisia no forsas armadas
6.1.2

Programa edukasaun ida ne’e hare’e liliu kona ba no esplika hanesan tuir mai ne’e:

> Kontrolu  demokratiku  kona  ba  seguransa  politika  no servisu husi autoridadi sivil, (Presidenti, Gabineti no Parlamentu), hanesan ida n’ebe fo’o sai husi Konstituisaun.
> Dever husi servisu seguransa atu kaer metin direitus humanus hodi nune’e kumpri duni supremasia lei n’ebe hakerek tiha-ona iha Konstituisaun no legislasaun.
> Dever husi servisu seguransa no sira nia membrus hodi hadok a’an husi moris politika no la uza rekursu forsa seguransa ba tempu seida deit ba objetivu politiku hanesan mosu tiha-ona iha tempu uluk.
> Servisu seguransa nia dever hodi kumpri tuir politika seguransa nasional, hanesan fo’o sai tiha-ona iha Parlamentu Nasional hodi nune’e garante (a) katak iha duni distinsaun n’ebe mo-mo’os kona ba knar; (b) katak la- iha proliferasaun ba agensia seguransa hanesan halo tiha-ona iha tmepu uluk; (c) katak la-iha estragu iha linha kordensaun n’ebe hamosu fali kompetisaun destrutivu iha agensia sira nia laran no abuzus hanesan iha tempu uluk; (d) katak la-iha politizasaun ba servisu seguransa hanesan akontese ona iha tempu uluk; e) katak seguransa nia orsamentu no bainhira atu sosa kilat no fahe kilat, Parlamentu Nasional tenki hare no aprova; no (f) katak sivil sira nia direitus humanus la hetan violasaun bainhira mosu krizi nasional (mak hanesan governu paralizadu tiha ka iha situasaun emergensia bainhira fo’o poder extra ba’a iha servisu seguransa) hanesan mosu ona iha tempu uluk.
> Regulamentu kona ba kontrola polisia nia k’nar bainhira ba kaer ema,no publiku nia direitus iha situasaun hirak ne’e nia laran atu nune’e la-bele mosu-tan hahalok n’ebe kaer ema no dadur ema arbiru deit no abuzu potensial hirak n’ebe bele mosu sei la repete tan.
> Lei  n’ebe  bele  regula  polisia  nia  komportamentu   bainhira hasoru demostrasaun  publika hodi garante katak violasaun seriu ba direitus humanus sei la repete tan hanesan mosu ona iha tempu uluk iha situasaun sira hanesan ne’e.

6.2 Polisia Nia Servisu

Komisaun Rekomenda:

6.2.1 Parlamentu Nasional halao funsaun ativu hanesan mekanismu supervizaun sivil ikus-liu kona ba Polisia nia Servisu, no simu relatoriu regular husi Ministeriu do Interior nudar responsavel ba polisia, no hatan ba Parlamentu.
6.2.2 Membru  husi  Servisu  Polisia  sira  maka  iha responsabilidadi  ba sira  nia hahalok n’ebe la tuir lei no bainhira polisia involeve iha kazu abuzu hasoru direitus humanus, tenki lori ba iha tribunal, no lao’os taka fali husi polisia ka prosedimentus internau.
6.2.3 Prosedimentus no mekanismus atu hato’o keixa kona ba polisia nia lala’ok, tenki hari’i ho kolaborasaun ho Provedoria nia Eskritoriu, atu nune’e muda hotu kedas pratika tempu uluk nian n’ebe seguransa sira goza impunidadi no publiku nia rekursus ba justisa ki’ik hela.
6.2.4 Mudanasa husi konseitu kultura polisia nian, hodi troka fali mentalidadi “forsa polisia”uluk ne’e hodi halao fali politika n’ebe makas liu kona ba polisia atu halao ninia k’nar besik liu ho komunidade.
6.2.5 Lao’os deit fo’o treinu tekniku ba polisia hot-hotu, inkluindu ofisial senior sira, maibe fo’o treinu nafatin mos kona ba teoria no pratika kopna ba direitus humanus nudar parte ida husi sira nia dezenvolvimentu profesional hanesan protetores ba diretitus humanus.
6.2.6 Polisia nia ema hot–hotu, inkluindu ofisial senior sira, simu treinu hot-hotu kona ba krimi relasionadu ho gender (generu), no direitus ba vitimas n’ebe hasoru krimis hirak ne’e.
6.2.7 Halo espesializasaun no treina nafatin kona ba oin sa bele tau hamutuk evidensia, halo pratika kona ba forenzik nian no metodu lolo’os atu halo inkeritu hodi nune’e hamenus risku katak membrus polisia nian buka evidensia, liu husi fo’o presaun ba vitima atu halo konfisaun.
6.2.8 Polisia respeita organizasaun sosiedadi sivil nia direitu atu nune’e hare’e sira nia servisu, hodi nune’e protege direitus humanus no, kolabora ho rganizasaun hirak hanesan ne’e, dezenvolve prosedimentu hodi nune’e bele garanti asesu.
6.2.9 Fo’o aten brani ba’a Membrus polisia Timor-Leste nian hodi nune’e sira bele servisu hamotuk operasaun Internasional ba’a dame tuir Nasoens Unidads nia mandatu, hodi nune’e sira bele hasa’e tan sira nia esperiensia kona ba pratika diak n’ebe internasional.

6.3 Forsa Defeza

Komisaun Rekomenda:

6.3.1 Parlamentu Nasional estabelese mekanismu monitor nian ida hodi nune’e garante katak nia bele tau matan ba militar sira.
6.3.2 Membru Forsa Defeza nian, hetan tratamentu hanesan sidadaun Timor-Leste, lao’os sai nudar klase ketak ida n’ebe a’as-liu lei no norma sosail nia leten, nudar akontese tiha-ona iha tempu uluk, hanesan mos tenki lori mai iha tribunal nia oin se karik involve a’an iha kazus n’ebe abuza direitus humanus.
6.3.3 Forsa Defeza nia funsaun tenki limitadu deit ba defeza esternu, no fo’o tulun bainhira mosu dezastre n’ebe lao’os militar hanesan n’ebe determina tiha-ona iha Parlamentu Nasional; hahalok hodi uza militar sira atu hasoru ameasa internu hanesan akontese iha tempu uluk ne’e, tenki bandu iha Timor-Leste.
6.3.4 Membrus Forsa Defeza nian husi nivel hot-hotu la-bele halo parte iha funsaun moris politika nian ka negosiu no tenki simu deit orden husi instituisaun estadu nian n’ebe legalmente autorizadu.
6.3.5 Atu halo proibisaun ba dezenvolvimentu hodi hatama ema sivil sira iha militar liu husi instituisaun quazi-militar ka tama ba grupu inteligensia, tanba pratika hirak ne’e iha tempu uluk kontribui ba’a violasoenes direitus humanus no hafahe komunidadi makas teb-tebes.
6.3.6 Atu fo’o nafatin treinu kona direitus humanus Internasional, lei humanitariu no mos edukasaun sivika ba membrus Forsa Defeza nian, inkluindu lideransa senior sira.
6.3.7 Halo nafatin dialogo husi organizasoens direitus humanus nasional ho Forsas Defeza nian kona ba direitus humanus no sosiedadi sivil nia k’nar respetivamente no militar profisional iha demokrasia nia laran.
6.3.8 Buka halo membrus Forsas Defeza nian, atu hamotuk ho operasoens internasional ba’a dame tuir Nasoens Unidas nia mandatu hodi nune’e bele aumenta tan sira nia esperiensia kona ba pratika diak iha nivel internasional.
6.3.9 Forsas Defeza nian la-bele halo treinu hamutuk ho forsas armadas hirak n’ebe konhesidu ona katak sira iha hahalok n’ebe la-diak hasoru direitus humanus no katak, karik presiza duni atu halo treinu hanesan ne’e, Parlamentu Nasional mak desidi kona ba treinu oinsa mak diak liu.

6.4 Agensias Seguransa Sira Seluk

Lao’os deit Forsas Armadas no Polisia, maibe iha mos grupu seguransa husi komunidadi n’ebe barak teb-tebes no rede seguransa sivil n’ebe mosu husi sorin-balu rua ne’e hotu duranti periudu konflitu. Sira n’ebe defende Indonesia sira halo parte iha doutrina kona ba “povu nia defeza total” no tanba ne’e duni hetan aprovasaun ho kilat husi estadu no sira mak responsavel ba buat barak ne’e halo ho impunidadi kona ba violasaun direitus humanus.

Atu garante katak hahalok a’at hirak ne’e la dezenvolve no la repete fali iha Timor-Leste hodi nune’e halo desvatajen ba direitus humanus, Parlamentu Nasional tenki hola responsabilidadi makas atu tau matan ba asuntus seguransa nian no politika.

Komisaun Rekomenda:

6.4.1 Estadu nia organizasaun seguransa nian hanesan agensias n’ebe foti inteligensia tenki halo lei atu regula sira, hare tuir sira nia servisu, no sira tenki iha responsabilidadi ba sira nia hahalok bainhira sira halo buat ruma liu tiha sira nia mantadu legal.
6.4.2 Ofisial husi agensias seguransa nian hirak ne’e partisipa iha treinu kona ba agensia hirak ne’e nia k’nar iha nasaun demokratika nia laran no nune’e mos hetan treinu kona ba Dreitus Humanus.
6.4.3 Estadu nia inteligensia no agensias seguransa nian hamutuk hari’i linha de koordenasaun entre sira, no hakruk ba Parlamentu nia supervizaun.
6.4.4 Parlamentu Nasional mak halo legislasaun kona ba agensias seguransa sira n’ebe lao’os husi estadu, hanesan buat seluk tan, haruka kompanhias seguransa privadu sira hodi tuir treinu n’ebe obrigatoriu husi Servisu Polisia nian no iha direitus humanus no agensias hirak ne’e hotu tenki registadu.